ODRŽAN OKRUGLI STOL POVODOM SVJETSKOG DANA ŠTEDNJE
Iako gotovina i depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava, vidljiv je trend smanjenja njihova udjela, koji je u 2020. godini po prvi puta pao ispod 50 posto, primarno zbog bržeg rasta vrijednosti ulaganja u mirovinske fondove zbog stalnih uplata u fondove i ulaganja fondova u dužničke vrijednosne papire države koji imaju siguran prinos, rečeno je na tradicionalnom okruglom stolu povodom obilježavanja Svjetskog dana štednje održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, tako u bankama, štednim bankama, stambenim štedionicama i novčanim fondovima sektor kućanstava imao je krajem srpnja ove godine ukupno 259,6 milijardi kuna depozita. U odnosu na prethodnu godinu, to je bilo 23,5 milijardi kuna više (9,9%). Pritom je godišnji rast zabilježen kod depozitnog novca (17,8%) i štednih depozita (22,9%), dok su oročeni depoziti smanjeni (-10,3%).

"Analiza štednje građana ove je godine posebno zanimljiva. Izražen oporavak gospodarstva doprinio je porastu financijske imovine građana i štednje te je i dalje primjetan pad udjela depozita u ukupnoj financijskoj imovini građana što zapravo ukazuje na rast mirovinskih fondova. Možda najzanimljiviji detalj nalazi se u podacima na županijskoj razini gdje je vidljiv utjecaj prvo pandemije na štednju građana u primorskim županijama, odnosno snažan rast iste paralelno s oporavkom turizma u 2021. i ove godine", rekao je glavni ekonomist HGK-a Goran Šaravanja.

U valutnoj strukturi oročenih depozita i dalje prevladavaju devizni depoziti, no značajno manje nego prije desetak godina. Njihov se udio, naime, kontinuirano smanjivao od 2010. pa sve do 2020. godine. S prvim naznakama krize 2020. godine, ponovno je porasla preferencija štednje u devizama te je udio deviznih oročenih depozita prestao padati, a u ovoj je godini čak i nešto uvećan u odnosu na prošlu godinu.

Od ukupnih oročenih depozita sada udio deviznih depozita iznosi 78,6 posto, što je u odnosu na 2011. godinu manje za 8 postotnih bodova. Iako se smanjuju vrijednosti i kunskih i deviznih oročenih depozita, veći i dugotrajniji pad zabilježen je kod deviznih.

"Eventualni porast štednje će ovisiti o tome hoće li pojačan oprez zbog naglašene neizvjesnosti u pogledu gospodarskih izgleda prevladati obeshrabrujući utjecaj povišene inflacije. Navike u pogledu alokacije štednje ipak se ne mijenjaju  - kad je riječ o financijskoj imovini, građani štednju i dalje dominantnu usmjeravaju u depozite, a znatno ulažu i u nekretnine",  rekao je Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke. 

U Hrvatskoj se posljednjih godina o novcu razmišlja ponajviše iz perspektive negativnih događaja; pandemije, potresa, rata i inflacije. Kao posljedica navedenog, građani su postali financijski ranjiviji te su osobne financije mnogih pojedinaca znatno pogođene, navela je Dajana Barbić sa katedre za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te je istaknula kako je važno promišljati o tome kako raspolažemo novcem kojeg imamo.

"Prvi korak zaštite je formiranje fonda štednje za crne dane. Štednja za crne dane jest fond sredstava koji se koristi u slučaju nastupa neplaniranih i neizvjesnih događaja koji uključuju najrazličitije situacije – od  financiranja popravka automobila do pandemije, potresa i razdoblja nezaposlenosti", rekla je Barbić.

HGK je od 2015. provodi različite edukativno-informativne aktivnosti u suradnji sa svojim  članicama - financijskim institucijama i ostalim partnerima u cilju podizanja financijskih znanja u društvu. Tijekom ove godine, kroz aktivnosti koje je organizirala HGK obuhvaćeno je više od 1.100 učenika, studenata i profesora iz 17 gradova širom Hrvatske, a aktivnosti se nastavljaju i u studenom.

(HGK)