SUO?AVANJE S PREŠU?IVANOM PROŠLOŠ?U 
Ju?erašnje je predstavljanje knjige »Degeneracija srca« austrijskog pjesnika, esejista i prozaika, Ludwiga Lahera, stvorilo ozbiljnije, ozra?je programa »Proza kod Domenica«, na 13. Sa(n)jam knjige u Istri. Naime, ovaj je austrijski književnik aktualizirao temu austrijskih logora za Rome, tj. Sinte, ali i za preodgoj Austrijanaca »?iste krvi« tijekom Drugog svjetskog rata. Povijest dvaju austrijskih logora  autor  je zapo?eo otkrivati nakon što je pomagao umirovljenicima koji su pristigli na izlet  u selo ?iji je on stanovnik zadnjih petnaest godina, St. Pantaleon, a koji se nalazi u blizini Braunaua, rodnoga gradi?a Adolfa Hitlera. Valja napomenuti da se ovaj povijesni roman ne ograni?ava na razdoblje Drugog velikog rata, svoj je istraživala?ki rad autor zaklju?io s analizom arhivske gra?e iz 1955. godine, godine njegova ro?enja i ro?enja druge austrijske republike. Posebno se teškom zadatku predao Ludwig Laher, odlukom da roman piše mahom u prvom licu množine, suhoparnim dokumentaristi?kim stilom i rekonstrukcijom jezika kojim se služilo u nacisti?koj birokraciji. Tim je ve?a pohvala prevoditelju ovog izuzetno bitnog djela do?ekanog otkrivanja dijela zataškavane austrijske povijesti, Seada Muhamedagi?a. ?injenica, koju je ju?er naglasio sam autor, jest to da je zajedni?ko ?uvanje povijesti malog mjesta, St. Pantaleona, odgojilo nesvjesne poslijeratne generacije, pa nije ?udno ni to da su susjedi i prijatelji nerijetko djeca žrtvi i po?initelja . Daša Drndi?, koja je, uz Lahera i Muhamedagi?a, predstavljala knjigu, ne slaže se s autorovim stavom, pa i odlukom, da se na stranicama napokon ispisane povijesti, iz obzira prema potomcima, nalaze samo imena visokih funkcionera. Ova vrsna hrvatska književnicima zagovarateljica je transparentne istine i suo?avanja s prošloš?u sudionika zlo?ina, navedenih potomaka žrtava, po?initelja i tihih promatra?a, »bystandera«. Razli?itim reakcijama ?ita?a »Degeneracija srca« piše se i dalje, pišu ju po?initelji koji su nerijetko bili integrirani u kasniju državu pa i politi?ki  djelovali, svjedoci nacisti?kih mu?enja, ali i generacija koja nema izravnu vezu s 2. svjetskim ratom.  Koncem predstavljanja knjige i istovremenog prikazivanja filma o nacisti?kim logorima, otvorila se rasprava s brojnom publikom koja je s punom pozornoš?u i sama i ovom prilikom uklju?ena u razra?unavanje s tamnom stranom ljudske povijesti. (Nevena Trgov?i?)