IN MEMORIAM SVETOZAR LIVADA / PIŠE IGOR JOVANOVIĆ
U ponedjeljak, 14. veljače 2022. u Srpskom kulturnom centru održana je komemoracija za nedavno preminulog profesora Svetozara Livadu. Komemoracija je obavljena u suradnji UABA Grada Pule i SKUC-a.
Povjesničar i sociolog Svetozar Livada rođen je 14. ožujka 1928. godine u selu Gornje Primišlje, u općini Slunj, na Kordunu. Partizan, pisac, filozof, demograf, historičar, sociolog, prije svega intelektualac, a iznad svega toga - slobodan čovjek. Bio je skroman i samozatajan te se posebno je brinuo o položaju seljaka. Izniman čovjek koji je svojim životom i radom utjecao na generacije studenata i mlađih ljudi. Osim u Zagrebu, dugo je godina živio u Istri u malenom selu Musalež nedaleko Poreča.
Kao vrlo mlad stupio je u partizanske borbene jedinice u svom selu. Ranjen je nekoliko puta, što će se odraziti i na kasniji život te je operiran preko četrdeset puta.
Poslije Drugoga svjetskog okreće se školovanju i završava gimnaziju, potom diplomira filozofiju i povijest na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, doktorira 1975. na Poljoprivrednome fakultetu u Beogradu temom Implikacije starenja seoskog i poljoprivrednog stanovništva. Od 1960. bio je istraživač u Agrarnom institutu u Zagrebu; od 1972. u Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. Od 1968. do umirovljenja 1986. predavao sociologiju sela na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a od 1967–72. predavao je socijalnu demografiju. Bio je čovjek ogromne energije.
Jedan je od osnivača i predavača postdiplomskog studija iz gerontologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od 1963. do 1972. godine bio je član savjetodavne «ad hoc» grupe za ruralnu sociologiju pri međunarodnoj organizaciji FAO. I pored toga što je bio ratni vojni invalid, neumorno je radio na terenu kao član Komisije za utvrđivanje ratnih zločina, a kasnije istražujući život na selu. Godine 1992. bio je stručni suradnik za humanitarnu pomoć pri zapovjedništvu UN za tadašnji sektor Sjever.
Jedan je od osnivača prestižnog znanstvenog časopisa "Sociologija sela". Sociologija sela danas Sociologija i prostor izlazi neprekidno od 1963. svjedoči u reflektiranju temeljnih društvenih promjena u hrvatskom selu i poljoprivredi i u razvitku ruralne sociologije. Podatak o godini pokretanja časopisa Sociologija sela i u svjetskim razmjerima mnogo znači, jer je on jedan od rijetkih i među najstarijim znanstvenim časopisima iz ruralne sociologije i srodnih disciplina u svijetu. Sociologia ruralis, najpoznatiji europski ruralnosociologijski časopis kojega izdaje Europsko društvo za sociologiju sela (European Society for Rural Sociology) izlazi od 1960. godine i svega je tri godine stariji od Sociologije sela.)
Osnivače "Sociologije sela« čini prva skupina hrvatskih sociologa sela, profesionalnih istraživača koji su u Agrarni institut došli 1962. i 1963. godine u prvom valu novačenja po osnutku ove istraživačke ruralnosociologijske jezgre, te njihovi vanjski suradnici. Grupu osnivača časopisa i popularno zvanu zagrebačku ruralnosociološku školu, činili su Stipe Šuvar. Svetozar Livada, Vlado Puljiz, Edhem Dilić i Vlado Cvjetičanin, da spomenem tek najznačajnije, uz neposrednu suradnju Rudolfa Bićanića.
Objavio je stotinjak stručnih i znanstvenih radova iz oblasti sociologije, društvenih znanosti i prava. Autor je velikog broja knjiga od kojih se ističu "Etničko čišćenje – zločin vijeka", "Ozakonjeni zločin stoljeća", "Kordunski rekvijem", "Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj".
Tragao je za izvorima ratnih činjenica i pitao se budući da zna da ratove vode samo pripadnici čovjekove vrste, gdje je bit toga fenomena. O tome su ga najviše upućivala dva učitelja. Osnivač moderne sociologije Rudi Supek, pripadnik pokreta otpora u Francuskoj, logoraš, te predsjednik današnje HAZU Grga Novak, kod koga je autor bio demonstrator na studiju povijesti.
Nemam iluzija... Želim da i mi krenemo...Jer ovdje se ne izmiruje pojedinac, nego mase - narodi. Napomenimo da se iz društvenog siromaštva i moralnog propadanja može izaći jedino normalizacijom i obnovom uloge institucija. Livada jedan je od osnivača i obnovitelja svih srpskih institucija u Republici Hrvatskoj.
I kada je ostao bez svoga doma, njegov dom je bio na svakom mjestu gdje je sretao časnog čovjeka. Sam priznaje: „Jedva sam sačuvao čovjeka u sebi".
(rex/Igor Jovanović)
