<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<rss version="2.0"
    xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
    xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
    xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
    xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
    xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

    <channel>
    
    <title>Regional Express &#45; online magazin</title>
    <link>http://regionalexpress.hr/index.php/site/index/</link>
    <description></description>
    <dc:language>en</dc:language>
    <dc:creator>hanaradolovic3@gmail.com</dc:creator>
    <dc:rights>Copyright 2021</dc:rights>
    <dc:date>2021-06-10T16:45:00+00:00</dc:date>
    <admin:generatorAgent rdf:resource="http://www.pmachine.com/" />
    

    <item>
      <title>Puknula cijev na ispustu Bumbište, zabranjeno kupanje</title>
      <link>https://www.regionalexpress.hr/site/puknula-cijev-na-ispustu-bumbishte</link>
      <guid>https://www.regionalexpress.hr/site/puknula-cijev-na-ispustu-bumbishte#When:13:51:00Z</guid>
      <description>POSTAVLJENA CRVENA ZASTAVA&amp;nbsp;
Op&#263;ina Medulin danas je izdala dva priop&#263;enja vezana uz puknu&#263;e cijevi na ispustu Bumbi&amp;scaron;te, nakon dojave o mogu&#263;em one&#269;i&amp;scaron;&#263;enju mora. Kao preventivnu mjeru, na pla&#382;ama Bumbi&amp;scaron;te i Centinera postavljena je crvena zastava te je privremeno zabranjeno kupanje do zavr&amp;scaron;etka analiza kakvo&#263;e mora.



Kako navode iz Op&#263;ine, nakon &amp;scaron;to je udruga Zelena Istra prijavila mogu&#263;e puknu&#263;e cijevi, odmah je obavije&amp;scaron;ten Vodovod Pula&#45;Labin od kojeg je zatra&#382;eno hitno postupanje. Izlaskom na teren potvr&#273;eno je da je do&amp;scaron;lo do puknu&#263;a cijevi u obalnom pojasu, na dijelu gdje su u tijeku radovi na izgradnji novog ispusta i ure&#273;aja za pro&#269;i&amp;scaron;&#263;avanje otpadnih voda Bumbi&amp;scaron;te.

Vodovod Pula&#45;Labin trenutno je u kontaktu s izvo&#273;a&#269;ima radova kako bi se kvar sanirao u &amp;scaron;to kra&#263;em roku. Na lokaciji su i na&#269;elnik Op&#263;ine Medulin Ivan Kirac sa suradnicima te djelatnici Slu&#382;be spa&amp;scaron;avanja na vodi, koji zajedno s nadle&#382;nim slu&#382;bama prate razvoj situacije.



Radi utvr&#273;ivanja stvarnog stanja izvr&amp;scaron;eno je uzorkovanje mora, a uzorci su poslani na analizu. O doga&#273;aju je obavije&amp;scaron;tena i nadle&#382;na Lu&#269;ka kapetanija.

U drugom priop&#263;enju Op&#263;ina Medulin izvijestila je kako je, vode&#263;i ra&#269;una o sigurnosti kupa&#269;a i posjetitelja, preventivno postavljena crvena zastava te uvedena privremena zabrana kupanja na podru&#269;ju pla&#382;a Bumbi&amp;scaron;te i Centinera. Isti&#269;u kako je rije&#269; o mjeri predostro&#382;nosti koja &#263;e biti na snazi do zaprimanja rezultata analiza kakvo&#263;e mora.



Op&#263;ina je tako&#273;er zatra&#382;ila &#382;urno o&#269;itovanje svih nadle&#382;nih sudionika o uzrocima nastalog o&amp;scaron;te&#263;enja, dinamici sanacije te poduzetim mjerama za&amp;scaron;tite okoli&amp;scaron;a.

Iz Op&#263;ine poru&#269;uju kako &#263;e u suradnji s Vodovodom Pula&#45;Labin i ostalim nadle&#382;nim slu&#382;bama nastaviti pratiti stanje na terenu te &#263;e javnost pravodobno izvje&amp;scaron;tavati o rezultatima analiza mora i svim daljnjim aktivnostima. Gra&#273;ani i posjetitelji pozvani su da po&amp;scaron;tuju postavljene oznake i zabranu kupanja do daljnjega.

(D.B.M.)</description>
      <dc:subject>Prijelomna, Naslovnica,</dc:subject>
      <dc:date>2026-07-17T13:51:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>(VIDEO) Do ljeta 2027. Pula dobiva potpuno obnovljen lukobran</title>
      <link>https://www.regionalexpress.hr/site/video-do-ljeta-2027-pula-dobiva-potpuno-obnovljen-lukobran</link>
      <guid>https://www.regionalexpress.hr/site/video-do-ljeta-2027-pula-dobiva-potpuno-obnovljen-lukobran#When:13:50:00Z</guid>
      <description>BUTKOVI&#262; OBI&amp;Scaron;AO GRADILI&amp;Scaron;TE PULSKOG LUKOBRANA
Radni posjet potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovi&#263;a Istarskoj &#382;upaniji zaklju&#269;en je obilaskom gradili&amp;scaron;ta projekta rekonstrukcije lukobrana u luci Pula.

Uz ministra Butkovi&#263;a, gradili&amp;scaron;te su obi&amp;scaron;li istarski &#382;upan Boris Mileti&#263;, predstavnici Grada Pule&#45;Pola, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskih cesta, H&#381; Infrastrukture i &#381;upanijske lu&#269;ke uprave Pula&#45;Pola, kao i projektanti te &#269;lanovi nadzornog i izvo&#273;a&#269;kog tima.



Ministar Butkovi&#263; istaknuo je kako rekonstrukcija pulskog lukobrana predstavlja jedan od najva&#382;nijih projekata obnove lu&#269;ke infrastrukture na hrvatskoj obali. Projekt je dio velikog investicijskog ciklusa obnove i izgradnje luka, riva i lukobrana koji Ministarstvo provodi posljednjih desetak godina.

&amp;bdquo;Drago mi je &amp;scaron;to smo danas u Puli i &amp;scaron;to imamo priliku obi&#263;i jedan od najimpresivnijih pomorskih objekata na Jadranu, a rekao bih i &amp;scaron;ire. Pulski lukobran dug je 1.200 metara i doista ga je impresivno vidjeti&amp;ldquo;, rekao je ministar.



Zahvalio je &#381;upanijskoj lu&#269;koj upravi Pula&#45;Pola, Istarskoj &#382;upaniji i saborskom zastupniku Antonu Klimanu na doprinosu realizaciji projekta.

&amp;bdquo;Ovu veliku investiciju uspjeli smo realizirati uz pomo&#263; europskih fondova, odnosno Instrumenta za povezivanje Europe, iz kojeg je osigurano oko 18 milijuna eura. Preostali iznos, do ukupno gotovo 27 milijuna eura, financira se iz dr&#382;avnog prora&#269;una i prora&#269;una Istarske &#382;upanije&amp;ldquo;, naveo je Butkovi&#263;.

Podsjetio je kako je lukobran izgra&#273;en 1914. godine te je u to vrijeme predstavljao jednu od najve&#263;ih pomorskih investicija Austro&#45;Ugarske. Me&#273;utim, dio lukobrana dug oko 150 metara nikada nije bio dovr&amp;scaron;en.

&amp;bdquo;U sklopu rekonstrukcije taj &#263;e se dio napokon spojiti s glavom lukobrana, &#269;ime &#263;e ovaj povijesni objekt prvi put biti dovr&amp;scaron;en u cijelosti&amp;ldquo;, naglasio je ministar.



Dodao je kako je rije&#269; o tehni&#269;ki iznimno zahtjevnom projektu te izrazio zadovoljstvo dosada&amp;scaron;njom dinamikom radova. Prema planu, radovi bi trebali biti zavr&amp;scaron;eni do ljeta sljede&#263;e godine.

Istarski &#382;upan Boris Mileti&#263; rekao je kako je radni sastanak s ministrom bio prilika za razgovor o brojnim infrastrukturnim projektima va&#382;nima za Istru, od cestovne i &#382;eljezni&#269;ke infrastrukture do rekonstrukcije pulskog lukobrana.

&amp;bdquo;Ovaj smo projekt svi dugo &#269;ekali jer &#263;e osigurati za&amp;scaron;titu Pule, najve&#263;eg istarskog grada, od utjecaja mora, a istodobno pove&#263;ati maritimne sposobnosti pulskog zaljeva&amp;ldquo;, rekao je Mileti&#263;.

Naglasio je kako je lukobran jo&amp;scaron; u vrijeme Austro&#45;Ugarske predstavljao najve&#263;u investiciju tada&amp;scaron;nje ratne mornarice.



&amp;bdquo;Za pripremu projekta bilo je potrebno mnogo vremena, no najva&#382;nije je da je dokumentacija izra&#273;ena i da su radovi u tijeku. Zahvaljujem projektantima, &#381;upanijskoj lu&#269;koj upravi i svima koji su sudjelovali u pripremi projekta te omogu&#263;ili njegovo financiranje&amp;ldquo;, kazao je &#382;upan. Dodao je kako je rije&#269; o jednoj od najve&#263;ih pojedina&#269;nih kapitalnih investicija Istarske &#382;upanije i &#381;upanijske lu&#269;ke uprave Pula&#45;Pola.

&amp;bdquo;Bez europskih sredstava i suradnje s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture ovakav projekt ne bi bilo mogu&#263;e financijski realizirati. Kada radovi budu zavr&amp;scaron;eni, Pula &#263;e dobiti dugoro&#269;nu za&amp;scaron;titu od mora, ali i znatno bolje maritimne uvjete u pulskom zaljevu&amp;ldquo;, zaklju&#269;io je Mileti&#263;.

Ravnatelj &#381;upanijske lu&#269;ke uprave Pula&#45;Pola Dalibor Brnos izrazio je zadovoljstvo &amp;scaron;to je provedba dugo o&#269;ekivanog projekta u punom zamahu.

&amp;bdquo;Veliko mi je zadovoljstvo pokazati da ovaj povijesni projekt napreduje prema realizaciji. Rekonstrukcija &#263;e znatno pove&#263;ati maritimnu sigurnost luke za putni&#269;ka i teretna plovila, kao i za sve ostale korisnike, te omogu&#263;iti daljnji razvoj pulskog zaljeva&amp;ldquo;, rekao je Brnos.



Posebno je istaknuo kako je &#381;upanijska lu&#269;ka uprava Pula&#45;Pola prva &#382;upanijska lu&#269;ka uprava u Europi koja je osigurala sredstva iz programa CEF. Prema njegovim rije&#269;ima, radovi se odvijaju bez zastoja i u skladu s predvi&#273;enom dinamikom.

Ukupna vrijednost projekta &amp;bdquo;Rekonstrukcija lukobrana u luci Pula&amp;ldquo; iznosi 21.541.408 eura bez PDV&#45;a, odnosno 26.866.985 eura s PDV&#45;om.

Projekt je sufinanciran bespovratnim sredstvima Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility &amp;ndash; CEF) u iznosu od 18.310.196,80 eura, &amp;scaron;to predstavlja 85 posto prihvatljivih tro&amp;scaron;kova. Preostali dio financiraju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Istarska &#382;upanija.

Predvi&#273;eno trajanje projekta je 32 mjeseca, od 1. listopada 2024. do 31. svibnja 2027. godine.



(Hana R.)
&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Prijelomna, Naslovnica, Vijesti, Zanimljivosti,</dc:subject>
      <dc:date>2026-07-17T13:50:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Gradu Pazinu odobreno 500 tisuća kuna za nastavak radova na zvoniku crkve Sv. Nikole</title>
      <link>https://www.regionalexpress.hr/site/gradu-pazinu-odobreno-500-tisua-kuna-za-nastavak-radova-na-zvoniku-crkve-sv-nikole</link>
      <guid>https://www.regionalexpress.hr/site/gradu-pazinu-odobreno-500-tisua-kuna-za-nastavak-radova-na-zvoniku-crkve-sv-nikole#When:11:20:00Z</guid>
      <description>ETAPNOM OBNOVOM DO REVALORIZACIJE ZVONIKA
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavilo je koncem pro&amp;scaron;log tjedna rezultate Natje&#269;aja za programe za&amp;scaron;tite nematerijalnih kulturnih dobara u 2022. godini, na koji je Grad Pazin prijavio u sije&#269;nju ove godine nastavak etapne sanacije zvonika crkve sv. Nikole u Pazinu te ostvario financijsku potporu Ministarstva u iznosu od 500.000,00 kuna.&amp;nbsp;
Prijedlog financiranja programa donesen je na temelju stru&#269;nog mi&amp;scaron;ljenja nadle&#382;nih konzervatorskih odjela i Uprave za za&amp;scaron;titu kulturne ba&amp;scaron;tine Ministarstva kulture Republike Hrvatske te je prijedlog razmatran i verificiran i odobren od ministrice kulture i medija.
&amp;nbsp;
Odobrenim &amp;nbsp;sredstvima planira se u 2022. godini dovr&amp;scaron;iti radove sanacije oktogona, zapo&#269;ete 2021. godine te izvesti radove konstruktivne i gra&#273;evinske sanacije lo&#273;e zvonika.
&amp;nbsp;
S obzirom da svjedo&#269;imo stalnim pove&#263;anjima tr&#382;i&amp;scaron;nih cijena, pa tako i gra&#273;evinskih materijala i radova, revidirat &#263;e se projektantski tro&amp;scaron;kovnik iz glavnog projekta sanacije zvonika te utvrditi trenutnu tr&#382;i&amp;scaron;nu vrijednost planiranih radova, a potom utvrditi obim radova koje je realno mogu&#263;e izvesti u ovogodi&amp;scaron;njem programu sa sredstvima koje Grad ima na raspolaganju.
Po utvr&#273;ivanju obima i procijenjene vrijednosti radova pristupit &#263;e se pripremi i provedbi javne nabave, nakon &#269;ega slijedi ugovaranje i realizacija radova.

Etapnom obnovom do revalorizacije zvonika

Program etapne obnove zvonika provodi se od 2016. godine, a radovi se izvode na osnovi glavnog projekta sanacije zvonika koji je izra&#273;en u sklopu realizacije projekta KulTourSpirit, financiranog iz EU programa konkurentnost i kohezija.

Do sada su realizirani radovi rekonstrukcije me&#273;ukatnih konstrukcija, &#269;ime je osposobljen pristup do lo&#273;e. Ure&#273;en je tako&#273;er pod lo&#273;e i pod unutra&amp;scaron;njosti piramide zvonika te je postavljena hidroizolacija, a na otvore lo&#273;e i eta&#382;a ispod lo&#273;e za zvona postavljene su za&amp;scaron;titne mre&#382;e koje su pri&#269;vr&amp;scaron;&#263;ene na okvire oblikovane prema otvorima. Nakon toga, u sljede&#263;oj fazi je o&#269;i&amp;scaron;&#263;ena unutra&amp;scaron;njost zvonika, op&amp;scaron;iveni su podovi te su izra&#273;ene i postavljene za&amp;scaron;titne ograde na postoje&#263;im rekonstruiranim me&#273;ukatnim konstrukcijama. Uz sve to, &amp;nbsp;izvr&amp;scaron;eno je ure&#273;enje unutra&amp;scaron;njih zidova i ure&#273;enje otvora, a nakon toga je sanirano vanjsko ulazno stubi&amp;scaron;te i ulazna vrata zvonika. U 2021. godini izvedeni su radovi gra&#273;evinske i konstruktivne sanacije piramide i oktogona zvonika, a u ovoj godini, kako je ranije navedeno, &amp;nbsp;slijedi dovr&amp;scaron;etak sanacije oktogona iznutra i radovi konstruktivne i gra&#273;evinske sanacije lo&#273;e.

Cilj programa je ovo kulturno dobro i jedan od prepoznatljivih simbola u vizuri Grada konstruktivno i gra&#273;evinski sanirati, a time ga i revalorizirati te u&#269;initi turisti&#269;ki atraktivnijim.

(DV)
&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2022-07-04T11:20:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Samo tjedan dana &#8216;odmora&#8217; od društvenih mreža smanjuje depresiju i tjeskobu</title>
      <link>https://www.regionalexpress.hr/site/samo-tjedan-dana-odmora-od-drushtvenih-mrezha-smanjuje-depresiju-i-tjeskobu</link>
      <guid>https://www.regionalexpress.hr/site/samo-tjedan-dana-odmora-od-drushtvenih-mrezha-smanjuje-depresiju-i-tjeskobu#When:09:56:00Z</guid>
      <description>LJUDI KOJI SU SE ODMORILI OD TIKTOKA, FACEBOOKA, INSTAGRAMA ILI TWITERA OSJE&#262;AJU SE BOLJE
Samo tjedan dana &#39;odmora&#39; od dru&amp;scaron;tvenih mre&#382;a smanjuje depresiju i tjeskobu, pokazalo je novo istra&#382;ivanje.

Ljudi koji su se sedam dana odmarali od platformi kao &amp;scaron;to su TikTok, Instagram, Twitter i Facebook prijavili su da se osje&#263;aju bolje, pokazalo je istra&#382;ivanje Sveu&#269;ili&amp;scaron;ta u Bathu.

Znanstvenici su podijelili uzorak od 154 osobe u dobi od 18 do 72 godine u dvije skupine &#45; od kojih je jednoj omogu&#263;en pristup dru&amp;scaron;tvenim mre&#382;ama, a drugoj ne.

Ispitanici su prije istra&#382;ivanja u prosjeku koristili dru&amp;scaron;tvene mre&#382;e osam sati tjedno.

Koriste&#263;i tri priznata testa znanstvenici su procijenili razinu njihove tjeskobe i depresije, te dobrog raspolo&#382;enja.

Od njih je zatra&#382;eno da rangiraju svoje slaganje s izjavama poput &quot;Osje&#263;am se optimisti&#269;no u pogledu budu&#263;nosti&quot;.

Kako bi izmjerili depresiju, sudionicima istra&#382;ivanja postavljana su pitanja uklju&#269;uju&#263;i &quot;koliko &#269;esto ste tijekom posljednja dva tjedna bili uznemireni zbog malog interesa ili zadovoljstva u obavljanju stvari&quot;.

Tjeskobnost je pra&#263;ena pomo&#263;u skale op&#263;eg anksioznog poreme&#263;aja, koja utvr&#273;uje koliko &#269;esto osobu mu&#269;i osje&#263;aj nervoze ili je &#39;na rubu&#39; ili ne mo&#382;e prestati brinuti se.

Kod onih koji su uzeli jednotjednu pauzu od dru&amp;scaron;tvenih mre&#382;a vidjelo se da se njihovo dobro raspolo&#382;enje popelo s prosjeka od 46 na 55,93 na Warwick&#45;Edinburgh ljestvici mentalnog blagostanja.

Razine depresije u ovoj skupini pale su sa 7,46 na 4,84 na Upitniku zdravlja pacijenata&#45;8, dok je tjeskoba pala sa 6,92 na 5,94 na ljestvici.

Glavni autor istra&#382;ivanja dr. Jeff Lambert rekao je da ti rezultati ukazuju na umjereno pobolj&amp;scaron;anje depresije i dobrobiti te skromno pobolj&amp;scaron;anje tjeskobnog stanja.

&quot;Mnogi na&amp;scaron;i ispitanici izvijestili su o pozitivnim u&#269;incima isklju&#269;enja s dru&amp;scaron;tvenih mre&#382;a kroz bolje raspolo&#382;enje i manje tjeskobe&quot;, rekao je dr Lambert.

&quot;To sugerira da &#269;ak i samo mala stanka mo&#382;e imati utjecaja.&quot;

&quot;Naravno, dru&amp;scaron;tvene mre&#382;e su dio &#382;ivota i za mnoge ljude neizostavni su dio onoga tko su i kako komuniciraju s drugima&quot;, dodao je.

&quot;Ali ako svaki tjedan provodite sate &#39;skrolaju&#263;i&#39; i osje&#263;ate da to negativno utje&#269;e na vas, mo&#382;da bi bilo va&#382;no smanjiti vrijeme na mre&#382;ama kako biste vidjeli ho&#263;e li to pomo&#263;i.&quot;

&quot;Skrolanje&quot; kroz sadr&#382;aj naj&#269;e&amp;scaron;&#263;a je aktivnost koju korisnici dru&amp;scaron;tvenih mre&#382;a obavljaju.

Rezultati istra&#382;ivanja podupiru prethodna istra&#382;ivanja u SAD&#45;u i Velikoj Britaniji koja povezuju redovitu upotrebu dru&amp;scaron;tvenih medija s ve&#263;om stopom depresije i tjeskobe.

Ali nije utvr&#273;eno dovodi li kori&amp;scaron;tenje dru&amp;scaron;tvenih medija do problema s mentalnim zdravljem, navodi se u izvje&amp;scaron;&#263;u, ili ve&#263; postoje&#263;i osje&#263;aj inferiornosti tjera ljude da na internetu tra&#382;e potvrdu vlastite vrijednosti.

Znanstvenici se nadaju da &#263;e u budu&#263;nosti prou&#269;iti utjecaj &#39;odmora&#39; od dru&amp;scaron;tvenih medija na odre&#273;ene segmente stanovni&amp;scaron;tva, poput mla&#273;ih ljudi i onih s tjelesnim i mentalnim zdravstvenim problemima.

Tako&#273;er se nadaju da &#263;e pratiti ljude dulje od tjedan dana kako bi vidjeli imaju li dobrobiti odmora od dru&amp;scaron;tvenih mre&#382;a trajni u&#269;inak.

&#39;Odmor&#39; od dru&amp;scaron;tvenih mre&#382;a mogao bi postati dio paketa klini&#269;kih preporuka za pomo&#263; ljudima u upravljanju vlastitim mentalnim zdravljem, rekli su.

Istra&#382;ivanje je objavljeno u &#269;asopisu Cyberpsychology, Behavior and Social Networking.

(Hina)&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2022-05-15T09:56:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Hrvatska predvođena Filipovićem i Matkovićem slavila u neviđenoj drami u Švedskoj</title>
      <link>https://www.regionalexpress.hr/site/hrvatska-predvoena-filipoviem-i-matkoviem-slavila-u-nevienoj-drami-u-shvedskoj</link>
      <guid>https://www.regionalexpress.hr/site/hrvatska-predvoena-filipoviem-i-matkoviem-slavila-u-nevienoj-drami-u-shvedskoj#When:09:38:00Z</guid>
      <description>&amp;Scaron;VEDSKA &amp;ndash; HRVATSKA &amp;nbsp;98:105 (21:14, 20:12, 18:24, 20:29, 9:9, 10:17)
Hrvatska ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;ka reprezentacija je nakon velike drame u 4. kolu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Norrk&amp;ouml;pingu pobijedila &amp;Scaron;vedsku nakon dva produ&#382;etka 98:105.

Poput zagreba&#269;kog ogleda ovih mom&#269;adi i u ovom je Hrvatska imala velikih problema u napadu, posebice u realizaciji. S niskim postotkom &amp;scaron;uta te&amp;scaron;ko se pariralo raspolo&#382;enim &amp;Scaron;ve&#273;anima.

Od samog starta Hrvatska je lovila rezultat. Doma&#263;ini su poveli 7:0, Hrvati stigli do 7:6. Novi bijeg &amp;Scaron;ve&#273;ana ozna&#269;io je njihov ulazak u komfor zonu koju su izabranici izbornika Damir Mulaomerovi&#263;a te&amp;scaron;ko ugro&#382;avali. Nakon prve &#269;etvrtine bilo je 21:14, a na poluvremenu 41:26.

Agresivnom obranom na otvaranju tre&#263;e &#269;etvrtine i s dvije lijepe akcije u kojima je sudjelovao Karlo Matkovi&#263; Hrvatska se pribli&#382;ila na 41:31. U istom naletu Matkovi&#263; u kontri propu&amp;scaron;ta priliku za dodatno pribli&#382;avanje &amp;scaron;to doma&#263;ini odmah ka&#382;njavaju serijom 5&#45;0 i neugodnih &#45;15 (46:31).

Mulaomerovi&#263; nije odustao od agresije po cijelom terenu &amp;scaron;to donosi &amp;scaron;est poena u nizu i spu&amp;scaron;tanje ispod 10 poena zaostatka (46:37), ali i ovoga puta &amp;scaron;vedska trica vra&#263;a Hrvate na po&#269;etne polo&#382;aje (51:37). Klackalica je do ulaska u posljednju &#269;etvrtinu Hrvatsku klackala od &#45;14 do &#45;5 (53&#45;48) i natrag do kona&#269;nog rezultata nakon tre&#263;e &#269;etvrtine (59:50).

Nakon minute i pol igre u zavr&amp;scaron;noj dionici sjajni Matkovi&#263;, Kru&amp;scaron;lin i &amp;Scaron;aki&#263; (trica) serijom 7&#45;0 dovede Hrvatsku na korak od izjedna&#269;enja (59:57).

Time&#45;out doma&#263;eg trenera Ludwiga Degernasa zaustavio je nalet Hrvatske. &amp;Scaron;ve&#273;ani bje&#382;e na +7, Filipovi&#263; tricom vra&#263;a nadu, ali nakon nekoliko propu&amp;scaron;tenih prilika pri rezultatu 68:60 Mulaomerovi&#263; je prinu&#273;en pozvati minutu odmora. Bio je to, pokazat &#263;e se, jedan od klju&#269;nih trenutaka susreta.

Za pola minute &amp;Scaron;aki&#263; je tricom i laganim polaganjem iz kontre smanjio na 68:65, a Kru&amp;scaron;lin novom tricom izjedna&#269;io na 68:68

Jedna sporna lopta rezultirala je tehni&#269;kom pogre&amp;scaron;kom hrvatskoj klupi, no doma&#263;ini proma&amp;scaron;uju sva tri bacanja, a Filipovi&#263; iznu&#273;uje prekr&amp;scaron;aj na trici za prvo vodstvo Hrvatske u 37. minuti igre (68:71).

Razigrani Filipovi&#263; uzvra&#263;a nakon pribli&#382;avanja doma&#263;ina za 70:73. Matkovi&#263; proma&amp;scaron;uje napad, a potom i gubi loptu pa &amp;Scaron;vedska na dvije minute prije kraja opet vode (74:73).

No, Filipovi&#263; je na svaki &amp;scaron;vedski uba&#269;aj uzvra&#263;ao istom mjerom pa se do&amp;scaron;lo i do rezultata 76:77 pri kojem je Hrvatska ima napad koji zavr&amp;scaron;ava blokadom Kru&amp;scaron;linova poku&amp;scaron;aja ispod kosa.

Hakanson na 26 sekundi prije kraja nakon Filipovi&#263;evog prekr&amp;scaron;aja ima tri bacanja te doma&#263;a mom&#269;ad prelazi u vodstvo (79:77). Kru&amp;scaron;lin izjedna&#269;ava, a nakon pregleda snimke silazne putanje i potvrde njegovog ko&amp;scaron;a &amp;Scaron;ve&#273;anima je ostalo jo&amp;scaron; pet sekunde za zavr&amp;scaron;ni napad kojeg Hakanson nije iskoristio te se u&amp;scaron;lo u produ&#382;etak.

Doma&#263;ini u njega kre&#263;u s 5&#45;0 za 84:79 i propu&amp;scaron;taju napad. Kada se &#269;inilo da su sve la&#273;e potonule odli&#269;ni Filipovi&#263; zabija tricu za 84:82 i propu&amp;scaron;ta priliku za izjedna&#269;enje ili vodstvo.

Birgander proma&amp;scaron;uje dva bacanja, ali Hrvatska opet gubi loptu pa Gaddefors vra&#263;a razliku na dva posjeda vi&amp;scaron;ka u korist &amp;Scaron;vedske (86:82). Slijedi luda serija trica. &amp;Scaron;aki&#263; od table pa Gaddefors i na kraju nevjerojatni Filipovi&#263; za 88:88.

&amp;Scaron;vedska je za zadnji napad imala 16 sekundi. Opet je to svedeno na solo akciju Hakansona kojeg je blokadom zaustavio Ivan Ramljak &#269;ime je Hrvatska izborila drugi produ&#382;etak.

Ovoga puta Hrvati imaju sjajno otvaranje. Matkovi&#263; poga&#273;a jedno bacanje, a Ramljak tricu za 88&#45;92. Istovremeno &amp;Scaron;aki&#263; u borbi za poziciju pod ko&amp;scaron;em pravi nesportsku pa doma&#263;ini dobivaju dva bacanja i loptu sa strane, dakle priliku za lagani povratak u utakmicu. Nisu ju iskoristili. Borg je pogodio jedno bacanje, a napad nije iskori&amp;scaron;ten. Slijedi serija gre&amp;scaron;aka s obje strane, a onda Kru&amp;scaron;lin na isteku napada zabija tricu za 90:96. Ko&amp;scaron; faulom Jerebko vra&#263;a &amp;Scaron;ve&#273;ane na posjed zaostatka 93:96. Kada je Zub&#269;i&#263; zabio tricu za 95:101, &amp;nbsp;pomislili smo da je gotovo, no brzo je odgovorio Hakanson (98:101).

Kru&amp;scaron;lin proma&amp;scaron;uje tricu, ali se iskupljuje ukradenom loptom i pogo&#273;enim bacanjima s kojima odvodi Hrvatsku do prednosti 98:103. Matkovi&#263; blokadom gasi sve nade doma&#263;ima i &amp;scaron;alje najboljeg igra&#269;a ve&#269;eras Gorana Filipovi&#263;a na liniju slobodnih bacanja. Hrvatska je u tom trenucima imala osiguranu pobjedu, ali je tra&#382;ila onu ve&#263;u od &amp;scaron;est razlike koliko je pora&#382;ena u Zagrebu. Filipovi&#263;u je ruka zadrhtala, ali se ukazala jo&amp;scaron; jedna prilika. Za zadnji napad je ostalo pet sekundi. Zub&#269;i&#263; je ispalio tricu, a na odbijenu loptu doletio je Karlo Matkovi&#263; &amp;nbsp;i sna&#382;no je zakucao u obru&#269; za &#382;eljenih +7!!! Kraj koji se samo po&#382;eljeti mo&#382;e!!!

Hrvatsku su do pobjede vodili Filipovi&#263; (29 poena, 5 skokova, trice 5&#45;5), Kru&amp;scaron;lin (21 poen, 6 asistencija), Matkovi&#263; (16 poena, 13 skokova) i &amp;Scaron;aki&#263; (11 poena, 7 skokova). Kod &amp;Scaron;ve&#273;ana najbolji Hakanson (31 poen, 7 asistencija), po 16 su dodali Borg, Gaddefors i Jerebko, Birgander je imao 12 poena i 18 skokova.

(DV/Foto: fiba.basketball/izvor HKS)</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2022-03-01T09:38:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Obale Jadranskog mora vrlo su ranjive na klimatske promjene</title>
      <link>https://www.regionalexpress.hr/site/obale-jadranskog-mora-vrlo-su-ranjive-na-klimatske-promjene</link>
      <guid>https://www.regionalexpress.hr/site/obale-jadranskog-mora-vrlo-su-ranjive-na-klimatske-promjene#When:08:57:00Z</guid>
      <description>{summary}{body}</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2021-12-06T08:57:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Županijski vijećnici obišli ŽCGO Kaštijun </title>
      <link>https://www.regionalexpress.hr/site/zhupanijski-vijenici-obishli-zhcgo-kashtijun</link>
      <guid>https://www.regionalexpress.hr/site/zhupanijski-vijenici-obishli-zhcgo-kashtijun#When:13:20:00Z</guid>
      <description>DOZNALI SVE O NOVOM SUSTAVU GOSPODARENJA OTPADOM
Vije&#263;nice i vije&#263;nici novog saziva Skup&amp;scaron;tine Istarske &#382;upanije, na &#269;elu s predsjednicom Sandrom &#262;aki&#263; Kuhar i zamjenikom &#382;upana Tulio Demetlikom, obi&amp;scaron;li su danas &#381;upanijski centar za gospodarenje otpadom. Bila je to prilika da iz prve ruke saznaju sve o novom sustavu gospodarenja otpadom, kao i da obi&#273;u samo postrojenje gdje su im direktor Fabio Giacometti i suradnici pojasnili kako Centar funkcionira.&amp;nbsp;

Podsjetimo, 2018. godine u pogon je pu&amp;scaron;ten &#381;CGO Ka&amp;scaron;tijun po uzoru na najrazvijenije europske zemlje u kojima postoji vi&amp;scaron;e od 400 sustava s istom tehnologijom obrade otpada.
Ovo je drugi put da vije&#263;nici Skup&amp;scaron;tine obilaze Centar jer su to u&#269;inili i vije&#263;nici prethodnog saziva.&amp;nbsp;

&amp;nbsp;&amp;nbsp; &amp;nbsp;Napomenimo i da je za srijedu, 13. listopada 2021. godine sazvana &amp;nbsp;tematska sjednica &#382;upanijske Skup&amp;scaron;tine te &#263;e biti govora upravo o Sustavu gospodarenja otpadom na podru&#269;ju Istarske &#382;upanije s posebnim naglaskom na rad &#381;upanijskog centra za gospodarenje otpadom Ka&amp;scaron;tijun.

(REX)
&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2021-10-11T13:20:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Novo ruho Držićeve ulice u Puli</title>
      <link>https://www.regionalexpress.hr/site/novo-ruho-drzhieve-ulice-u-puli</link>
      <guid>https://www.regionalexpress.hr/site/novo-ruho-drzhieve-ulice-u-puli#When:10:35:00Z</guid>
      <description>BEZ NEUREDNIH GRAFITA
Nismo protiv grafita, ali smo protiv neukusnih i neurednih grafita i&amp;scaron;aranih na za to nepredvi&#273;enim lokacijama. Nekad grafiti daju poseban gradski &amp;scaron;arm, ali ovim putem apeliramo na grafitere, u ovom slu&#269;aju vandale, da ne uni&amp;scaron;tavaju fasade ve&#263; mo&#382;ebitnu neiskori&amp;scaron;tenu kreativnu energiju iskoriste kroz brojne dozvoljene i korisne aktivnosti. Veseli da &#263;e fasada u Dr&#382;i&#263;evoj ulici u Puli od sada biti osvje&#382;ena novim slojem boje. (REX/Foto M.A.)</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2021-06-15T10:35:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Novo radno vrijeme PU istarske za rad sa strankama</title>
      <link>https://www.regionalexpress.hr/site/novo-radno-vrijeme-pu-istarske-za-rad-sa-strankama</link>
      <guid>https://www.regionalexpress.hr/site/novo-radno-vrijeme-pu-istarske-za-rad-sa-strankama#When:09:08:00Z</guid>
      <description>CIJELI TJEDAN OD 8 DO 14 SATI OSIM UTORKA KAD MUP RADI OD 11,30 DO 18,30 SATI
Obavje&amp;scaron;tavamo gra&#273;ane kako se od ponedjeljka, 7. rujna 2020. godine, mijenja radno vrijeme Policijske uprave istarske i policijskih postaja pa &#263;e tako uredovno radno vrijeme za rad sa strankama na upravnim poslovima biti slijede&#263;e:&amp;nbsp;
&amp;nbsp;
&#45; ponedjeljak, srijeda, &#269;etvrtak i petak od 8 do 14.30 sati
&#45; utorak u sjedi&amp;scaron;tu policijske uprave u Puli od 11.30 do 18.30 sati za poslove prijavni&amp;scaron;tva i osobnih isprava te poslove prometnih isprava i oru&#382;ja, dok je za upravne poslove koji se odnose na problematiku stranaca i dr&#382;avljanstva radno vrijeme od 8 do 14.30 sati
&#45; utorak u policijskim postajama od 11.30 do 18.30 sati

Upravni poslovi obavljaju se u sjedi&amp;scaron;tu policijske uprave u Puli ili u policijskim postajama prema&amp;nbsp; teritorijalnoj nadle&#382;nosti nad gradovima, odnosno op&#263;inama.

(REX)</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2020-09-04T09:08:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vatrogasci VZG Koprivnica na Brijunima</title>
      <link>https://www.regionalexpress.hr/site/vatrogasci-vzg-koprivnica-na-brijunima</link>
      <guid>https://www.regionalexpress.hr/site/vatrogasci-vzg-koprivnica-na-brijunima#When:08:30:00Z</guid>
      <description>VATROGASNA DISLOKACIJA NA BRIJUNIMA
Svake se godine tijekom po&#382;arne sezone vatrogasci s kontinenta upu&#263;uju na dislokaciju na priobalje kako bi pomogli svojim kolegama. Prema zapovjedi glavnog vatrogasnog zapovjednika Slavka Tucakovi&#263;a, redovna dislokacija vatrogasnih snaga s kontinenta na priobalje i otoke ove je godine po&#269;ela&amp;nbsp; 25. lipnja. Smjene traju po 15 dana, do sredine mjeseca rujna, odnosno do kada &#263;e postojati pove&#263;ana po&#382;arna opasnost. Ukupno su na ovoj redovnoj dislokaciji anga&#382;irana 62 vatrogasca s 18 vozila.

Vatrogasci VZG Koprivnica na Brijunima
I ove su godine na najsjevernijoj dislokaciji na Jadranu, onoj na Brijunima, upu&#263;eni vatrogasci Koprivni&#269;ko&#45;kri&#382;eva&#269;ke &#382;upanije. Trenutno se ovdje nalazi tre&#263;a smjena dislokacije koju &#269;ine &#269;etiri djelatnika Javne vatrogasne postrojbe Koprivnica, dok su za potrebe osiguranja otoka Mali Brijun i otoka Vanga anga&#382;irana &#269;etiri pripadnika DVD&#45;a Jagnjedovec, Reka i &#381;eljezni&#269;ar. Na Velikom Brijunu nalazi se auto cisterna u vlasni&amp;scaron;tvu JVP Koprivnica sa spremnikom od 7000 litara vode&amp;nbsp; dok je na Malom Brijunu&amp;nbsp; vozilo sa spremnikom od 450 litara, pripadaju&#263;om opremom za ga&amp;scaron;enje po&#382;ara te sustavom veze. Prema rije&#269;ima Stipe Su&amp;scaron;ca, voditelja nadzora i za&amp;scaron;tite u Nacionalnom parku Brijuni, po dva profesionalna vatrogasca nalaze se tijekom cijele godine u smjeni na otoku, ili jedan profesionalni i tri ispitana vatrogasca, no dolaskom ljetne sezone domicilne snage se poja&#269;avaju. Tu su i &#269;uvari prirode, njih je 10, i oni su svi ispitani vatrogasci koji brinu o sigurnosti akvatorija, &#382;ivotinja i op&#263;enito oto&#269;ja. Situacija je naravno tijekom godine puno mirnija nego u sezoni. Bilo je nekoliko manjih po&#382;ara koji su uga&amp;scaron;eni u za&#269;etku, od po&#382;ara na plovilima, posljedice udara groma, a dolazilo je i do po&#382;ara u hotelskim kuhinjama. &quot;Tu je PP za&amp;scaron;tita, &#269;uvari prirode, puno je elemenata koje treba povezati i o kojima se treba brinuti, stoga ovaj posao zahtijeva maksimalnu koncentraciju i prisutnost&quot;, ka&#382;e Su&amp;scaron;ec i obja&amp;scaron;njava kako imaju na raspolaganju 3 vatrogasna vozila, noviji IVECO iz 2012., ostalo su TAM&#45;ovi starijeg godi&amp;scaron;ta, ali su ispravni i rade.
&amp;nbsp;&quot;Glavni je ovdje zadatak vatrogasaca prevencija, oni upozoravaju turiste na zabranu pu&amp;scaron;enja na otoku i bilo kakvog lo&#382;enja vatre. Poma&#382;u u odr&#382;avanju otoka, hrane i daju vodu &#382;ivotinjama na safari parku te rade na osiguranju tijekom odr&#382;avanja predstava Teatra Ulysses&quot;, obja&amp;scaron;njava Su&amp;scaron;ec. Slu&#382;ba za nadzor i za&amp;scaron;titu ima stalni videonadzor koji im poma&#382;e u pra&#263;enju situacije na cijelom otoku stoga se i najmanji po&#382;ar zamje&#263;uje u samom svojem za&#269;etku te se na vrijeme gasi. Videonadzor se stalno nadogra&#273;uje i svake se godine radi na njegovu pobolj&amp;scaron;anju.&amp;nbsp; Otok upravo zahvaljuju&#263;i dobroj prevenciji i uigranom timu koji se brine za njegovu sigurnost ne bilje&#382;i ve&#263;ih po&#382;ara. To nam potvr&#273;uje i Igor Me&#273;imurec iz JVP Koprivnica koji ovdje dolazi ve&#263; nekoliko godina za redom. &quot;Po&#382;ari su uglavnom uzrokovani posljedicom groma i sli&#269;no, a vatrogasci odmah reagiraju&quot;, ka&#382;e.
&quot;Suradnja s Koprivni&#269;ko&#45;kri&#382;eva&#269;kom je odli&#269;na i nadam se da &#263;e se tako nastaviti. Manje vi&amp;scaron;e su to uvijek isti de&#269;ki koji ve&#263; prakti&#269;ki znaju svaki kamen i to je jako bitno, neki odrade jednu smjenu, neki i po dvije. Zanimljivo je i da je dana&amp;scaron;nji glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucakovi&#263; ovdje dolazio na dislokaciju dok je radio u JVP Koprivnica&quot;, rekao je Su&amp;scaron;ec.

Mali Brijun: preventiva na prvom mjestu
Na otoku Mali Brijun na dislokaciji se nalaze Kristijan Sminderovac i Veljko Podravac iz DVD&#45;a &#381;eljezni&#269;ar.&amp;nbsp; I dok je Podravcu ovo prvi susret s ovim otokom, Sminderovcu je ova lokacija poznata s prija&amp;scaron;njih dislokacija: &quot;Ovdje je dosta mirno. Na&amp;scaron; je glavni zadatak usmjeren prema motrenju otoka, kako po pitanju toga da nitko na njega ne pristaje ili se sidri u blizini bez odobrenja, tako i po pitanju odr&#382;avanja sigurnosti&quot;. Dodaje kako najvi&amp;scaron;e posla imaju dok se odr&#382;avaju predstave Teatra Ulysses jer tada brinu da se gledatelji predstave pridr&#382;avaju svih mjera sigurnosti koje su na otoku propisane. &quot;Kod ve&#263;ih predstava, ako dolazi i ve&#263;i broj gledatelja, u pomo&#263; nam dolaze po dvojica kolege s velikog Brijuna. No, uglavnom smo kolega i ja sami na ovoj pomalo robinzonskoj dislokaciji&quot;, zaklju&#269;uje. Naime, njihov je smje&amp;scaron;taj skroman, a dru&amp;scaron;tvo im prave &#382;ivotinje koje su ovdje prakti&#269;ki udoma&#263;ene. A da je tome tako, potvrdili su i jeleni lopatari koji bez ikakvog straha prilaze rijetkim posjetiteljima otoka.

Otok Vanga
Otok Vanga je zatvoren za posjetitelje i pripada dr&#382;avnim nekretninama gdje je odmor omogu&#263;en visokim politi&#269;kim du&#382;nosnicima. Na njemu su smje&amp;scaron;tena dvojica vatrogasaca, Ivica Petrovic iz DVD&#45;a Jagnjedovac i Zdravko Lon&#269;arek iz DVD&#45;a Reka. Ovaj otok, poznatiji kao Titova rezidencija kojeg jo&amp;scaron; zovu i Krasnica zbog svoje ljepote, svakako je najtajnovitiji od svih otoka brijunskog arhipelaga. Kako ka&#382;u, otok ne bilje&#382;i ve&#263;e po&#382;are, a puno se radi na prevenciji. Ima svoj hidrantski prsten koji se stalno provjera. Tijekom zime imaju referenta za protupo&#382;arnu za&amp;scaron;titu, a tijekom sezone dolazi dislokacija s 2 vatrogasca. Otok ima 18 ha i 4,5 kilometra protupo&#382;arnih staza. Rezidencijalni dio otoka ima svoju hidrantsku mre&#382;u sa 120 kubika vode i sa 6 pumpi, a 24 hidranta smje&amp;scaron;tena su po cijelom otoku u dva prstena. Prvi su objekti tu izgra&#273;eni 50&#45;ih godina pro&amp;scaron;loga stolje&#263;a, a nakon toga se krenulo dalje s ure&#273;ivanjem otoka kojeg danas krasi prekrasna priroda, rezidencije i vinogradi.

Nacionalni park Brijuni predstavlja prirodni i kulturni biser koji je potrebno sa&#269;uvati za budu&#263;e generacije. Slanje dislokacija na ovakva podru&#269;ja uvelike poja&#269;ava sigurnost gra&#273;ana i spremnost lokalnih snaga da na svaki problem reagiraju u samom nastanku. Va&#382;nost ovakvog na&#269;ina rada vidljiva je u &#269;injenici da na oto&#269;ju nisu zabilje&#382;eni ve&#263;i po&#382;ari, za &amp;scaron;to je zaslu&#382;an organizirani sustav te uigranost doma&#263;ih vatrogasaca i pomo&#263;i iz Koprivnice.

(REX)</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2020-07-28T08:30:00+00:00</dc:date>
    </item>

    
    </channel>
</rss>