ČAK 60 POSTO PULJANA DO SVAKODNEVNIH ODREDIŠTA STIŽE UNUTAR ČETVRT SATA, U ZAGREBU VIŠE OD 80% GRAĐANA PUTUJE DULJE
Dok Zagrepčani svako jutro u koloni broje minute, a popodnevni povratak s posla pretvara se u novu rundu strpljenja na semaforima, postoji hrvatski grad u kojem se do posla, škole, obiteljskih obveza ili kave s prijateljima stigne prije nego što ponekada Zagrepčanin uspije izaći s parkirališta.
Nije riječ o malom mjestu bez prometa, nego o gradu koji ljeti prima stotine tisuća posjetitelja iz cijelog svijeta, a ipak je sačuvao ono što većina europskih gradova odavno nema: mir na cestama. Taj grad nije pobijedio samo u Hrvatskoj: potraga nas vodi među 62 grada u 11 zemalja, koliko ih je obuhvatilo najnovije istraživanje Friendly City Indexa. Na samom vrhu ljestvice našao se najveći istarski grad, naša Pula, koja je odnijela apsolutnu pobjedu među 62 grada jer čak 60 posto ispitanih Puljana do većine svakodnevnih odredišta stiže unutar 15 minuta, dok stanovnicima mnogih drugih gradova toliko traje tek dio putovanja do odredišta.
Rezultati istraživanja, koje je na inicijativu Bolta provela tvrtka Syno International u 62 grada u Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Ukrajini, Bugarskoj i Azerbajdžanu, pokazuju da Puljani žive svakodnevicu kakvu mnogi priželjkuju: onu u kojoj manje vremena odlazi na put, a više ostaje za obitelj, prijatelje i slobodno vrijeme. Ljestvica 15-minutnih gradova temelji se na udjelu ispitanika koji do većine svakodnevnih odredišta stižu unutar četvrt sata.
“Pula je i ovog ljeta pulsirala od događanja, a tisuće posjetitelja iz cijelog svijeta tjedan za tjednom punile su pulsku Arenu na koncertima najvećih glazbenih zvijezda. Unatoč vrevi, turistima i očekivanim gužvama vrhunca ljetne sezone, prosječna vožnja s Boltom trajala je 11 minuta, a gotovo 80 posto svih vožnji završilo je za manje od 15 minuta. Naši podaci mobilnosti i kretanja korisnika time dodatno potvrđuju ono što su Puljani istaknuli u istraživanju Friendly City Index: Pula je doista 15-minutni grad“, izjavila je Sanja Babić, PR Manager Bolta za Hrvatsku.
Takav ritam grada nije slučajnost. Kratke udaljenosti te kružni tokovi, koji su u Puli na mnogim ključnim raskrižjima zamijenili semafore i omogućuju protočniji promet bez dugog čekanja, čine Pulu primjerom kako gradska mobilnost može biti jednostavna i učinkovita.
Zagreb je i dalje hrvatski rekorder u gubljenju vremena u prometu
Zagreb je i ove godine pao na testu 15-minutnog grada. Većina ispitanih Zagrepčana smatra da je glavni grad još uvijek daleko od vizije grada na dohvat četvrt sata pa se našao pri dnu ljestvice, na 50. mjestu, s rezultatom od 18 posto. Iznenađenje je i Zadar, koji je prošle godine predvodio regionalnu ljestvicu s približno 54 posto ispitanika, a ove je godine pao na deveto mjesto, s 46 posto.
Ovogodišnja analiza proširena je i na Pulu i Dubrovnik, čime je broj obuhvaćenih hrvatskih gradova povećan s pet na sedam. Uz prvoplasiranu Pulu, Split zauzima četvrto, a Osijek peto mjesto, oba s rezultatom od 50 posto. Slijede Zadar, Rijeka na 16. mjestu s 38 posto, Dubrovnik na 38. mjestu s 23 posto te Zagreb kao posljednji među hrvatskim gradovima.
Pula deset puta ispred Bukurešta
Istraživanje Friendly City Index, u kojem su stanovnici 62 grada u 11 zemalja ocjenjivali stižu li do svojih svakodnevnih odredišta unutar 15 minuta, pokazalo je da se na suprotnom kraju ljestvice od pobjednika Pule nalazi rumunjski Bukurešt kojii je zauzeo posljednje mjesto u istraživanju. U Bukureštu samo šest posto stanovnika do odredišta stiže unutar četvrt sata, što znači da je taj udio u Puli čak deset puta veći nego u rumunjskoj prijestolnici. Među glavnim gradovima najbolje je prošla Bratislava, no i ona s rezultatom od 26 posto zauzima tek 30. mjesto ukupnog poretka.
15-minutni grad: ideal koji većini još izmiče
Ideja 15-minutnog grada posljednjih je godina postala globalni urbanistički ideal: život u kojem su posao, škola, trgovina, liječnik, kulturne i sportske ustanove te prostor za slobodno vrijeme dostupni unutar četvrt sata hoda, vožnje biciklom ili javnim prijevozom. Za većinu stanovnika obuhvaćene regije taj ideal ipak ostaje nedostižan. Regija i dalje živi u ritmu 30-minutnih gradova: tek 23,8 posto ispitanika do većine uobičajenih odredišta stiže unutar 15 minuta, dok gotovo svaki drugi, njih 48,32 posto, za svakodnevne putove izdvaja do pola sata.
Što čini grad zaista praktičnim
Rezultati istraživanja pokazuju da veličina grada nije jedini čimbenik koji određuje koliko je život u njemu praktičan. Uz gustoću naseljenosti, važnu ulogu imaju kvaliteta gradske infrastrukture, povezanost javnim prijevozom, sigurne pješačke i biciklističke rute, raznovrsni sadržaji u kvartovima te dostupnost alternativnih oblika mobilnosti, poput taksija.
O Friendly City Index-u
Friendly City Index međunarodno je istraživanje koje uspoređuje kvalitetu života u gradovima Srednje i istočne Europe onako kako je vide sami stanovnici: koliko im vremena treba do posla, obrazovnih, zdravstvenih i sportskih ustanova ili trgovine, koliko su im blizu zelene površine, kakva je biciklistička te prometna infrastruktura. Istraživanje je na inicijativu Bolta provela tvrtka Syno International, a ovogodišnje izdanje obuhvaća 62 grada u 11 zemalja: Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Ukrajini, Bugarskoj i Azerbajdžanu. Ljestvica 15-minutnih gradova temelji se na udjelu ispitanika koji do većine svakodnevnih odredišta stižu unutar četvrt sata.
Građani se u gradove sele zbog praktičnosti, no ubrzan rast i razvoj gradova može svakodnevni život učiniti izazovnijim. Zato je koncept 15-minutnog grada dobra provjera stvarnog stanja: pokazuje gdje gradovi uspijevaju, a gdje ima prostora za poboljšanja. Recept za uspjeh pritom je gotovo univerzalan: manje gužvi, bolji javni prijevoz i više dostupnih alternativa osobnom automobilu. Ako ljudi svakodnevno provode više vremena putujući, to ukazuje na negativne posljedice urbanog planiranja koje se na kraju odražavaju na kvalitetu života, od kućnog budžeta do zdravlja.
(DV)
