KOJI SE PROTIVE PRENAMJENI VRIJEDNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
Građani su se obratili Zelenoj Istri u vezi s predloženim osmim izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja Grada Buja kojom se predviđa urbanizacija poljoprivrednog zemljišta površine oko 10.000 m2 koje se nalazi u zaštićenom području za sadnju momjanskog muškata. Konkretno, radi se o prenamjeni po želji inozemnog investitora koji je kupio navedeno poljoprivredno zemljište te na njemu planira turističku namjenu: izgradnju centra turističko-medicinske namjene koji predviđa vile, bazene, restorane, hotel i apartmane – nakon što se urbanizira. Predmetno (još uvijek poljoprivredno) zemljište graniči s najvećim vinogradom čuvenog momjanskog muškata.
Naime, Europska komisija je 2021. godine objavila u Službenom listu Europske unije da je hrvatsko vino Muškat momjanski dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti, čime je ovaj proizvod upisan u eAmbrosiu registar oznaka zemljopisnog porijekla EU-a. Postupak zaštite naziva Muškat momjanski/Moscato di Momiano započeo je nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kad je podnesen zahtjev za zaštitu oznake izvornosti Muškat momjanski/Moscato di Momiano. Zahtjev za zaštitu Ministarstvu poljoprivrede podnijela je Udruga „Vino Momilianum“, a Specifikaciju za spomenuti proizvod izradili su Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča i članovi Udruge Vino Momilianum.
Zelena Istra daje podršku lokalnim vinarima te traži da se poništi Odluka o prijedlogu osmih izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada Buja u dijelu koji se odnosi na urbanizaciju poljoprivrednog zemljišta koji se nalazi u zaštićenom području za sadnju momjanskog muškata predjela Kluni (10 000 m2) što je od javnog interesa.
U nastavku njihovo priopćenje u cijelosti prenosimo:
"Lokalni vinari upozoravaju da predmetno zemljište graniči s najvećim ekološkim vinogradom momjanskog muškata. Izgradnja turističkog kompleksa svakako nije kompatibilna s ekološkom poljoprivredom koja mora zadovoljiti posebne uvjete. Upravo time ovakva odluka u suprotnosti je s Prostornim planom Istarske županije (planom višeg reda). Prema čl. 52 u korištenju poljoprivrednog zemljišta potrebno je poticati razvitak ekološke poljoprivrede. Prostornim planovima uređenja gradova i općina moraju se posebno valorizirati područja namijenjena isključivo ekološkoj poljoprivredi, nakon izrade studije iz točke 1. članka 183. ovih odredbi - Studija izvodljivosti razvoja ekološke poljoprivrede u Istarskoj županiji!
Prema čl. 154. PPIŽ "Poljoprivredno je zemljište ograničen, neobnovljiv ili teško obnovljiv resurs, temelj svake poljoprivredne proizvodnje, odnosno proizvodnje hrane i stoga treba posebnu zaštitu." Osim toga "vrijedna obradiva tla obuhvaćaju površine poljoprivrednog zemljišta primjerena za poljoprivrednu proizvodnju po svojim prirodnim svojstvima, obliku, položaju i veličini te su predviđene mjere zaštite poljoprivrednog zemljišta".
Smatramo da je neodgovorno da se na tako vrijednom poljoprivrednom području, koje je proglašeno područjem izvrsnosti i koje ima posebne uvjete klime, tla i reljefa, naknadno prenamjenjuje zemljište u građevinsku namjenu za turističke svrhe i to na pojedinačnu inicijativu investitora, a ne na temelju strateških planova Grada Buja.
Naime, ovakva odluka u suprotnosti je i s Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2021. o strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (2020/2260(INI)). Upravo EU direktive podržavaju očuvanje autohtonih sorti te potiču razvoj lokalnog gospodarstva i poljoprivrede. Europski model promiče višefunkcionalni poljoprivredno-prehrambeni sektor, koji se sastoji od različitih poljoprivrednih modela i koji se temelji na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, potiču se lokalni lanci opskrbe, dobre i održive poljoprivredne prakse, zaštita zemljišta i vodnih resursa, visoki standardi za dobrobit okoliša i životinja i ruralna područja koja odišu životom diljem EU-a.
Osim toga, Europska investicijska banka obvezala se povećati udio svojih financiranja ulaganja za djelovanje na području klime i okolišne održivosti na način da dosegne 50% njezinih operacija u 2025. i nakon toga; budući da se to može iskoristiti za provedbu tehnologija kojima se doprinosi održivim praksama i jačanje povezanosti poljoprivrede s kružnim gospodarstvom. Dodamo li tome i činjenicu da je upravo ekološki vinograd momjanskog muškata obitelji Markežić dobio spomenuta financijska sredstva Europske invsticijske banke te je uvršten u izvještaje Europske investicijske banke (Advisory Hub) kao pozitivan primjer poduzetništva, s pravom se pitamo razmišlja li Grad Buje strateški i održivo u ovom konkretnom slučaju?
I za kraj, dodajemo da se turistički sadržaji mogu predviđati u već postojećim građevinskim zonama te treba preispitati mogućnost realizacije projekta na nekoj drugoj lokaciji na već postojećem građevinskom zemljištu, a ne da se investitoru pogoduje naknadnom prenamjenom, a na štetu europski priznate poljoprivredne stogodišnje tradicije!"
(dv)
