Sean Lisjak: Inzistiramo na što hitnijem donošenju novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Sean Lisjak: Inzistiramo na što hitnijem donošenju novog  Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama-123048

NIZ PROPUSTA, RIGIDNI I NESTIMULATIVNI PRAVILNICI USPORAVAJU RAZVOJ MARINA I NAUTIČKOG TURIZMA 
Nautički turizam u Hrvatskoj u protekle dvije sezone pokazao se kao grana turizma najotpornija na pandemijske uvjete. Naša “perjanica” turističke ponude na žalost  ima i drugu stranu medalje -  birokratske prepreke i nedovoljno dobre zakonske okvire, pogotovo kada je riječ o djelatnosti marina. Osvrt na proteklu sezonu, postignute  financijske rezultate, izazove, prepreke i  trendove u poslovanju marina za Regional Express dao je  dipl.ing, Sean Lisjak predsjednik Udruženja marina u HGK i  član uprave uspješnog pulskog brodogradilišta Tehnomonta  d.d. 

Kako je ocjenjujete proteklu sezonu  s pozicije  predsjednika Udruženja marina u HGK?

Bila je izazovna kao i 2020. ali uz ponešto stečenog uz fleksibilnost i prilagodbu svim tada važećim procedurama, propisima i epidemiološkim mjerama, možemo biti itekako zadovoljni ostvarenim. U 2019. godini, hrvatske marine su ostvarile 918 milijuna kuna prihoda. 2020. godina, kao vrlo neizvjesna i s puno opreza, rezultirala je blagim padom u prihodu, tako da je konačni rezultat prema podacima Državnog Zavoda za statistiku iznosio 812 milijuna kuna.

Budući da se podaci objavljuju u prvom tromjesečju za proteklu godinu, te još nemamo egzaktne podatke, ali prema izjavama svih naših kolega duž jadranske obale, svi su ovu sezonu ocijenili izuzetno dobrom. Raduje nas da se ove godine „probudila“ i djelatnost charter kompanija koje sa svojom ukupnom flotom brodova čine veliki udio vezova u našim ukupnim kapacitetima.
Posebno je bitno napomenuti i činjenicu da su ovi financijski pokazatelji , samo i isključivo čisti prihod marina koji proizlazi iz njihove direktne djelatnosti, nedostaje još niz popratnih djelatnosti koje se zbivaju samim postojanjem marina na tim lokalitetima (ugostiteljstvo, barovi, trgovine, brodopopravljačke usluge itd..). Po nekim procjenama taj prihod se može multiplicirati s faktorom 5-7 puta, kako bi se dobila koliko toliko realna procjena ukupno generiranog prihoda za koje je samo postojanje Luke nautičkog turizma-marine zaslužno.

Nadalje, sam prihod koji se generira kroz charter djelatnost u RH može se indirektno izračunati kroz podatke da u normalnim godinama charter ostvari cca 570.000 dolazaka, tj. cca 3.800.000 noćenja. Uz podatak da je prosječna potrošnja charter gostiju (inače najveća u RH turizmu, podaci istraživanja TOMAS NAUTIKA) cca 180EUR/dnevno, dolazimo do podatka od cca 650 MIL EUR ili cca 4.9 milijardi kuna.

Ako se tome pribroji spomenuti čisti prihod marina od cca 900 milijuna kuna x multiplikativni faktor 5= 4.5 milijardi kuna. Možemo dakle zaključiti da konzervativnim pristupom da je doprinos nautičkog sektora cca 9.4 milijardi kuna.



Možemo li izdvojiti po strukturi gostiju tko su najveći zaljubljenici u Jadran, nautiku i naše marine?

Najviše plovila na stalnom vezu bilo je pod zastavom Hrvatske, i to 44,1%. Slijede plovila pod zastavom Njemačke (16,2%), Austrije (15,5%), Slovenije (5,1%) te Italije (3,2%). Plovila pod zastavom Njemačke i Slovenije ostvarila su porast broja plovila, i to Njemačka za 3,0% te Slovenija za 1,7%, dok su Austrija, Hrvatska i Italija imale pad broja plovila na stalnom vezu u 2020. u odnosu na 2019.

Koje su prednosti Hrvatske obale i naših marina u odnosu na Mediteran, je li usluga dovoljno kvalitetna i ponuda diverzificirana i imamo li dovoljno vezova?


Glavna prednost hrvatske obale je u njezinoj prirodnoj ljepoti, očuvanosti, čistoći i nevjerojatnoj razvedenosti.Također vrlo bitan faktor u odabiru plovidbe našom obalom je činjenica da smo cestom dostupno najbliže more za cca 500 milijuna europskih stanovnika. Hrvatska obala duga je cca 1.600 km, obiluje s cca 1.200 otoka, otočića i hridi i te ljepote uz izuzetno čisto more i pogodne vremenske uvjete za plovidbu su naš glavni adut. Hrvatska ima cca 18.600 vezova koji su raspoređeni u 185 luka nautičkog turizma od čega je 82 marine.

Naše marine su opremljene svom potrebno infrastrukturom te poštuju najviše ekološke standarde u smislu zaštite okoliša, skupljanja, separiranja i zbrinjavanja otpada, pročišćavanja otpadnih voda i slično.

Ono na čemu još trebamo poraditi je obogaćivanje ostale ponude! Prema spomenutim istraživanjima Instituta za turizam, TOMAS NAUTIKA, našim klijentima nedostaju upravo kvalitetne trgovine, shopping, restorani visoke kategorije i sl. Tu dolazimo do najbitnije činjenice ,a to je fleksibilniji zakonski okvir i omogućavanje stvaranja pretpostavki za realizaciju takve ponude u našim marinama kroz inače dosta krute/rigidne zakonske odredbe koncesijskog režima pod kojim marine posluju.

Možete li za čitatelje Regional Expressa istaknuti koji su najveći izazovi u poslovanju marina u vrijeme koronakrize i kako ocjenjujete podršku ovoj grani turizma od strane državnih tijela?

Udruženje marina i ja osobno smo početkom koronakrize s pravom isticali da je boravak na plovilu u okruženju najužeg broja vama poznatih ljudi, definitivno najsigurniji turistički proizvod. Naravno uz kuće za odmor i ne pretrpane kampove, to se pokazalo upravo tako. Vrlo brzo smo usvojili potrebe epidemiološke standarde, obučili naše djelatnike i prilagodili dio poslovanja digitalnom dobu, sve kako bi se minimizirali nepotrebni kontakti među ljudima.

Prošle godine, kada smo se svi nekako učili tom „novom dobu“, nismo zabilježili nikakve značajne incidente u smislu žarišta zaraze, porasta broja oboljelih i sl. Tim našim optimističnim stavom i svim predradnjama koje smo stvorili, postali smo vidljivi na turističkom i medijskom tržištu. Taj se trend nastavio i ove godine kada su medijima bili česti prilozi o nautičkom turizmu, uspjehu naše najveće svjetske charter flote i sl.  Izuzetno nam je drago radi toga i to smo pokušali kroz naše Udruženje iskoristiti da ukažemo na vrlo veliki apsurd u svemu tomu. Naime cjelokupna naša djelatnost marina, uopće nije kategorizirana kao djelatnost TURIZMA.

I same odgovorne osobe u Ministastvu ostaju zatečene kada im kažemo da smo prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, NKD svrstani u  šifru 93.29 Ostale zabavne i rekreacijske djelatnost. Ovaj razred uključuje djelatnosti koje se odnose na zabavu i rekreaciju (osim zabavnih i tematskih parkova) koje nisu drugdje razvrstane.
U šali ponekada za sebe unutar našeg Udruženja marina kažemo da smo svrstani pored flipera i igara na sreću, što zapravo i nije šala. Nije šala kada se pojedina marina pokuša javiti na neki od natječaja za TURISTIČKU djelatnost, pa vas zbog ovog apsurda računalo eliminira, jer nemate prihvatljivi NKD broj.

Kako ocjenjujete  paket izmjena i dopuna Zakona o pomorskom dobru, poznato je da ste se zalagali da bude uključena i određena vrsta zaštite postojećih koncesionara nautičkih marina istekom koncesije?

Upravo gore spomenuta činjenica i težnja da godinama upozoravamo i sugeriramo nadležnim  ministarstvima kako prilagoditi naš NKD,  Zakon o koncesijama i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama da bi se ostvarile pretpostavke za još uspješniji rad daje nam za pravo da ne možemo biti zadovoljni u potpunosti s podrškom resornih tijela. Zadnjih nekoliko godina (8-10) upozoravamo resorno ministarstvo o potrebi HITNOG donošenja novog zakona kako bi se regulirao skori istek koncesija naših brojnih članica.  

Naime, većina naših članica (marina) sklopila je prve koncesijske ugovore s Vladom RH u 1999. godine i to na rok od 30 godina, tako da mnogima od njih koncesija istječe za cca 8-9 godina. Tražimo od nadležnih ministarstava da se koncesionarima koji su uredno ispunjavali svoje obveze omogući produžetak rada, a ne da moraju ići na javne natječaje po isteku koncesijskog razdoblja. 

Kao Udruženje se ne slažemo s tumačenjem predstavnika MMPII da se to traži kroz Direktive EU/EK jer smatramo da se to traži za koncesije u kojima se na neki način eksploatira prirodno bogatstvo na području pomorskog dobra za koje je dana koncesija (rudnici, LNG terminali, velike pretovarne luke i sl). Djelatnost marina ne eksploatira pomorsko dobro u tome smislu već ga „unajmljuje“, obogaćuje ponudom koja rezultira ukupnim društvenim boljitkom te ga i maksimalno štiti u smislu ekologije, zaštite prirode te samog pomorskog dobra, kao općeg dobra svih građana RH.

Sustav dodjeljivanja koncesija na pomorskom dobru za djelatnost marina ima svoj dobrih, pozitivnih ali i negativnih i nerealnih strana. Dobra je ta da se strogo i striktno mora upotrebljavati pomorsko dobro za namjenu za koju se takmiči, da se mora voditi briga i zaštita pomorskog dobra prema najvišim propisnim standardima.

Loše je to da se od potencijalnog koncesionara traži da bude „vidovit“ kada prilaže svoj investicijski plan, plan ulaganja u izgradnju i sadržaje marine.Naravno da možete izračunati/procijeniti potrebna ulaganja u izgradnju marine u početnim godinama ili fazama. Ali ne možete nikako znati, procijeniti ili vidovito predvidjeti, koji će to trendovi tijekom konzumiranja koncesijskog razdoblja biti primarno nužni da zadržite svoju konkurentnost i koji traže dodatna investiranja u te iste trendove!

Po sadašnjem modelu koncesije, koncesionar treba u lipu izračunati početna ulaganja te ih u potpunosti izamortizirati zadnjeg dana koncesije, što je suludo i neracionalno. Događa se da ste primorani zamijeniti molove radi dotrajalosti, izgraditi bazen koji vaši klijenti traže, izgraditi sportska igrališta, povećati broj toaleta i sl.. negdje u „sredini“ svog koncesijskog razdoblja. Tada sigurno nećete biti u mogućnosti amortizirati takve investicije do prvotno zamišljenog roka trajanja koncesije.

To je upravo ono što pokušavamo objasniti zakonodavcu, resornom MMPII ali na žalost ne uspjevamo. Zato i tražimo da se dosadašnjim koncesionarima omogući nastavak/produženje koncesije bez obveze novih natječaja, naravno ako su ispunili sve preuzete obveze iz dotadašnjeg koncesijskog ugovora. Na ovaj način se, izostankom ozbiljnijih investicija radi te neizvjesnosti što će se dogoditi istekom koncesije, srozava naša kvaliteta,šarolikost usluge, opremljenosti, i postat ćemo nekonkurentni u odnosu na naše glavne konkurente u okruženju.

Održivi razvoj, očuvanje okoliša uz razvoj marina i profitabilnih djelatnosti, mogu li ovi ciljevi djelovanja stati u isti okvir?


Definitivno. Marine i naša djelatnost uopće bi si pilila granu na kojoj sjedi da tomu nije tako. Sve naše članice da bi uopće bile atraktivne svojim klijentima ulažu velike organizacijske i financijske napore kako bi najvišim ekološkim standardima, očuvanjem najbitnijeg resursa-čistog mora, i okoliša stvorilo našim klijentima ugodno mjesto za boravak uz evidentno pozitivne financijske efekte cijelog tog pothvata.Velika većina naših marina posjeduje i Plavu zastavu za koju naši klijenti dobro znaju što znači.

Tražili ste i izmjene važećeg Pravilnika o kategorizaciji luka nautičkog turizma s ciljem investiranja i izgradnje smještajnih kapaciteta, ima li novosti? 

Točno. Naime prilikom prilagodbe posljednjeg Pravilnika o kategorizaciji LNT a koji je uvodio institut sidara umjesto 1., 2. I 3. Kategorije, nismo primijetili da je zakonodavac izbacio mogućnost izgradnje smještajnih jedinica (soba, apartmana, manjih hotelskih kapaciteta).

Upravo to je jedan od primjera kratkovidnosti i nepoznavanja trendova tržišta od strane pojedinih nadležnih tijela. U svijetlu priče o nužnosti praćenja svjetskih trendova u nautici, potrebi investiranja u smještajne kapacitete (naravno da bi to bilo u skladu s prostornim planovima područja na kojima postoje pojedine marine i da to ne bi stvaralo konkurenciju postojećim hotelsko turističkim sadržajima u okolici) dolazimo do onog problema o produžetku trajanja koncesije.

Naime, prema sadašnjim zakonskim odredbama, imate kao koncesionar mogućnost JEDNOM produžiti trajanje koncesijskog razdoblja (nakon 2/3 iskorištenog vremena i to maksimalno 10 godina),ali radi izbacivanja ove stavke iz Pravilnika, nemate GDJE ozbiljnije investirati! Naravno da je Udruženje marina tražilo od MINTS-a korigiranje tog pravilnika, ali još nismo dobili nikakav odgovor.

Koji su prioriteti u djelovanju Udruženja marina u HGK u 2022. godini i koje rezultate očekujete?

Upravo inzistiranje na što hitnijem donošenju novog ZPDML, korigiranju rigidnih i nestimulativnih odredbi pojedinih pravilnika, stvaranju pravne sigurnosti rada svih koncesionara,omogućavanja produžetka koncesija postojećim koncesionarima i naravno, svrstavanje djelatnosti marina na mjesto gdje i pripada u TURIZAM.

(Darija Božac Marjanović / Foto Sara Vranek)