OBNOVA ARENE KROZ EUROPSKE FONDOVE
Pulska Arena jedan je od dva najprepoznatljivija simbola Hrvatske u svijetu. Kultura danas, kao pokretač razvoja, ima svoje gospodarske, socijalne i turističke učinke i to se može dokazati. Kroz Europske fondove, u programu Operativni program koherentnosti i kohezija, Ministarstvo kulture za Hrvatsku je rezerviralo više od milijardu kuna, za obnovu kulturne baštine, u turističke, gospodarske i socijalne svrhe. Stoga je pulska Arena idealan prostor za izradu projekata, poručila je s konferencije za medije HNS-a Pula, na temu „Obnova Arene i korištenje EU fondova za kulturnu baštinu“, članica Predsjedništva HNS-a i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.
„Za pulsku Arenu je važno da po svojim sadržajima može funkcionirati mnogo više nego što je sada samo u ljetnim mjesecima. Po tipu sadržaja, ako bude imala malu popratnu infrastrukturu koja ju ne bi narušavala, omogućavala bi koncerte i jednu vrstu
stabilnijeg sustava priredbi i to 5 do 6 mjeseci u godini“, rekla je Zlatar Violić. „Arena može biti izvor, ne samo turističke šetnje, već i prihoda i time dalje razvijati svu infrastrukturu koja ide kroz sam grad i pomagati onim dijelovima arheološke baštine koji nisu na prvi pogled tako atraktivni“, nastavila je ministrica.
Predsjednik HNS-a Pula Alen Damijanić istaknuo je kako je na inicijativu HNS-a održan sastanak s predstavnicima Ministarstva kulture, Arheološkog muzeja, Istarske županije i Grada Pule. Dogovoreno je da će Grad Pula kandidirati Revitalizaciju Arene kroz projekt Kulturing te posebno zahvalio ministrici kulture što je dala podršku ovom HNS-ovom projektu koji ima budućnost.
„Na sljedećem gradskom Vijeću, a u dogovoru s gradonačelnikom Pule, predložit ću da Grad Pula kandidira Revitalizaciju Arene i cijeli Kulturing na Operativne programe koji bi se trebali početi provoditi početkom sljedeće godine“, rekao je Damijanić.
Na pitanje novinara o tome što podrazumijeva revitalizacija Arene, ministrica kulture je rekla:
„Pod time smatramo njezino tehničko dizanje na razinu spomenika koji jesam po sebi građevinski i baštinski solidno uređen. Potreban je minimalna infrastruktura koja će dati jedan sanitarni čvor, najmanje i koja će postaviti nevidljive uvijete za svu vrstu tehničke i elektroničke infrastrukture. Ništa od toga neće narušavati samu Arenu, ali će osloboditi nas i Grad, da se svaki put ispočetka razvlače kilometri žica. Išlo bi se na najsuvremeniju tehnologiju koja ne ugrožava baštinski aspekt koja bi omogućavala jednu vrstu duljega korištenja, ali i kvalitetnijeg. Procjena je da bi obnova koštala oko 70 milijuna kuna.“ Rex
