INOVATIVNA ORGANIZACIJA UZ POZNATA GASTRO IMENA I GLAZBENU PODLOGU ŠĆIKA I JAZZ QUARTET
U subotu, u sitnim noćnim satima utihnula je placa Zad Kaštela u Žminju, naime u jedan sat iza ponoći polako su odlazili i posljednji posjetitelj i izlagači.

U petak i subotu, 4. i 5. srpnja, Žminj je živio dane posvećene pašti. 1. Istarski festival pašte zadovoljio je broja nepca posjetitelja koji su guštali u slasnim delicijama. Jela gdje je pašta, tjestenina na sto načina bila glavna namirnica, izlazila su iz LF kuhinje oba dana, od 18 do 24 sata. Naime, LF catering i Robert Perić bili su domaćini brojnim ugostiteljima i chefovima, a kuhala se pašta svih izlagača, proizvođača pašte s Festivala i onih koji nisu mogli sudjelovati ali su željeli biti dio LF-ovog gastro showa u Žminju.

Nakon svečanog otvorenja uz prigodan program na kojem su nastupali djeca iz Osnovne škole Vladimir Gortan i Dječjeg vrtića Vrapčići te članovi glumačkog ansambla Istra Inspirita, uslijedila je žminjska priča o pašti.

Tako se u petak, od 18 do 20 sati svim paštoljupcima svojim kulinarskim umijećima predstavio Pino Kuhar, chef iz mjesta Kuhari kraj Žminja. Nadaleko poznati istarski kuhar i pokretač prve Makarunijade u Žminju još je 2001. godine prepoznao važnost domaće istarske tjestenine. Domaća istarska tjestenina je od tada sve češće prisutna, ne samo na istarskom stolu, već i izvan granica Istre.
Chef Kuhar pripremao je pljukance koji se u Žminju nazivaju makaruni. Pred sam nastup Pina Kuhara, gosti Istarskog festivala pašte bili su i članovi grupe Nola, Gabi i Marijan, koji su uz pomoć Roberta Perića pripremali jela od pašte.
Nakon Kuhara, uslijedilo je gostovanje ugostitelja Zigante koji su s paštom Marija iz Pule i Bognares Tarsa iz Mađarske pripremali drugi meni večeri. U radionici pašte do LF-ove kuhinje motali su se i stiskali domaći fuži, a način njihove izrade predstavili su domaćini iz Agroturizma Ferlin.
Od 22 do 24 sata kuhali su chefovi restorana Nautica iz Novigrada, a jela su nastala od pašte Zebrano i Pasta e basta. Radionica u 22 sata bila je pod vodstvom Davorke Šajine iz agroturizma Ograde nedaleko Žminja. Radili su se njoki na žlicu, štuclji i štrunjci. Posjetitelji su te večeri mogli  degustirati i pašte proizvođača Mariolina s Krka i Ragusa.
Večer se bližila kraju a posjetitelji su uživali u raznim proizvodima na štandovima, ali i uz prekrasne zvuke grupe Jazz Quartet iz Poreča čija je solistica očarala prisutne svojim glasom.

Početkom Festivala u subotu, započela su i predavanja u Čakavskoj kući. Stručni dio Festivala počeo je u 18 sati, a za tu godinu pripremljena su dva predavanja. Prvo je predstavila Darinka Družetić, vlasnica mlina u Pazinu, s temom "Tijesto od pira". Nakon nje, u 19 sati, temu "Tradicijska prehrana u Istri" predstavila je mr. sc. Tanja Kocković Zaborski iz Etnografskog muzeja Istre.

Program Zad Kaštela obogaćen je prekrasnom izvedbom glumačke družine Istra Inspirita koja se svojim nastupom dotakla brojnih naziva pašte u Istri, načina pripreme i tradicije povezane s istarskom tjesteninom. Oduševljena publika nije skidala osmjeh s lica uživajući u njihovoj pjesmi, plesu i poučnim razgovorima na temu pašte.
Nakon toga publiku su već privlačili mirisi iz LF kuhinje. Prve delicije subotnjeg menija spravljene su bile od tjestenine proizvođača Jadranaka s Lošinja, a u Maloj istraživačkoj radionici LF cateringa pripremala se tjestenina od raznih tipova brašna. Oko 20 sati Periću su se priključili chefovi Deniz Zembo i njegov tim. Zembo iz restorana Amfiteatar iz Pule pripremao je tjesteninu proizvođača Sara iz Buzeta i Sokić iz Cernika. Istovremeno, Eda Šuran je pripremala tradicionalne labinske krafe u slatkoj i slanoj verziji. Od 22 sata chefovi iz pulskog restorana Gina pripremali su jela od pašte Brionka iz Pule i proizvođača iPašta iz Zagreba. U radionici su se radili njoki od krumpira na pirun i za kraj večeri slatki njoki. Zadnja jela bila su začinjena i obogaćena proizvodima Latus iz Žminja, Vesna sirevi iz Loborike i ekstra djevičanskim maslinovim uljem Chiavalon iz Vodnjana.
Tijekom dva dana kuhala se još tjestenina proizvođača koji nisu bili prisutni kao izlagači ali su sudjelovali u cooking showu sa svojim proizvodima, i to su: Marial, Tjesetenine Nona, All Istriana i proizvođač Pasta e basta.

Za večernji ugođaj i etno štih Zad Laštela pobrinuli su se članovi poznate etno grupe Šćike. Vesela i razdragana atmosfera produljila je večer do oko jedan sat iza ponoći kad su se i svjetla ovogodišnjeg Istarskog festivala pašte lagano ugasila.
Vjerujemo da su posjetitelji uživali u ovoj novoj manifestaciji. Vidimo se i sljedeće godine na 2. Istarskom festivalu pašte u Žminju!


Povijest pašte u Žminju - "Paštarenje va Žminje" (dio teksta by D. Šišović)
Žminj se, kao i većina istarskih naselja, počinje spominjati u 7. stoljeću za vrijeme naseljavanja lavena. Od tada, pa do danas, zahvaljujući svojoj geografskoj poziciji - smješten u samom srcu Istre, svi putevi vode u Žminj. Udaljeni od mora, stanovnici Žminja oduvijek su bili usmjereni ka  poljoprivredi i stočarstvu. Škrta i tanka žminjska zemlja jedva je davala kap mlijeka, mrvicu kumpira i grs pšenice, one pšenice koje su naše pranone, none, mame vješto kroz stoljeća pretakale u tijesta, bilo kruh ili tjestenine; makarune, fuže, pasutice, njoke, rafiole, gumolje ili kako već.
Značajnije potkrijepe ovih tvrdnji pronalazimo i 1903. kada se bilježi organizacija društvene zadruge i nešto kasnije 1905. otvara se i zadružni mlin na parni pogon i kasnije nedaleko sela Badnjevari na granici s općinom Barban.
To je uvjetovalo jačanje poljoprivredne i trgovačke djelatnosti na Žminjskom području, o čemu je i danas postojeći dokaz - a to je žminjska malinica (modernizirani elektromlin) koji je bio u funkciji do 15-ak godina unazad.

I bez mlina Žminj je prepoznao važnost domaće istarske tjestenine te 2001. godine sa žminjskim chefom Pinom Kuharom pokrenuo lokalnu manifestaciju "Makarunijada" posvećenu upravo makarunu. Makaruni napravljeni sa najsiromašnijom sirovinom, običnim brašnom i vodom.
Nakon 10-ak godina Makarunijade, javila se ideja da se u općini Žminj pokrene zaštita domaće jednostavne tjestenine, kako receptura, tako i tradicionalni način izrade.
Domaća istarska tjestenina svakim je danom sve prisutnija ne samo na istarskom stolu, nego sve češće izlazi i van granica Istre.
Smatramo da je to nešto vrlo vrijedno i da je potrebno kvalitetno brinuti o nasljeđu što su nam preci ostavili.
Konačna ideja bila bi tijekom nekoliko godina u potpunosti oformiti ekološku proizvodnju pšenice na našem području, tradicionalno je ovršiti i samljeti u našem ponovno pokrenutom mlinu i svakako ručno izrađivati tjesteninu. Sve navedeno predstavlja jedan značajan gospodarski i turistički potencijal.