PRIOPĆENJE ISTARSKE ŽUPANIJE O UKLANJANJU STABALA
Istarska županija kontinuirano ulaže milijune eura u obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb, a upravo su projekti poput dogradnje i rekonstrukcije Doma za starije osobe „Alfredo Štiglić“ Pula, uređenja objekta bivše Mornaričke bolnice u stambenu zgradu za deficitarni kadar te izgradnje Centra KLIK Pula – investicije od iznimne društvene važnosti. Riječ je o kapitalnim ulaganjima kojima Županija rješava goruće probleme, poput nedostatka smještajnih kapaciteta za naše starije sugrađane i kroničnog manjka zdravstvenog kadra, te unapređuje strukovno obrazovanje stvarajući uvjete za modernu i konkurentnu nastavu.
Odgovorna uprava dužna je donositi odluke koje ponekad nisu jednostavne, ali su usmjerene isključivo prema većem dobru i stvarnom unapređenju kvalitete života naših sugrađana. Županija ne donosi proizvoljne odluke o rušenju stabala, niti je ikada vodila politiku koja bi bila protiv prirode. Stoga, u potpunosti odbacujemo tvrdnje o nekontroliranom ili nelogičnom uklanjanju drveća jer se sve aktivnosti provode u skladu sa zakonom, na temelju projektne dokumentacije, uz poštivanje sigurnosnih standarda i s ciljem stvaranja kvalitetnog, sigurnog i dugoročno održivog javnog prostora za građane.
Kod ovakvih projekata izrađuje se projektna dokumentacija, koja je viši stupanj i obuhvaća sve teme, uključujući analizu postojećeg stanja vegetacije, krajobrazna rješenja i obvezujuće tehničke uvjete. Elaborati služe kao podloga za izradu projekta, a ne kao završni akt. Završni i mjerodavni dokument je projekt, koji je izrađen u skladu sa svim zakonskim propisima.
Prema Zakonu o gradnji i pratećim propisima, svaki javni objekt mora imati dovoljan broj parkirnih mjesta, osigurane protupožarne pristupe, zone evakuacije i površine za okupljanje korisnika u slučaju požara. Te obveze tehnički je nemoguće ispuniti na lokacijama koje su bile prekrivene neplanski izraslom vegetacijom, osobito alepskim borom, uzimajući u obzir visinske razlike i pristup osobama smanjene pokretljivosti.
Nadalje, u posljednjih nekoliko godina svjedočimo sve češćim, snažnim pijavicama koje ruše stabla, osobito alepske borove plitkog korijena, kao i povećanoj učestalosti urbanih požara. Alepski bor je među najzapaljivijim vrstama u mediteranskom pojasu i predstavlja ozbiljnu opasnost za korisnike objekata, kao i prijetnju postojećim i novim zgradama, zbog mogućnosti prenosa požara, a postoji i rizik od padanja stabala na prometnice, javne površine i objekte. Zbog toga njegova prisutnost uz javne objekte, škole, domove za starije i zdravstvene ustanove predstavlja neprihvatljiv sigurnosni rizik.
Alepski bor je uvozna i vrlo invazivna vrsta koja raste brzo, nepravilno i u svim smjerovima. Iako ima visoku ekološku prilagodljivost, nije idealan kao trajni, urbani zeleni fond. Koristi se isključivo kao prva faza pošumljavanja kamenitih i zapuštenih terena, odnosno kao privremena vegetacija prije prave, planske sadnje mediteranskih autohtonih vrsta, najčešće hrastova, koje čine stabilan i dugoročan zeleni fond. Istarska županija provodi plansko uređenje i zamjensku sadnju vrijednih, trajnih mediteranskih vrsta. Konkretno, kod Doma za starije osobe „Alfredo Štiglić“ Pula postojećih 10 zdravih, velikih maslina privremeno je preseljeno i po dovršetku radova bit će vraćene, a projektom je predviđena sadnja 9 novih stabala: Celtis australis (ladonja), Quercus ilex (hrast crnika) i Tilia platyphyllos (velelisna lipa), te dodatnog niskog raslinja koje će biti raspoređeno u okolišu objekta.
Uklanjanje nekontrolirane vegetacije nije devastacija prostora, već preduvjet planskog uređenja i sadnje dugovječnih, autohtonih i stabilnih vrsta koje čine trajnu zelenu infrastrukturu i doprinose kvaliteti života.
(REX)
