PANEL DISKUSIJA NA WEEKEND MEDIA FESTIVALU
„Internet je budućnost, ali i novine će imati svoj prostor, a najvjerojatnije ćemo sve medije konzumirati na malom pokretnom „hibridnom“ super mediju“ , zaključak je to panel diskusije „Kada će novine.com kupiti novine?“, održane drugog dana Weekend media festivala. Pred znatiželjnu publiku sjeli su  Boris Trupčević Izdavački direktor i urednik svih izdanja Styrie, Peter Van Kol Generalni Izvršni Direktor Adria Media Holdinga, Tomislav Wruss Predsjednik uprave  EPH-a, Marijan Jurenec CME Slovenija i Ozren Kanceljak Direktor Renderspace Hrvatska.
Svi su oni pokušali dati odgovore na pitanja kuda idu mediji u eri opće digitalizacije te je li kod tiskanih medija opravdan strah od Interneta i web portala?
„Digitalne tehnologije su te koje će zauvijek promijeniti medije, i to sve medije , a ne samo novine, nego i televiziju“ rekao je Trupčević. „Novine u SAD-u uništile su njihove komotne pozicije i stogodišnja inercija, njihov proizvod se rastavio na sastavne dijelove i  neke dijelove i funkcije preuzeli su portali, što je dovelo do pada prihoda. Na sličan način glazbenu industriju uništio je MP3, albumi su rastavljeni na pjesme i svatko može odabrati i uzeti samo dvije pjesme koje valjaju, a ostale zaobići. Jednostavno publika odabire sadržaj koji želi, a u slučaju da stvar treba naplatiti, platiti će ne zato što nešto žele, nego zato što mogu“- kaže Trupčević.
Jurenec smatra da su digitalni mediji kao mobiteli i  Internet  „opkolili“ ljude jer imaju veliku prednost, a to je da sami biramo kako, gdje i kada ćemo konzumirati određeni sadržaj. „U budućnosti ćemo imati „hibridni medij distribuiran digitalno koji će biti „user generated media“ na kojem ćemo sami programirati što i koliko želimo čitati, gledati i slušati. Kako će se to odraziti na novine, ne mogu predvidjeti“.
Wruss kaže da su novine kod čitatelja postupno izgubile vodeću poziciju, a zauzima je Internet. „Novine jesu u krizi, puno njih svakodnevno se i ukida, ali u budućnosti one će opstati. Sječi će se sigurno manje stabala, ali novine nisu samo taktilni osjećaj nego i sociološka kategorija kroz koju pojedinci definiraju opću zbilju. Isto tako na web-u postoje mreže koje su aktivnije i imaju više posjetitelja od izdavača web portala“.
Kanceljak je ustvrdio da na webu vlada „opća prepisivačina“ te je slikovito opisao novinare koji za potrebe tiskanih medija ujutro odu na presicu, pa na kavu, pa na plac, pa odu stavit robu u frižider, pa dođu u redakciju, otvore HINU da provjere imena s presice, otvore portale, pa u 16-17 sati pošalju tekst uredniku. „Internet traži sadržaj sada i odmah, funkcionira putem SMS-a,  ali i pruža mogućnost ispravka pogreške“, rekao je Kanceljak  koji je i upitao  Wrussa iz EPH i Trupčevića iz 24sata zašto nikada nisu tužili one koji su prepisali ili ukrali tekst od njih?
Na što je Trupčević duhovito odvaratio“Ja bi ih tužio, ali ne mogu. Ma poslao bi ih u Sibir. Meni ode 100 milijuna kuna godišnje na novinare i onda te svi prepišu“. Wruss je pak odgovorio da je problem s autoskim pravima svugdje na Internetu zbog posjedničkog odnosa prema sadržaju. „Nema autorskog prava na vijest, kad se objavi, vijest  je jednostavno činjenica“ zaključio je Wruss, međutim u Americi postoji barem dobar običaj pa se stavi link onoga koji je prvi vijest objavio.
Na kraju su se svi sugovornici složili da digitalizacija medija donosi agregaciju sadržaja, veće mogućnosti konzumiranja, ali i kreiranja sadržaja, nove izazove i promjene koje je teško predvidjeti. „Da mi je netko rekao prije dvadeset godina da ću ići po ulici sa telefonom, pričati, fotografirati i objavljivati to na web-u, pitao bi ga na kojim je drogama. Isto tako sada kažem, tko smo mi da možemo reći što nas čeka u budućnosti?“ zaključio je Ozren Kanceljak. (D.B./K.H.)