(FOTO) Sjećanja na Uljanik: žene, brodovi i priče koje ne smiju biti zaboravljene

(FOTO) Sjećanja na Uljanik: žene, brodovi i priče koje ne smiju biti zaboravljene-156354

PREDSTAVLJANJE PRVE FAZE PROJEKTA ''ŽENE KOJE SU GRADILE BRODOVE''
U četvrtak, 6. studenoga u Galeriji Novo u Puli, održano je predstavljanje prve faze projekta ''Žene koje su gradile brodove''. Riječ je o online arhivu u nastajanju koji dokumentira priče nekadašnjih i sadašnjih radnica Uljanika - njihov doprinos brodogradnji, ali i život u gradu koji je oblikovan industrijskom poviješću. Razgovor su vodile autorice projekta, Leonida Kovač, povjesničarka umjetnosti i profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, te Amra Pende, dugogodišnja pravnica i radnica u Uljaniku, dok je moderirala Nela Simić.

  • - Hvala vam što ste došli u ovako velikom broju. Za mene je ovo posebno emotivno jer je Amra i moja svekrva, pa sam imala priliku iz prve ruke čuti sve detalje ovog projekta. Riječ je o prekrasnom projektu - ženama koje su gradile brodove, Leonidi Kovač i Amri Pende, čiji su prijateljski odnos i zajednička strast prema brodovima stvorili ideju ovog projekta.
  •  

Amra Pende je istaknula:

  • - Nije mi lako suzdržati suze kad vidim koliko je ovdje ljudi s kojima sam provela 40 godina života. Projekt je nastao iz ljubavi i poštovanja prema brodogradnji i Uljaniku. Leonida i ja smo prijateljice od djetinjstva, i iako smo se profesionalno razvijale u različitim smjerovima, obje smo dijelile ljubav prema brodovima i želju da se ženski rad i stručnost prepoznaju i vrednuju.
  •  

Leonida Kovač dodala je:

  • - Sve radnice Uljanika koje su sudjelovale u projektu su njegov autor. Bez vas ovaj projekt ne bi postojao. Baš kao što brod ne može nastati bez gradnje, ovakvi projekti mogu funkcionirati jedino u suradnji. Svakoj od vas želim osobno zahvaliti.
  •  

Projekt “Žene koje su gradile brodove” interdisciplinarno je kulturno-antropološko istraživanje i participativni projekt u zajednici koji dokumentira ulogu žena u brodogradilištu Uljanik i njihov doprinos društvenom, kulturnom i urbanom razvoju Pule. Polazi od činjenice da je industrijalizacija, a kasnije i deindustrijalizacija, oblikovala grad i njegove stanovnike, dok su osobna iskustva zaposlenica Uljanika dugo ostajala gotovo nevidljiva.

- Sve je krenulo prije dvije godine, prisjetila se Leonida Kovač. - Tijekom karantene dobila sam fotku snimljenu s mog balkona u Puli, na kojoj se vidjela samo jedna uljanikova dizalica. To me potaknulo da krenemo bilježiti povijest Uljanika i ljudi koji su ga stvarali.

Projekt je zamišljen u audio-formi jer su autorice uočile da će se žene tako lakše otvoriti i podijeliti svoja iskustva. Web stranicu možete pogledati OVDJE. Transkripcije su realizirali Helena Vodopija, Fedora Kraljić, Luana Lojić, Josipa Škrapić i Nela Simić, dok su dizajn stranice i audio-montažu osmislili Željko Serdarević i Dragan Mileusnić.

Prema istraženim podacima, od 1954. godine do danas u Uljaniku je bilo zaposleno 1.667 žena u 397 različitih zanimanja - od fizički zahtjevnih do visoko specijaliziranih stručnih pozicija. Projekt ističe važnost rušenja stereotipa o “ženskim” i “muškim” profesijama i iznosi iz anonimnosti osobne priče koje svjedoče o nastanku modernog europskog grada i njegovoj industrijskoj tradiciji.


Foto: Projekt Žene koje su gradile brodove Uljanik

Amra Pende je istaknula i vrijednost Uljanika kao “male civilizacije”:

  • - Uvijek sam smatrala Uljanik nečim velikim, satkanim od ljudskih vrlina, znanja i kreativnosti. To je mjesto kolegijalnosti, solidarnosti i poštivanja dostojanstva. Vrijednosti te male civilizacije utkane su u živote svih neponovljivih žena koje su sudjelovale u projektu, ali i u Pulu i Istru.
  •  

Leonida je pročitala imena svih žena poimenice i svakoj od njih se zahvaliti: Ivana Belušić, Vilma Bezelj, Snježana Blažević, Irena Brodarić, Tanja Savin Bulešić, Tesa Bošković Cvek, Silvija Faris, Klara Ferlatti, Orieta Floreano, Marija Kopinič Gjureković, Karolina Grabovac, Gianna Kostić, Marša Jelinčić, Bruna Jovanović, Pavlina Klasta, Ranka Knežević, Marija Koštomaj, Tamara Nazor Kunjašić, Ljiljana Kurteš, Mirjana Lovrić, Sonja Hajduka Lukenić, Biserka Lukšić, Rita Marchi, Željka Mauša, Ortensia Matulić, Ljiljana Molnar, Jasna Pašuld, Amra Pende, Irena Perković, Jolanda Peruško, Gordana Rakić Perović, Tamara Privrat, Helena Počekaj, Mirjana Rajko, Kristina Reljin, Željka Riker, Patricija Rovis, Jasmina Finderle Salopek, Korina Sergo, Vesna Kopinič Sheats, Hanifa Softić, Nevzeta Softić, Assunta Strmotić, Franka Strmotić, Dubravka Đerđa Šabić, Gorica Škopac.

Autorice ističu da su neke od žena, poput Kosovke Vlašić, prve inženjerke u modernom Uljaniku, nažalost, preminule prije nego što su uspjele dati svoj doprinos arhivi.

Iz publike su se javili bivši radnici Uljanika, a među njima i gospođa Slavica Pljevalić, koja je radila kao varioc 28 godina, te unuka gospođe Lucije Martinčić, koja je preminula 1997. godine, želeći podijeliti bakinu priču.

Projekt “Žene koje su gradile brodove” nastavlja se razvijati kao online arhiva, stalno nadograđujući priče, fotografije iz privatnih arhiva i druge vizualne i dokumentarne materijale, s ciljem očuvanja sjećanja na doprinos žena u oblikovanju grada i njegove industrijske tradicije.

(REX)