ODRŽANA KONFERENCIJA NAUTIČKI TURIZAM: IZAZOVI, TRENDOVI, INOVACIJE
Pulsko Kino Valli ugostilo je u utorak Konferenciju u organizaciji HGK - županijske komore Pula, Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula na temu nautičkog turizma, izazova, trendova i inovacija.
U hibridnom izdanju konferencija je okupila iznimno zanimljive sugovornike koji su bez zadrške razmijenili svoje znanje i iskustvo te se osvrnuli na proteklu sezonu kroz dva tematska dijela, prvi općeniti i drugi u kojemu je bilo riječi o utjecaju nautičkog turizma na okoliš i njegovu zaštitu.
Ključ je uspjeha, slažu se svi, u održivosti, suradnji sektora,inovacijama i izvrsnosti ljudskih resursa.
Očekuju li nas u budućnosti brodovi bez posade zbog kojih se radi 3D snimanje dna i obale, gdje i kako se grade brodovi na solarni pogon, želimo li cruisere u našim lukama i gdje nabaviti tisuću ruža za najzahtjevnije goste, samo su neka od mnoštva pitanja kojih su se dotakli panelisti.
Slika nautičkog turizma će se promijeniti, pitanje je samo jesmo li spremni za budućnost koja nam galopirajući dolazi u susret?
Važno je ostvariti suradnju obrazovnog, javnog, privatnog i civilnog sektora u postizanju izvrsnosti u obrazovanju i usavršavanju ljudskih potencijala u turizmu, ugostiteljstvu i drugim zastupljenim djelatnostima, jer za konkurentan i održiv nautički turizam trebamo kvalitetne kadrove u raznim zanimanjima koji će biti promotori destinacija na Jadranu, cijenjeni stručnjaci i domaćini zbog kojih će se naši gosti vraćati s povjerenjem, poručili su sudionici konferencije. More je još uvijek glavni resurs koji privlači goste, istaknuto je na konferenciji pa stoga svaki rast i razvoj treba biti promišljen, vodeći računa o simbiozi ovog prirodnog resursa i gospodarstva.
Predsjednica HGK – Županijske komore Pula Jasna Jaklin Majetić istaknula je kako je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za turistički sektor predviđeno 2,2 milijarde kuna za zelenu i digitalnu transformaciju poduzetnika u turizmu.
Nautički turizam u Hrvatskoj pokazao se kao izuzetno atraktivan garantirajući gostima kvalitetan odmor i osobnu sigurnost koja je postala glavni motiv dolaska. Pritom nautički turizam doprinosi razvoju cijeloga gospodarstva od razvoja male brodogradnje, kvalitete servisnih usluga u marinama, izgradnji nautičke infrastrukture, zaštite bioraznolikosti mora i niza drugih segmenata, pa čak i gastronomije.
Iako točni podaci još nisu službeno objavljeni, dionici u nautičkom turizmu ističu kako su ove godine postignuti izuzetni rezultati. Ova turistička sezona pokazala je kako je nautički turizam jedan od najkonkurentnijih vidova posebnih oblika turizma. Prihodi marina u 2019. godini koja se uzima kao referentna iznosili su 918 milijuna kuna, dok je u 2020. godini ostvareno oko 812 milijuna kuna ukupnog prihoda. Procjenjuje se kako bi se 2021. godina mogla približiti, ako ne, i u pojedinim segmentima, i premašiti prihode iz 2019. Pritom valja uzeti u obzir da je ovdje riječ samo o ukupnom prihodu marina, čiji je multiplikativni realni gospodarski efekt barem 6 do 7 puta veći, istaknuo je Sean Lisjak, predsjednik Udruženja marina HGK, član uprave Tehnomont d.d. i član uprave Tehnomont brodogradilišta Pula d.o.o.
Trendovi u nautičkom turizmu pokazuju kako se plovila više ne koriste samo u rekreativne svrhe već sve više kao smještaj na plovećim objektima. Prilagodba takvim trendovima zahtjeva i logistički i organizacijski više angažmana i napora. Kao i u svim segmentima gospodarstva, nautički turizam susreće se s izazovom nedostatka kadra, odnosno kvalificirane radne snage, pa je potrebno razraditi pretpostavke da se školuju generacije koje će znati zadovoljiti potrebe nautičkog sektora. Primjerice, od budućih zaposlenika očekuje se da budu jako dobro informatički potkovani, znanje stranih jezika i ljubaznost, više neće biti dovoljni, već će se tražiti nova specijalizirana znanja.
I prije usvajanja Nacionalnog plana za oporavka i otpornosti nautički sektor bio je spreman za promjene i investicije u zelene industrije i digitalizaciju. Investicije su bitne za konkurentnost no treba postojati predanost cilju i dugoročno planiranje, kako bi se ostvario održivi turizam od kojeg će cijela destinacija imati koristi, usuglasili su se panelisti. Pritom skori ulazak u Schengen i eurozonu mogu biti dodatni zamašnjak razvoja nautičkog sektora.
Uz Seana Lisjaka koji je zastupao stranu Udruženja marina u HGK na panelu o konkurentnosti hrvatskog turizma sudjelovali su Alen Jugović (Pomorski fakultet u Rijeci), Dolores Brenko Škerjanc (Lučka kapetanija Pula), Juraj Bukša (ACI d.d.) i Donald Schiozzi (Lučka uprava Rovinj).
Schiozzi je istaknuo prednosti Rovinja kao destinacije i važnost strateškog pristupa razvoju kao i ozbiljnog pristupa prema zahtjevima poznatih gostiju koji vole Rovinj i uživaju u njemu zbog potpune anonimnost, mirnog doživljaja i vrhunske usluge. Dr.sc. Juraj Bukša osvrnuo se na povijesni razvoj i značaj marina na Jadranu, te je istaknuo visoku razinu usluge uz izvrsnost koja krasi i njihovu najnoviju investiciju - ACI Marinu Rijeka na prostoru Porto Baroša. U ovu marinu ACI će uložiti preko 360 milijuna kuna u partnerstvu s njemačkom grupacijom Lurssen koja je prepoznala potencijal upravo riječkog područja.
Sudionici panela o utjecaju nautičkog turizma na okoliš i njegovu zaštitu bili su Marno Milotić (Javna ustanova Nacionalni park Brijuni), Mirta Smodlaka Tanković (Centar za istraživanje mora Rovinj), Luciano Beg (Marservis d.o.o., Kaštelir) i Boris Vukušić, (Bimex-prom d.o.o., Zagreb). (Darija Božac Marjanović/REX)
