KRPELJI MOGU BITI OPASNI JER SE HRANE KRVLJU
Proljeće i topliji dani mnoge su ponovno izmamili u prirodu. Šetnje, izleti i druženja na otvorenom idealan su način za provesti slobodno vrijeme, no boravak u prirodi sa sobom nosi i jednu neugodnost – krpelje.
Iako njihov ugriz najčešće prođe bez posljedica, krpelji mogu biti opasni jer se hrane krvlju i tijekom hranjenja na čovjeka mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti.
Najčešće je riječ o virusima i bakterijama koje uzrokuju krpeljni meningoencefalitis te lajmsku boreliozu, poznatu i kao lajmska bolest. Današnja medicina uspješno se bori s tim bolestima zahvaljujući kvalitetnim cjepivima i antibiotskim terapijama, no važno ih je na vrijeme prepoznati.
Najbolja zaštita je prevencija
Stručnjaci ističu da je najvažnija zaštita od ugriza krpelja upravo prevencija. Nakon svakog boravka u prirodi potrebno je detaljno pregledati tijelo, a posebnu pažnju treba posvetiti djeci.
Krpelju često treba i nekoliko sati da pronađe mjesto za ugriz, što ostavlja dovoljno vremena da ga uočimo i uklonimo prije nego se pričvrsti za kožu.
Najčešće traže mekše dijelove tijela, poput područja iza uha, tjemena (osobito kod djece), zatiljka, pazuha, pregiba lakta i koljena. Ugriz se najčešće uopće ne osjeti jer krpelj u svojoj slini luči svojevrsni anestetik, pa bol ne može biti znak upozorenja.
Zaboravite alkohol i ulje – uzmite pincetu
Ako vas krpelj ipak ugrize, najvažnije je pravilno ga ukloniti. Krpelja treba pažljivo odstraniti pincetom, tako da ga primite što bliže koži i laganim, ravnomjernim povlačenjem izvučete van. Ne preporučuje se mazanje krpelja alkoholom, uljem, voskom ili drugim sredstvima. Takvi postupci mogu izazvati stres kod krpelja, zbog čega on može u organizam ispustiti dodatnu količinu potencijalno opasnih uzročnika bolesti. Za sigurno uklanjanje dovoljni su čista pinceta i mirna ruka.
Ako prilikom uklanjanja dođe do pucanja pa dio krpelja (glava ili rilce) ostane u koži, nema razloga za paniku. Organizam će taj dio najčešće sam odbaciti, a po potrebi se možete javiti liječniku koji će u sterilnim uvjetima ukloniti ostatak.
Razmislite i o cijepljenju
Uz prevenciju, osobama koje često borave u prirodi stručnjaci savjetuju i cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa.
U rizične skupine ubrajaju se šumari i šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici i turisti.
Cijepljenje se provodi u tri doze, čime se postiže zaštita koja traje tri do četiri godine. Nakon toga potrebno je docjepljivanje jednom dozom kako bi se održala odgovarajuća razina zaštite.
Ako spadate u rizičnu skupinu, preporučuje se savjetovanje s epidemiologom u nadležnom zavodu za javno zdravstvo.
(dv)
