RAZGOVOR S OŠTEĆENIM DAVOROM MAIONIJEM
Rijetko koji Puljanin ne poznaje tvrtku Ytong (bivši Siporex) i njene smještajne kapacitete u najvećem istarskom gradu, no malo je onih koji su upoznati s navodnim malverzacijama uprave te tvrtke i kaznenim procesima koji se vode protiv njih. Svoja saznanja s javnošću je odlučio podijeliti Davor Maioni, oštećenik u okviru istrage Općinskog državnog odvjetništva protiv Milivoja Vukmana i drugih iz Uprave poduzeća Ytong.
„Počelo je 2004., kad je županijski državni odvjetnik Nuić počeo u okviru svojih ovlasti provjeravati spornu uknjižbu zemljišta u korist Ytonga d.d., koje je rješenje osobno potpisao bivši predsjednik općinskog suda u Puli B. Čohilj. Nažalost, g. Nuić je morao napustiti odvjetništvo pa sam kao oštećenik nastavio pravne radnje uz pomoć svjedoka u dokazivanju da je oko dijela zemljišta (kč.1558/2) bilo sumnji u samom preuzimanja Siporexa od strane Ytonga d.d., ne-unošenjem istoga u vrijednost kapitala poduzeća prilikom pretvorbe i privatizacije i oduzimanjem dijela zemljišta moje djedovine.“
Odlučeno je kako će se zemlja Ytonga prodati tvrtki Ognissanti. Prema riječima našeg sugovornika, Općinsko državno odvjetništvo Pula je nakon početnog kolebanja ipak podiglo optužnicu protiv okrivljenog Vukmana kao predsjednika uprave i drugih koji su zastupali navedeno trgovačko društvo u prodaji nekretnina Ytonga tvrtki Ognissanti d.o.o. zbog četiri kaznena djela sigurnosti platnog prometa i poslovanja - i to tri kaznena djela sklapanja štetnih ugovora - jer su kao zastupnici pravne osobe u njezinoj gospodarskoj djelatnosti znali da su štetni za pravnu osobu prodajući nekretnine ispod njihove tržišne vrijednosti i time pravnoj osobi prouzročili štetu većih razmjera. Također, tim je ugovorima vršena prodaja veće površine u odnosu na stvarno vlasništvo a izvršena je prodaja i državnog zemljišta i zemljišta obitelji Maioni, koju je sudac Čohilj sudski proveo na bazi izjave odvjetnice V.Miloš, "da kč.1558/2 u zk.ul.5481 k.o Pula svom svojom površinom čini sastavni dio kompleksa firme Ytong, ranije Siporex i procijenjena je u svoj svojoj površini."( ožujak 1997). – tvrdi Davor Maioni.
Iz nalaza i mišljenja i cijena iz predmetnih kupoprodajnih ugovora ,nesporno proizlazi da su predmetne nekretnine prodane daleko ispod njihove tržišne vrijednosti a iz čega se po nalazu Općinskog državnog odvjetništva može zaključiti da su g. Vukman i drugi znali da zaključuju štetni ugovor.
„Da se radi o malverzaciji posebne vrste, govori i činjenica da tako stečeno zemljište Ytong nije uopće unio u svoje poslovne knjige a u zemljišne knjige jest, ali to nije priječilo njegovu upravu da ga proda, u čiju korist odgovor će dati daljnja istraga. Posebno je interesantno da je sve poslove i zastupanja svih strana u prometu zemljišta uvijek zastupala ista odvjetnica Vera Miloš.“
Nadalje, Davor Maioni napominje da zemljište nije mijenjalo više vlasnika kako se to nastoji prikazati. Poduzeća su samo mijenjala naziv (Siporeks društveno poduzeće u Siporeks d.d., ovaj opet u Ytong Croatia d.d, a ono u Ytong Croatia d.o.o., a posljednja promjena naziva je Xella porobeton Zagreb - za koju Maioni tvrdi da je u postupku likvidacije od 05.11.2014). Zemljište je od Ytonga u toj atraktivnoj industrijskoj zoni ,kupio Ognissanti d.o.o Pula koji je imajući istu odvjetnicu Veru Miloš dobro poznavao stanje zemljišta na toj lokaciji,i čiji posjed nije istinit – rekao je naš sugovornik.
Za pojedine osobe upletene u cijeli slučaj ,poput odvjetnice V. Miloš i suca B. Čohilja, podignuta je kaznena prijava ali je stavljena u zastaru. S druge strane, u trenutku kad je prijedlog predlagatelja stigao na zemljišno-knjižni sud, trebalo ga je odbiti jer se nisu ispunile zakonske pretpostavke za valjan upis u odnosu na predmetnu katastarsku česticu, kazao nam je Maioni.
No zemljišno-knjižni sud je dozvolio predlagatelju Ytong da neosnovano, na temelju izjave opunomoćenice V. Miloš, stekne vlasništvo državnog zemljišta, k.č. 1558/2 površine 47210 m2, ali i pojedinca koji je imao u vlasništvu 6124 m2 - iako se radi o zemljištu koje nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe pravnog prednika predlagatelja te kao takvo nije moglo biti predmetom uknjižbe prava vlasništva u korist predlagatelja, dodaje naš sugovornik.
Vidno razočaran inercijom pravosuđa, Davor Maioni odlučio je podijeliti ovu priču s nama u nadi da će javnost i nadležne institucije prepoznati malverzacije i odlučno reagirati.
„Pitam se na kraju koliko puta Republika Hrvatska treba biti opljačkana za svoju zemlju. Treba li mene isplatiti država ili oni koji su oteli moju zemlju i prodali je za svoj račun? Najveća kazna pljačkašima nije zatvor, već oduzimanje stečene imovine. Ako postoji zakon i pravo, postoji li i pravda?“
Ivan Kostešić
Foto: Fotovijesti.com
