NE TRAŽIMO PRIVILEGIJE, VEĆ ONO ŠTO DRUGI OTOCI IMAJU
Mještani i vlasnici nekretnina na otoku Unije nezadovoljni su načinom na koji Grad Mali Lošinj tretira njihov otok, posebice kada je riječ o porezu na kuće za odmor i razini komunalnih usluga. U peticiji koju su uputili Gradu upozoravaju kako se prilikom određivanja poreza potpuno zanemaruje stvarna situacija na terenu i činjenica da Unije nemaju ni približno iste uvjete kao razvijenija i infrastrukturno opremljenija područja.
Posebno ističu da administrativna pripadnost Gradu Malom Lošinju ne znači da su životni uvjeti na Unijama jednaki onima u Malom Lošinju.
Porez kao da su usluge iste, a nisu
Otočani kao primjer navode druge sredine koje su prilikom određivanja poreza uzele u obzir razlike među pojedinim područjima.
Na otoku Krku, koji je u velikoj mjeri komunalno opremljen, porez iznosi 3,50 eura po četvornom metru, dok se u Puli, kao urbanom središtu s razvijenom infrastrukturom, plaća 5 eura po četvornom metru.
Grad Cres pritom je prepoznao razlike između razvijenijih i udaljenijih naselja pa je za pojedina područja, poput Lubenica, Vrane i Merga, predvidio niže porezno opterećenje.
Mještani Unija smatraju da bi se sličan princip trebao primijeniti i na njihov otok. Njihov je argument jednostavan – ako je razina komunalne infrastrukture i javnih usluga bitno niža, tada bi i porezno opterećenje trebalo biti prilagođeno stvarnim uvjetima života.
Bez vodovoda, stalnog liječnika i osnovnih sadržaja
Problem, kako ističu, nije samo u visini poreza. Mnogo veće nezadovoljstvo izaziva činjenica da Unije i dalje nemaju neke od osnovnih usluga koje se u drugim sredinama podrazumijevaju.
Otok nema javnu vodovodnu mrežu, već se voda doprema vodonoscem. Prema navodima iz peticije, cijena tako dopremljene vode doseže 15 eura po kubičnom metru, a opskrba je ograničena i organizirana prema unaprijed utvrđenom rasporedu.
Otočani upozoravaju i na nedostatak stalnih interventnih i zdravstvenih službi. Na Unijama nema stalne policijske ni vatrogasne službe, kao ni stalno dostupnog liječnika. Ambulanta, tvrde, nije odgovarajuće opremljena za sve situacije, dok je trenutno osigurano tek sufinanciranje medicinske sestre.
Dodatni problem predstavlja i komunalna infrastruktura. Na otoku nema komunalnog redara, dječjeg igrališta ni sportskih sadržaja, dok je broj kanti za otpad izrazito malen. Mještani također upozoravaju na nedovoljno održavanje javnih zelenih površina te na nedostatak jasno uređenog sustava zbrinjavanja otpada za nautičare koji koriste plaćene vezove.
Posebno zabrinjava i protupožarna sigurnost. Na pojedinim važnim lokacijama i šetnicama, prema navodima iz peticije, nedostaje odgovarajuća signalizacija koja bi upozoravala na zabranu paljenja otvorene vatre.
Tri zahtjeva Grada
Mještani i vlasnici nekretnina poručuju da ne traže poseban tretman ni privilegije, već porez i komunalne usluge koje će odgovarati stvarnim uvjetima života na otoku.
Od Grada Malog Lošinja traže prije svega smanjenje poreza na kuće za odmor, uzimajući u obzir znatno slabiju razinu komunalne opremljenosti Unija.
Istodobno traže ulaganje u osnovnu infrastrukturu – od dječjeg igrališta i većeg broja spremnika za otpad do uređenja prostora za zbrinjavanje otpada nautičara, održavanja zelenila te postavljanja prometne i protupožarne signalizacije.
Treći važan zahtjev odnosi se na dostupnost službi. Otočani traže bolju organizaciju komunalnih, zdravstvenih i interventnih službi, osobito tijekom ljetnih mjeseci kada se broj ljudi na otoku višestruko povećava.
Hoće li Unije dobiti pravedniji tretman?
Poruka koju šalju kroz peticiju jest da se porezna politika ne može promatrati odvojeno od stvarne kvalitete života i dostupnosti javnih usluga.
Unije možda administrativno pripadaju Gradu Malom Lošinju, ali mještani upozoravaju da život na udaljenom otoku nosi sasvim drugačije uvjete i probleme. Sada očekuju odgovor gradske uprave i konkretne poteze.
Ostaje pitanje hoće li Grad uvažiti njihove argumente i prilagoditi porez i ulaganja stvarnim potrebama Unija ili će razlika između visine nameta i razine dostupnih usluga i dalje biti izvor nezadovoljstva među otočanima.
(DV/IZVOR MORSKI.HR)
