Velik interes za konferenciju projekta RESONANCE u Puli: Struka jasna - klimatske promjene su stvarnost

Velik interes za konferenciju projekta RESONANCE u Puli: Struka jasna - klimatske promjene su stvarnost-158782

ZNANOST, CIVILNA ZAŠTITA I HGSS U PULI O KLIMATSKIM PROMJENAMA
U konferencijskom prostoru u Puli - Circolu danas, 27. veljače 2026., održana je konferencija „Klimatske promjene – istina ili mit?”, koja je okupila velik broj zainteresiranih građana, stručnjaka i predstavnika institucija. Zanimljiv i edukativan program još je jednom pokazao da klimatske promjene više nisu apstraktna tema rezervirana za znanstvene krugove, već stvarnost koja se sve snažnije osjeća i na našem području.

Znanost u akciji - projekt RESONANCE

Prvi dio konferencije bio je posvećen predstavljanju projekta RESONANCE i istraživanja koja se provode u sklopu projekta, s posebnim naglaskom na obalna klizišta, monitoring, modeliranje i nove rezultate istraživanja. Stručnjaci su predstavili na čemu su radili, ali i koje korake planiraju poduzeti u nastavku projekta, s ciljem razvoja konkretnih i primjenjivih rješenja za lokalne zajednice.

Klimatske promjene više nisu problem budućnosti, već sadašnjosti. Svake godine svjedočimo snažnijim olujama i klizištima i na našem području. O tome moramo govoriti glasno i jasno“, poručio je dekan Istarskog veleučilišta dr. sc. Daglas Koraca, naglasivši važnost povezivanja znanosti s lokalnom zajednicom.

U sklopu predstavljanja projekta RESONANCE, izloženi su brojni istraživački rezultati i aktivnosti:

• Igor Ružić – „RESONANCE: ključni istraživački rezultati i napredak na UNIRI-ju“

• Mariagiulia Annibali Corona – „Integrirana analiza obalnih klizišta: pristup projekta RESONANCE“

• Paolo Stocchi – „Lokalna obalna hidrodinamika i geomorfološki odgovor iz perspektive modeliranja“

• Sanja Dugonjić Jovančević – „Rezultati laboratorijskih ispitivanja materijala s pilot-područja“

• Josip Peranić – „Integrirano terensko praćenje i karakterizacija površinskog tla na lokaciji Havišće“

• Igor Ružić – „Utjecaj olujnog uspuha (acqua alta) na stabilnost obalnih padina: lokacije Havišće i Brovinje“

• Michele Punzo – „Novi podaci o litici Roca“

• Maurizio Lazzari – „Novi podaci o litici Roca“

• Mirko Francioni – „Virtualna i proširena stvarnost za strategije upravljanja obalnim klizištima/retrogradacijom: pristup projekta RESONANCE“

Bruno Šimleša o iskustvu 135 dana hodanja američkom divljinom

Drugi dio programa započeo je predavanjem Bruna Šimleše, koji je kroz osobno iskustvo 135 dana hodanja američkom divljinom približio publici konkretne primjere klimatskih promjena i izazova s kojima se susretao na terenu. Njegovo izlaganje poslužilo je kao uvod u panel raspravu i podsjetnik da klimatske promjene nisu samo brojke, već i stvarna iskustva.

"Mislim da bismo čak mogli drugačije nazvati ovaj panel "klimatske promjene - istina ili mit" - ja mislim da bi se trebao zvati „istina ili zabrinjavajuća istina“. Danas to više nije mit i svi znamo da će sve što radimo prirodi naša djeca zapravo plaćati. Nažalost, u posljednjih nekoliko godina svjedočimo i negativnom trendu - sve je više vodećih političara koji negiraju klimatske promjene i ponašaju se kao da smo u prošlom stoljeću. A to si danas više ne možemo priuštiti", poručio je Bruno Šimleša.

Panel rasprava "Klimatske promjene - istina ili mit?“

U panel raspravi sudjelovali su: 

  • - dr. med. spec. Gordana Antić – zamjenica župana IŽ i načelnica Stožera civilne zaštite
  • - Korado Korlević – Astronomsko društvo Višnjan
  • - dr. sc. Nikola Biliškov – Institut Ruđer Bošković
  • - mag. phys. et geophys. Nikola Vikić Topić – meteorolog i komunikator znanosti
  • - mag. iur. Marko Rakovac –  izvršni pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja. HGSS

Panelisti su iz perspektive civilne zaštite, znanosti, meteorologije i rada na terenu govorili o klimatskim rizicima, spremnosti lokalnih zajednica, znanstvenim dokazima, komunikaciji klimatskih promjena te sve češćim ekstremnim vremenskim događajima.

Raspravljalo se o tome jesu li klimatske promjene pitanje znanosti ili percepcije, kako razlikovati vrijeme od klime, jesu li obalna klizišta i ekstremi sve učestaliji te što svaki građanin realno može učiniti. Zajednička poruka bila je jasna - znanstveni konsenzus postoji, ali ključ leži u odgovornom ponašanju, boljoj komunikaciji i povezivanju znanosti, institucija i javnosti.

Cilj konferencije bio je da publika ode kući informirana, ali ne paralizirana strahom - svjesna izazova, ali i vlastite uloge u njihovom ublažavanju. Sudeći po interesu i aktivnoj raspravi, tema klimatskih promjena itekako zaslužuje ovakve platforme za dijalog.

(I.I.)