TERMINAL PLANIRAN NA ISTOJ UDALJENOSTI OD HRVATSKOG I SLOVENSKOG KOPNA
Me?unarodna mreža nevladinih organizacija za zaštitu okoliša AdriaticGreeNet, koju ?ine organizacije iz Hrvatske (Zelena Istra), Italije i Slovenije, dostavila je 24. rujna 2008. svoje primjedbe na dva terminala za ukapljeni plin u Trš?anskom zaljevu za vrijeme javne rasprave koju je o tim projektima organizirala slovenska Agencija za zaštitu okoliša pri Ministarstvu zaštite okoliša. Radi se o planiranom off-shore terminalu u Trš?anskom zaljevu kompanije Endesa i terminalu kompanije Gas Natural planiranom na obali kod mjesta Zaule, Trst - oba na podru?ju Italije, ali u neposrednoj blizini slovenskih i hrvatskih teritorijalnih voda i kopna. Predstavnici mreže, predsjednica Elena Gobbi i ?lanovi Dušica Radoj?i? i Karel Lipi?, primjedbe su predstavili i brojnim slovenskim medijima na konferenciji održanoj istog dana u Kopru, na kojoj je sudjelovao i predstavnik slovenske Agencije za zaštitu okoliša. Primjedbe su se odnosile najprije na samu proceduru prekograni?ne procjene utjecaja na okoliš i njenu zakonitost s obzirom na ?injenicu da Hrvatska, premda je jedna od pogo?enih zemalja, u toj proceduri ne sudjeluje. Još ozbiljnija primjedba odnosila se na ?injenicu da je za jedan od predložena dva projekta postupak procjene utjecaj na okoliš u Italiji ve? dovršen u srpnju 2008. Naime, projekt je dobio definitivno pozitivno mišljenje talijanskog Ministarstva zaštite okoliša! S obzirom na to da je postupak za jedan od dva terminala u Italiji dovršen, postavlja se pitanje o smislu iznu?ene javne rasprave u Sloveniji. Prema obaveznoj proceduri utvr?enoj ?lankom 3. Espoo konvencije o prekograni?noj procjeni utjecaja na okoliš, predvi?eno je da zemlja porijekla što je mogu?e prije, a najkasnije istovremeno s informiranjem vlastite javnosti obavijesti pogo?enu zemlju o planiranoj aktivnosti, kako bi osigurale odgovaraju?e i u?inkovite konzultacije. Javna rasprava o projektu je u Italiji dovršena još 2006. godine. Osim toga, studije utjecaja na okoliš oba projekta ni u jednom segmentu ne razmatraju utjecaj zahvata na podru?ju Slovenije ili Hrvatske, premda su terminali bliži hrvatskom i slovenskom kopnu nego talijanskom. Potpuno je jasno da procedura koja je pokrenuta u Sloveniji ne zadovoljava temeljne principe Konvencije kao ni njenu obaveznu proceduru. Glavni krivac za stvorenu konfuziju i za netransparentnost je ponajprije Italija koja je s dvije godine zakašnjenja omogu?ila postupak procjene utjecaj na okoliš u Sloveniji, ali ne i u Hrvatskoj. AdriaticGreeNet ?e o tom propustu obavijestiti nadležno tijelo Europske unije. Od samog po?etka javne rasprave o tim studijama utjecaja na okoliš u Italiji 2006. godine, AdriaticGreeNet je zahtijevao primjenu procedure prekograni?ne procjene utjecaja predvi?ene Espoo konvencijom. Ve? smo u travnju 2006. godini uputili Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ure?enja i graditeljstva RH zahtjev za pokretanjem Espoo procedure zbog rizi?nog projekta u blizini hrvatske obale. Zahtijevali smo i reakciju na talijansko nepoštivanje procedura predvi?enih me?unarodnom konvencijom. Ministarstvo nam je u studenom odgovorilo da o još uvijek o?eukuju dokumentaciju od Italije. Za razliku od nezainteresirane hrvatske države, Slovenija se sama potrudila i izradila vlastitu nezavisnu studiju o utjecaju oba terminala u Sloveniji, utvrdivši zna?ajni negativni utjecaj, i dostavila ju talijanskom Ministarstvu za okoliš još u prosincu 2006. godine. Zbog toga, ali i velikog pritiska slovenske javnosti u posljednje dvije godine, Italija je kona?no tek u kolovozu 2008. dostavila dokumente potrebne za provedbu javne rasprave o terminalima i u Sloveniji. Slovenija je javnu raspravu organizirala u Kopru u trajanju od 1. kolovoza do 26. rujna. Osim što Studije utjecaja na okoliš za dva terminala uop?e ne obra?uju utjecaj tih aktivnosti u Sloveniji ili Hrvatskoj, postoji još jedna vrlo zna?ajna promjena o kojoj zainteresirana hrvatska javnost nije informirana. Radi se o novoj lokaciji off-shore terminala za ukapljeni plin. Prvotna je lokacija na zahtjev trš?anske Lu?ke kapetanije izmijenjena jer je utjecaja na shemu odvojene plovidbe u Trš?anskom zaljevu. Nova lokacije nalazi se 3 milje jugozapadno od prve lokacije i to na 2 km od hrvatskih teritorijalnih voda. Sigurnosna zona oko terminala utvr?ena je u radijusu od 2 kilometra. Terminal se nalazi na približno istoj udaljenosti od hrvatskog (Rt Savudrija) i slovenskog (Piran) kopna - oko 4-5 milja. Zbog osobina tehnološkog rješenja (ispuštanje pothla?ene vode i velike koli?ine biocida u more) i sigurnosnih elemenata, realno je o?ekivati negativni utjecaj ovog projekta i u Hrvatskoj. Me?u najžeš?im su protivnicima terminala u Trš?anskom zaljevu talijanski i slovenski ribari. Vjerujemo da bi informacija o mogu?em utjecaju terminala interesirala i njihove hrvatske kolege. Primjedbe AdriaticGreeneta se temelje na na?elima Piranskog protokola iz lipnja 2006., kojim je Jadransko more prepoznato kao mogu?e polazište za kreiranje zajedni?kih prekograni?nih politika održivog razvoja, s ishodištem "odozdo", koje ?e osnažiti društveno-ekonomsku koheziju u regiji i obalnim državama. Sjeverni je Jadran jedinstveni eko-sustav, prepoznate i priznate osjetljivosti i ranjivosti zbog male dubine i slabe izmjene voda te zbog velikog pritiska gospodarskih aktivnosti na njegovim obalama. Stoga je nužno što prije otvoriti dijalog i raspravu o društveno-ekonomskim i okolišnim utjecajima infrastrukturnih projekata na Jadranu. Ne samo što se ne zapo?inje s procesom zajedni?kog definiranja granica održivosti modela razvoja svih država sjevernog Jadrana, nego se neodrživost sadašnje situacije o?ituje i u ?injenici da je trenutno u tijeku javna rasprava o dva zna?ajna projekta na istom podru?ju, a da studijama utjecaja na okoliš nije razmotren njihov kumulativni u?inak. To se odnosi na kumulativni utjecaj ispuštene vode iz postrojenja na morski okoliš, na sigurnost pomorskog prometa, utjecaj na krajobrazne vrijednosti i društveno-ekonomski utjecaj.
AdriaticGreeNet je dostavio, stoga, jedinstvene primjedbe za oba predložena postrojenja za ukapljeni plin naglašavaju?i potrebu za cjelovitom revizijom obje Studije utjecaja na okoliš. Jedna od primjedbi odnosi se na podcijenjeni utjecaj postoje?eg pomorskog prometa u podru?ju utjecaja terminala te na dodatni utjecaj prometa tankera tijekom korištenja postrojenja. Manjkavu analizu tih elemenata Endesa u Studiji priznaje i
pravda opaskom da je za iscrpnu analizu potrebno provesti monitoring tranzita brodova. Smatramo da je taj propust vrlo ozbiljan s obzirom na osobine sjevernog Jadrana zbog kojih ?e, u slu?aju kolizije i one?iš?enja mora s brodova, najvjerojatnije do?i i do one?iš?enja obale. (REX)