POGUBLJEN U PULI S 25 GODINA
Na današnji dan, 17. listopada 1929., u Puli je strijeljan Vladimir Gortan, antifašist iz Berma čije je ime postalo simbolom otpora Istrana fašističkoj vlasti. Imao je samo 25 godina.

Rođen 7. lipnja 1904., Gortan je živio od poljoprivrede, a 1928. priključio se tajnoj antifašističkoj organizaciji Borba, odnosno TIGR. Organizacija se zalagala za rušenje fašizma i oslobađanje Istre i Slovenskog primorja.

Skupina kojoj je pripadao, poznata kao gortanovci, odlučila je djelovati na dan talijanskih parlamentarnih izbora, 24. ožujka 1929. Tijekom akcije, u kojoj se pucalo pred povorku seljaka koji su odlazili na glasovanje, kraj Kamuž brijega ubijen je jedan seljak.

Gortan je uhićen 28. travnja pri pokušaju bijega u Jugoslaviju i odveden u Rim. Ondje je pod mučenjem priznao sudjelovanje u akciji. Premda nije pucao u povorku kraj Kamuž brijega, proglašen je predvodnikom skupine i osuđen na smrt.

Kazna je izvršena na pulskoj obali, u uvali koju danas poznajemo kao Gortanovu valu. Fašističke vlasti nastojale su sakriti mjesto njegova posljednjeg počivališta, strahujući da bi grob mogao postati okupljalište i simbol otpora istarskih Hrvata. Najprije je tajno pokopan na Mornaričkom groblju, a nekoliko dana poslije njegovo je tijelo noću premješteno u skrivenu grobnicu na Gradskom groblju.

Pokušaj da se prikrije njegov grob nije izbrisao uspomenu na Gortana. Njegovo su ime tijekom Drugog svjetskog rata nosile partizanska četa i brigada, a mjesto ukopa otkriveno je 1952. godine. Posmrtni ostaci preneseni su 1953. u monumentalnu grobnicu podno Berma, koju su oblikovali arhitekti Zdenko Kolacio i Zdenko Sila.

Gortanovo ime danas nose brojne ulice, škole i tvrtke u Istri i diljem Hrvatske. U Puli ga čuva i naziv uvale u kojoj je pogubljen – trajni podsjetnik na njegovu sudbinu i istarski otpor fašizmu. (REX/ISTRAPEDIA,)