POGLEDAJTE PROSJEČNU STAROST STANOVNIKA PO OPĆINAMA
Piše: Ernie Gigante Dešković, magistar kulturologije
Gospodarsko stanje u Hrvatskoj je jadno. Činjenica koju ne treba suviše objašnjavati, jer svatko od nas savršeno dobro na vlastitoj koži osjeća točnost te konstatacije. Ali ovakve krize imaju i jednu dobru stvar – potiču na razmišljanje gdje se sve novac uzaludno baca.
Pa, jeste li ikada razmišljali koliko se novaca nepotrebno troši u vašoj sredini? Vjerojatno ste stotinu puta čuli onu izlizanu „joj, puno“, ali kad netko mora podastrijeti jasne pokazatelje nerijetko nastupi muk. Pa hajmo taj muk prekinuti ovim tekstom u kojemu će se sasvim jasno prokazati sav besmisao birokratskog aparata nagomilanog u Istri, koji uglavnom samo crpi novac, a malo ili ništa zajednici zauzvrat daje.
Ovo je škakljiva tema, jer taj birokratski aparat uglavnom čine razni stranački dužnosnici i poslušnici. Naime, nije tajna, u gradovima, općinama, županijama, a bome i na državnoj razini, se zapošljavaju stranački poslušnici, nerijetko čak i bez natječaja. Osim što se tako stvaraju glasački robovi, jer dotični u takvoj svojoj poziciji više ne mogu kritički sagledavati prilike oko sebe, poruka koju se daje najzornije prokazuje svu bijedu takvog stanja plitkim: ukoliko si poslušnik i rob neke stranke, zaposliti ćeš se.
U tome nema sposobnih i stručnih koji po svojim profesionalnim zaslugama mogu napredovati; obrazovani i neovisni mogu napredovati, itd. U ovakvom stanju napreduju samo dupelisci.
Je li i vaša sredina jedna od takvih? To možete vrlo jednostavno sami ocijeniti. Recimo, u normalnom sustavu pročelnici moraju biti neovisni stručnjaci u domeni koju pokrivaju. Njihov je posao sukladno pravilima struke vršiti poslove, a ne političko navijanje za određenu stranku. Kako u Hrvatskoj pročelnici ne dolaze i odlaze zajedno s (grado)načelnicima ili županima, već ih zapošljavaju na neodređeno, te ukoliko su oni istovremeno članovi kakve stranke jasno vam je da su de facto (iako to tako ne piše u hrvatskom zakonu, ali tako nam nalaže zdrav razum) u sukobu interesa. Nadalje, oni su unaprijed instalirani na pročelničko mjesto zbog svoje poslušnosti, a ne svoje profesionalne sposobnosti. Rezultat? Sredinu ne vode neovisni stručnjaci već osobe koje su pod kontrolom politike. Točnije, pod kontrolom interesa koje zastupaju njihovi lokalni šerifi, a ne treba posebno naglašavati kako takvi interesi često nisu kompatibilni s interesom zajednice. Rješenje je jednostavno: ili pročelnici dolaze i odlaze s (grado)načelnicima i županima, ili ne mogu biti na tim mjestima ukoliko su članovi stranaka, podjednako kao što je to sa sucima, policijskim dužnosnicima i brojnim drugim javnim djelatnicima koji moraju biti nepristrani.
Naravno, to nije slučaj samo s pročelnicima koji su ovdje uzeti kao primjer. Isto je s tajnicama, raznoraznim službenicima, djelatnicima u gradskim, općinskim ili županijskim ustanovama… Jer nerijetko nailazimo na nakaradne slučajeve da su u jednoj općini ili gradu od čistačice do (grado)načelnika svi članovi iste stranke.
Kako se takve stvari dešavaju? Odgovor je što Hrvatska, a s time i Istra, ima vrlo malo demokratskog iskustva. Istra je tu u još nepovoljnijem stanju od Hrvatske, jer uistinu nikada nije imala pravi demokratski proces promjene vladavine. Ona je naprosto stalno u rukama iste političke mašinerije (sasvim svejedno koje) što po definiciji ne može biti dobro. Oni koji stalno ostaju na pozicijama vlasti misle kako je to zbog toga što su, eto, jako dobri i bogom dani, iako je pravi razlog demokratsko neiskustvo građana koji: još nisu razvili „naočale“ kojima će razlikovati PR propagandu određenih stranaka od realnog stanja; iz „averzije“ za promjenama. Ova „averzija“ je ustvari sindrom svojstven sredinama koje nemaju iskustva pluralnosti.
Do sada smo rekli koliko je u nas birokratski aparat korozivan, a sada ćemo o tome koliko tog aparata ima. Početkom devedesetih desio se proces lomljena općina te su iz jedne općine nastajale brojne nove. Budimo jasni, ovaj proces nije rađen zbog neke gospodarske ili bilo kakve druge suvisle računice, već isključivo zbog političke želje mrvljenja jedinica lokalne samouprave i instalacijom „svojih“ ljudi u određene sredine. Nekadašnja Općina Pula, Labin, Rovinj, Pazin, ili bilo koja druga, bile su logični gospodarski, društveni i socijalni homogeni faktori. Unutar njih su postojale mjesne zajednice koje su nerijetko imale više autonomnosti nego neke manje općine danas, stoga nema govora o nekakvoj podređenosti jednih spram drugih.
Onda je krenuo proces raslojavanja i one izrazito glupave parole „neka svako mjesto bude samo sebi šef“ i „neće nam biti šef netko drugi“ (to je uredno bilo neko susjedno selo). Pa je tako gotovo svaki zaselak postao općina za sebe, neovisno što za to nije imao nikakvo utemeljenje u gospodarskom ili čak društvenom smislu.
Najprije treba reći kako te općine nisu uopće postale „mjesto koje je samo sebi šef“, jer bez raznih pomoći županije, države… ustvari mogu malo ili ništa učiniti. Godinama štede za asfaltiranje kakve ulice ili izgradnje jednog vrtića, ali dakako cijelo to vrijeme imaju svojeg načelnika, zamjenika, tajnicu, službeni automobil, mobitel…
Naravno, oni koji rade u takvim birokratskim sustavima će skočiti na ove riječi i reći: to ni točno! Nas nije suviše!
Na njihovu opću žalost, u krivu su. Istina je da pola tih ljudi koji rade po gradovima, općinama, županiji ustvari nije potrebna. Evo i jedan zgodan primjer: gospodarski motor Europe, ta Njemačka, sa svojih gotovo 81 milijun stanovnika, u punom radnom odnosu za državni aparat ima tek oko 250.000 zaposlenih. To je oko 0,0031% ukupnog stanovništva Njemačke. A sada razmislite: koliko vi poznajete ljudi koji rade u kakvoj općinskoj, gradskoj, županijskoj, državnoj službi? Eto, vjerojatno ste si sami dali odgovor da birokratskog aparata u nas ima puno previše.
Krenimo sada na konkretne brojke, od općine do općine, od grada do grada, pa prosudite sami koliko sve to što je dosad napisano uistinu ima smisla.
Vidjeti ćete koliko ljudi živi u općinama, koja im je prosječna starost (čitaj: budućnost), a kada već pišem ove podatke dodati ću i broj muškaraca i žena, pa neka se i to zna. Vidjeti ćete tako da jedna Općina Lanišće broji jedva 329 stanovnika, što je otprilike kao pola jednog riječkog nebodera, a brojne istarske općine niti ne prelaze skromnih 2.000 stanovnika što je dakako suviše malo za bilo kakvo ozbiljnije pokretanje potencijala sredine. Logika razmišljanja je jednostavna: veći teritorij, više stanovništva, više se potencijali mogu razvijati. Manje gradova i općina, manji birokratski aparat koji je ustvari nepotreban trošak, jer mnoge općine i gradovi duplaju poslove koje bez suviše problema može pokrivati jedan ured, a ne njih tri, četiri, pet… Ukratko, ono što smo imali prije početka devedesetih, barem što se ustroja jedinica lokalnih samouprava tiče, bilo je kudikamo suvislije nego ovo danas!
Lanišće: stanovnika 329
Muškaraca: 172(52.28%) Žena: 157(47.72%)
srednja starost stanovnika: 51.3
Lupoglav: stanovnika 924
M: 479(51.84%) Ž: 445(48.16%)
Srednja starost stanovnika: 45.4
Brtonigla: stanovnika 1.626
M: 815(50.12%) Ž: 811(49.88%)
srednja starost stanovnika: 44.7
Grožnjan: stanovnika 736
M: 357(48.51%) Ž: 379(51.49%)
srednja starost stanovnika: 46.6
Funtana: stanovnika 907
M: 455(50.17%) Ž: 452(49.83%)
srednja starost stanovnika: 41.6
Gračišće: stanovnika 1.419
M: 711(50.11%) Ž: 708(49.89%)
srednja starost stanovnika: 40.6
Pićan: stanovnika 1.827
M: 907(49.64%) Ž: 920(50.36%)
srednja starost stanovnika: 44.3
Bale: stanovnika 1.127
M: 553(49.07%) Ž: 574(50.93%)
srednja starost stanovnika: 43.1
Kanfanar: stanovnika 1.543
M: 768(49.77%) Ž: 775(50.23%)
srednja starost stanovnika: 44.5
Cerovlje: stanovnika 1.677
M: 839(50.03%) Ž: 838(49.97%)
srednja starost stanovnika: 42.7
Buzet: stanovnika 6.133
M: 3.049(49.71%) Ž: 3.084(50.29%)
srednja starost stanovnika: 42.5
Vrsar: stanovnika 2.162
M: 1.076(49.77%) Ž: 1.086(50.23%)
srednja starost stanovnika: 42.7
Sveti Lovreč: stanovnika 1.015
M: 518(51.03%) Ž: 497(48.97%)
srednja starost stanovnika: 44.3
Tinjan: stanovnika 1.684
M: 828(49.17%) Ž: 856(50.83%)
srednja starost stanovnika: 43.2
Kršan: stanovnika 2.951
M: 1.468(49.75%) Ž: 1.483(50.25%)
srednja starost stanovnika: 46.1
Kaštelir-Labinci: stanovnika 1.463
M: 734(50.17%) Ž: 729(49.83%)
srednja starost stanovnika: 42.3
Tar-Vabriga: stanovnika 1.990
M: 987(49.60%) Ž: 1.003(50.4%)
srednja starost stanovnika: 41.3
Karojba: stanovnika 1.438
M: 713(49.58%) Ž: 725(50.42%)
srednja starost stanovnika: 40.3
Motovun: stanovnika 1.004
M: 493(49.10%) Ž: 511(50.9%)
srednja starost stanovnika: 46.3
Oprtalj: stanovnika 850
M: 420(49.41%) Ž: 430(50.59%)
srednja starost stanovnika: 47.3
Vižinada: stanovnika 1.158
M: 582(50.26%) Ž: 576(49.74%)
srednja starost stanovnika: 42.6
Raša: stanovnika 3.183
M: 1.520(47.75%) Ž: 1.663(52.25%)
srednja starost stanovnika: 47.7
Svetvinčenat: stanovnika 2.202
M: 1.106(50.23%) Ž: 1.096(49.77%)
srednja starost stanovnika: 46.1
Fažana: stanovnika 3.635
M: 1.765(48.56%) Ž: 1.870(51.44%)
srednja starost stanovnika: 44.2
Marčana: stanovnika 4.253
M: 2.088(49.09%) Ž: 2.165(50.91%)
srednja starost stanovnika: 45.1
Ližnjan: stanovnika 3.965
M: 2.027(51.12%) Ž: 1.938(48.88%)
srednja starost stanovnika: 42.2
Sveti Petar u Šumi: stanovnika 1.065
M: 505(47.42%) Ž: 560(52.58%)
srednja starost stanovnika: 39.7
Žminj: stanovnika 3.483
M: 1.664(47.77%) Ž: 1.819(52.23%)
srednja starost stanovnika: 41.9
Višnjan: stanovnika 2.274
M: 1.133(49.82%) Ž: 1.141(50.18%)
srednja starost stanovnika: 43.2
Barban: stanovnika 2.721
M: 1.305(47.96%) Ž: 1.416(52.04%)
srednja starost stanovnika: 46.8
Sveta Nedjelja: stanovnika 2.987
M: 1.475(49.38%) Ž: 1.512(50.62%)
srednja starost stanovnika: 47.5
Buje: stanovnika 5.182
M: 2.530(48.82%) Ž: 2.652(51.18%)
srednja starost stanovnika: 44.8
Novigrad: stanovnika 4.345
M: 2.050(47.18%) Ž: 2.295(52.82%)
srednja starost stanovnika: 43.
Labin: stanovnika 11.642
M: 5.700(48.96%) Ž: 5.942(51.04%)
srednja starost stanovnika: 47
Medulin: stanovnika 6.481
M: 3.173(48.96%) Ž: 3.308(51.04%)
srednja starost stanovnika: 45.3
Pula: stanovnika 57.460
M: 27.550(47.95%) Ž: 29.910(52.05%)
srednja starost stanovnika: 44.1
Vodnjan: stanovnika 6.119
M: 3.011(49.21%) Ž: 3.108(50.79%)
srednja starost stanovnika: 41.2
Rovinj: stanovnika 14.294
M: 6.859(47.99%) Ž: 7.435(52.01%)
srednja starost stanovnika: 44.8
Pazin: stanovnika 8.638
M: 4.293(49.70%) Ž: 4.345(50.3%)
srednja starost stanovnika: 42.6
Poreč: stanovnika 16.696
M: 7.987(47.84%) Ž: 8.709(52.16%)
srednja starost stanovnika: 41.9
Umag: stanovnika 13.467
M: 6.497(48.24%) Ž: 6.970(51.76%)
srednja starost stanovnika: 43.3
