PIŠE: MORENA POGLAJEN CARIĆ, BODY INSTRUKTORICA I FITNESS TRENERICA
[url=http://www.sunset-centar.com]http://www.sunset-centar.com[/url]
Albert Einstein davno je rekao ˝Nemojte ostarjeti, koliko god živjeli. Uvijek se ponašajte kao znatiželjno dijete pred velikim misterijem zvanim život.˝ Nikada nije kasno za rast, razvoj, učenje, pa tako ni za vježbanje. Godine rada sa populacijom u ˝zlatnim˝godinama tome svjedoče iz dana u dan. Ono što ne koristimo, neovisno o godinama propada, a ono što treniramo i vježbamo raste i razvija se. Iskoristite tu činjenicu, privilegij koji nam je priroda dala i uživajte u napretku. Svi vi koji ste zašli u te mudre i zrele godine sada imate priliku svoj život usmjeriti na doista važne stvari, a među njima je i briga o vašem tijelu.

Uvijek svoje vježbanje započnite zagrijavanjem, postepenim podizanjem radne temperature tijela i frekvencije srca hodanjem ili slično. Frekvencija srca trebala bi biti za pedesetogodišnjake oko 120/min.; 115/min. za šezdesetogodišnjake i 110/min. za sedamdesetogodišnjake ( to su prosječne vrijednosti koje bi bilo bolje individualno odrediti). Svakako brzinu hoda prilagodite svojim mogućnostima i zdravstvenim ograničenjima.
Uz opću izdržljivost za zdravlje su važne i vježbe disanja, snage, ravnoteže i istezanja.

Slika 1. Vježba disanja- legnite na leđa savijenih nogu i dlanove položite sa strane na donje dijelove svojih rebara. Duboko udahnite i pritom zrak dovedite do trbuha i osjetite širenje donjih rebara. Duboko izdahnite uvlačeći pupak prema kralježnici (kao da želite smanjiti opseg struka) i zamislite zatvaranje donjih rebara. Ponovite osam puta.
Slika 2. i 3. Vježba snaženja i istezanja- iz iste pozicije tijela kao u prvoj vježbi udisajem protegnite svoje ruke iznad glave istovremeno šireći koljena prema podu (ukoliko vam je podizanje ruku iznad glave bolno u ramenu, otvorite ruke u širinu ramena). Izdisajem iznad prsa stisnite dlan o dlan savijenih ruku, te stisnite nogu o nogu dok uvlačite pupak. Osjetite snaženje prsnih, ramenih i trbušnih mišića te mišića nogu i stražnjice. Ponovite osam puta.
Slika 4. Vježba ravnoteže- obzirom da su vježbe za razvoj ravnoteže zahtjevnije za centralni živčani sustav moja preporuka vam je da je izvodite nakon zagrijavanja dok još niste umorni, a i koncentracija je bolja. Stanite uza zid ili uz neki predmet za koji se možete uhvatiti. Uspravite tijelo. Polagano podignite jednu nogu savijenog koljena u visinu kuka ili niže, važno je da se leđa, trup i glava ne saviju. Zadržite poziciju dok ne izbrojite do 20. Promijenite nogu i ponovite isto. Možda ćete primijetiti da vam je jedna strana lošija, ali neka vam to samo bude izazov. U početku se pridržavajte jednom rukom i s napretkom pokušajte bez držanja. Pad sposobnosti ravnoteže, koordinacije i propriocepcije zbog promjena u živčano-mišićnom sustavu jedan su od glavnih uzroka padova i neugodnih ozljeda.

Koristi koje ćete imati od tjelesne aktivnosti su brojne, ali ostvarit ćete ih samo ako je tjelovježba redovita, učestala- dva do tri puta tjedno, odgovarajućeg intenziteta i trajanja te prilagođena vašoj dobi i stupnju zdravlja.           

(rex)