POKUŠAJ OŽIVLJAVANJA PROJEKTA DRUŽBA ADRIA
U Rijeci, Splitu, Zadru, Puli, Makarskoj, Šibeniku, Umagu, Pločama, Sisku, Karlovcu i Koprivnici, danas u 12 sati simultano su se organizirale slične konferencije za medije kojima je povod isti: izjava predsjednice Vlade RH o ponovnom pokretanju projekta "Družba Adria". Zelena Istra se ovime priključuje toj zajedničkoj akciji upozorenja Vladi RH. Zelena Istra je bila među prvim okolišnim organizacijama koje su još 2002. godine pokrenule kampanju protiv Družbe Adrije, uporno ju nastavljajući do 2005. godine, kada je zbog postupak procjene utjecaja na okoliš obustavljen, odnosno Studija odbačena jer ju Janaf nije dopunio i izmijenio u skladu s primjedbama članova i članica Komisije za procjenu utjecaj na okoliš.
Preveliki rizici fatalnog onečišćenja Jadrana zbog tog projekta nisu se nimalo promijenili te će zbog toga i otpor tom projektu biti iste snage, na što se željelo upozoriti na današnjim konferencijama za medije diljem Hrvatske. (REX)
Izmjene i dopune Studije koje je Komisija zahtijevala od Janafa u svrhu valorizacije i ocjene rizika:
A) POSTOJEĆI NAFTOVOD JANAFa
1) Na temelju statistike praćenja akcidenata na Janafu i baze Concawe, definirati jedan scenarij ispuštanja s najčešćim uzrokom i najvećim realno mogućim posljedicama.
2) Definirati učestalost takvog događaja i količinu ispuštanja.
3) Odabrati konkretna mjesta na cjevovodu gdje bi takvo ispuštanje moglo imati najgore posljedice (vodozaštitno područje, zona krša, najveći vodotok).
4) Ocijeniti u kojoj mjeri se može aktivno, tj. postojećim mjerama smanjiti količina nafte koja odlazi u tlo, tj. smanjiti opseg zagađenja.
5) Simulirati ili na drugi način ocijeniti dinamiku prodiranja nafte u tlo i podzemne vode, temeljem pedoloških, hidroloških i drugih značajki konkretno odabranih mjesta akcidenta.
6) Osvrt i usklađivanje aktivnosti sa Planom intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99; 86/99; 12/01; 14/01) i Državnim planom za zaštitu voda (8/99).
7) Dati kvalitativnu ocjenu mogućih posljedica iz scenarija na elemente okoliša: podzemne vode, tlo, zrak, biljni i životinjski svijet, zdravlje i živote ljudi, i to kratkoročno-dugoročno.
8) Valorizirati moguće ekonomske i socijalne posljedice akcidenta na sve elemente na koje akcident može utjecati.
9) Na temelju provedene analize dati smjernice, odnosno potrebne mjere za redukciju rizika.
10) Usporediti takav rizik (vjerojatnost/učestalost -vs- posljedice) s izabranim kriterijima prihvatljivosti rizika.

B) TERMINAL OMIŠALJ
1) Dati povijesni pregled većih akcidenata na terminalima za punjenje tankera naftom, s kratkom analizom uzroka i posljedica.
2) Dati kvantitativnu ocjenu učestalosti svih mogućih događaja koji mogu izazvati akcident s ispuštanjem.
3) Dati ocjenu utjecaja mogućeg akcidenta obzirom na izbor sustava sigurnosti.
4) Izabrati jedan vršni (mogući) akcident (pretpostavljeni uzroci i količine) temeljem povijesnog pregleda ili na temelju provedene metode. Dati vjerojatnost takvog događaja.
5) Ocijeniti u kolikoj se mjeri može držati pod kontrolom pretpostavljeni akcident ispuštanja postojećim sustavom mjera zaštite.
6) Dati procjenu posljedica takvog konkretnog akcidenta na elemente okoliša: biljni i životinjski svijet, vode, tlo, zrak, zdravlje i živote ljudi, i to kratkoročno-dugoročno.
7) Osvrt i usklađivanje aktivnosti sa Planom intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj (NN 8/97).
8) Valorizirati moguće (posredne i neposredne) ekonomske i socijalne posljedice akcidenta na sve elemente na koje takav akcident može utjecati (stanovništvo, turizam, ribarstvo, marikultura, ekosustavi i dr).
9) Dati procjenu temeljenu na stvarnim značajkama lokacije kada i pri kojim uvjetima postojeći akcident ugrožava širi okoliš, tj. kada i s kojom vjerojatnosti dolazi do širenja naftne mrlje.
10) Izraditi simulaciju širenja naftne mrlje prema najneugodnijem području i definirati takav razvoj scenarija.
11) Ponoviti procjene iz točki 6) i 8) za slučaj širenja naftne mrlje.
12) Na temelju provedene analize dati smjernice, odnosno potrebne mjere koje treba sprovesti za redukciju rizika.
13) Usporediti takav rizik (vjerojatnost/učestalost -vs- posljedice) s izabranim kriterijima prihvatljivosti rizika.
14) Donijeti odluku o postavljanju uređaja za obradu plinova i para koji izlaze pri punjenju tankera naftom, ili
15) Definirati u potpunosti kvantitativno, kvalitativno i dinamički izlazni tok, te u svezi s time:
a. izvršiti potrebne simulacije i donijeti odgovarajuće zaključke o prihvatljivosti takvogpostupka po sve elemente okoliša,
b. definirati smjernice, odnosno sve potrebne mjere za redukciju rizika, obzirom na eksplozivnost, zapaljivost, utjecaja na zdravlje i sva druga opasna svojstva plinova i para koji izlaze pri punjenju tankera naftom.

C) MARITIMNI DIO – PLOVIDBA TANKERA NAFTOM JADRANOM
1) Dati povijesni pregled većih akcidenata s ispuštanjem nafte u more, s kratkom analizom uzroka i posljedica.
2) Jednom od prihvaćenih metoda , a na temelju statističkih podataka o akcidentima, ili temeljem povijesnog pregleda akcidenata, izabrati akcidente koji su mogući, definirajući njihovu vjerojatnost (frekvenciju). Lokacije akcidenata (4) u postojećem separatu su dobro odabrane, ali treba preispitati količine ispuštene nafte.
3) Na temelju pretpostavljene količine izlivene nafte simulacijom odrediti dinamiku i zone zahvata naftne mrlje prema najneugodnijem smjeru.
4) Osvrt i usklađivanje aktivnosti sa Planom intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj (NN 8/97).
5) Dati procjenu posljedica takvog akcidenta na elemente okoliša: biljni i životinjski s vijet, vode, tlo, zrak, zdravlje i živote ljudi, i to kratkoročno-dugoročno.
6) Valorizirati moguće (posredne i neposredne) ekonomske i socijalne posljedice akcidenta na sve elemente na koje takav akcident može utjecati (stanovništvo, turizam, ribarstvo, marikultura, ekosustavi i dr).
7) Na temelju provedene analize dati smjernice, odnosno potrebne mjere koje treba sprovesti za redukciju rizika.
8) Usporediti takav rizik (vjerojatnost/učestalost -vs- posljedice) s izabranim kriterijima prihvatljivosti rizika, obzirom na zatvorenost Jadranskog mora i povećanu učestalost prolaza velikih tankera zbog DA.