OBJASNILI I ZAŠTO
Stranka Republika, čiji je predsjednik Damir Vanđelić, oglasila se na svom Facebook profilu povodom izjave predsjednika Zorana Milanovića da je Hrvatskoj potrebna 3. republika.
Njihovu objavu prenosimo u cijelosti:
„Drago nam je da predsjednik uviđa kako moramo ponovno ojačati temelje demokracije i da je pravi odgovor na to riječ Republika. Upravo zato smo i osnovali stranku pod imenom Republika.
Zašto Milanović nije prava osoba koja bi trebala govoriti o 3. republici?
Zato što je donio odluku da dužnosnici ne trebaju prolaziti sigurnosne provjere, zato što je ukinuo javne natječaje za pozicije upravama i nadzornim odborima državnih tvrtki i tvrdio da je to politička odgovornost, a na kraju i zato što danas gazi Ustav, dok je njegova vlada uredno glasala za ustavne suce po stranačkoj pripadnosti.“
Link: https://www.facebook.com/strankarepublika
Podsjećamo, Damir Vanđelić je nedavno na svom Facebook profilu otkrio da mu je uzor Dubrovačka Republika i da je zato, između ostaloga, odabrao ime „Republika“ za svoju stranku:
„Zašto je Dubrovačka Republika dobar uzor nove političke paradigme i zašto je naša stranka uzela ime Stranka Republika Osim očigledne potrebe izgradnje modernih i jakih institucija Republike koje garantiraju potrošačima, umirovljenicima, ugnjetavanima, dužnicima i vjerovnicima, općenito svim građanima pošten tretman i zaštitu, uzor stranke Republika je i Dubrovačka Republike. Imamo Hrvatsku, nemamo Republiku. Republiku svih građana, a ne interesno umreženih 15% građana.
Zato je 400.000 hrvatskih građana otišlo. Dubrovačka Republika, u svojem neprekinutim trajanju od 450 godina, ostaje jedan od najsvjetlijih primjera mudrosti, demokratičnosti i tolerancije u povijesti europskih država. Ova mala, ali moćna morska republika stekla je međunarodno priznanje ne samo zahvaljujući svojoj strateškoj poziciji na Jadranu, već i svojoj sposobnosti da kroz stoljeća održava neovisnost među moćnijim susjedima.
Demokratičnost Dubrovačke Republike očituje se kroz njen složen i pravedan politički sustav. Vlast je bila raspodijeljena među više tijela, uključujući Veliko vijeće, Malo vijeće i Senat. Time se osiguravalo da nijedna osoba ili skupina ne može monopolizirati moć.
Jedan od ključnih elemenata dubrovačkog političkog sistema bio je i položaj kneza. Knez je bio izabran na relativno kratke mandate, obično trajući samo mjesec dana, kako bi se spriječila akumulacija moći i osigurala rotacija vlasti. Ova praksa je bila izuzetno neobična za svoje vrijeme i služila kao još jedan primjer dubrovačke predanosti demokraciji i ravnoteži moći. Mudra politika Dubrovačke Republike manifestirala se kroz njezinu neutralnost i diplomatsku vještinu. Dubrovnik je uspio održavati mirne odnose s Otomanskim Carstvom, Venecijom, i drugim moćnicima tog doba, često djelujući kao posrednik u međunarodnim sukobima. Njihova sposobnost da navigiraju složenim geopolitičkim pejzažom omogućila im je prosperitet kroz trgovinu i diplomaciju, dok su istovremeno izbjegavali skupe i razarajuće ratove.
Tolerancija je još jedna distinktivna karakteristika Dubrovačke Republike. Unatoč tadašnjim prevladavajućim normama, Dubrovnik je bio poznat po svojoj religijskoj i etničkoj toleranciji. Grad je bio dom različitih etničkih skupina i vjerskih zajednica, uključujući katolike,
pravoslavce, muslimane i židove, koji su živjeli u harmoniji. Ovaj suživot različitih kultura i vjera ne samo da je obogatio dubrovačko društvo, već je pridonosio i njegovoj ekonomskoj snazi i socijalnoj stabilnosti.
Dubrovačka Republika danas služi kao uzor modernim republikama ne samo zahvaljujući svom gospodarskom uspjehu i političkoj stabilnosti, već i zbog njenih vrijednosti demokratičnosti, mudre politike i tolerancije. Njezino nasljeđe podsjeća na važnost promišljene vlasti, vrijednost mirnog suživota različitih kultura i vjera, te pokazuje da je moguće izgraditi prosperitetno društvo na temeljima uzajamnog poštovanja i razumijevanja. Dubrovačka Republika je dokaz da male države mogu ostaviti dubok i trajan utjecaj na svjetsku povijest, služeći kao svjetionik mudrosti, demokracije i tolerancije. Mi danas nemamo ništa od toga i s lošim ljudima idemo u autokraciju, ekonomsko i društveno dno Europe.
(REX)
