NEPOSREDNA „LICEM U LICE“ KOMUNIKACIJA I DALJE NEZAMJENJIVA
„Promocija hrvatskoga gospodarstva iznimno je značajna za razvoj konkurentnoga gospodarstva, a jedna od važnijih aktivnosti HGK usmjerena je upravo na organizaciju zajedničkih nastupa tvrtki na sajmovima i izložbama u zemlji i u inozemstvu“, naglasio je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher na stručnom tematskom skupu „Lokalni i regionalni sajmovi u funkciji razvoja gospodarstva“ koji se održao u srijedu, 30. rujna u HGK, u organizaciji časopisa Suvremena trgovina i Hrvatske gospodarske komore.
„Sajmovi su mjesta na kojima tvrtke nastupom potvrđuju vlastitu inventivnost, testiraju proizvode, marketinšku i komunikacijsku sposobnost i osiguravaju potencijalno tržište za uspješno poslovanje. Iako se činilo da će s vremenom sajmovi postati manje značajni, oni i dalje tvrtkama predstavljaju važan alat prilikom predstavljanja proizvoda i usluga novim tržištima. Njihova je prednost u odnosu na Internet neposredna komunikacija licem u lice“, rekao je Zaher te dodao da je Komora prepoznala ulogu sajmova i s tog aspekta pruža kvalitetnu tehničku i logističku organizaciju, marketinšku obradu određenog tržišta putem ostvarenih kontakata i povezivanje s potencijalnim partnerima, komorama i institucijama u određenoj zemlji.
„Posljednjih godina u industriji sajmovanja sve je prisutniji trend organizacija specijaliziranih sajmova, a smanjuje se organizacija općih sajmova. Prema istraživanjima njemačkoga udruženja sajamske industrije AUMA-e, 83 posto čelnika kompanija smatra da su sajmovi idealno sredstvo za učinkovit instrument dijalog-marketinga, za uspostavu i jačanje kontakata s potrošačima i poslovnim partnerima. Također, istraživanje pokazuje da sajmovi omogućuju tvrtkama neposredan uvid u kretanja na tržištu, pomažu im u utvrđivanju i prepoznavanju trendova uz mogućnost neposrednog benchmarkinga u odnosu na izravnu konkurenciju. Sajmovi čine više od 40 posto svih B2B komunikacija“, kazao je Zaher.
„Sajamska je djelatnost jedna od najdinamičnijih gospodarskih aktivnosti u svijetu te bilježi rast broja izlagača i posjetitelja, no u Hrvatskoj se događaju suprotni procesi pa su sajamske aktivnosti izgubile sponu s međunarodnim nastupima“, rekao je direktor i urednik časopisa Suvremena trgovina Srećko Sertić, dodavši da na sajmovima u globaliziranim uvjetima gospodarstvo ne traži samo mjesto nastupa, već i partnerstvo za pristup novim tržištima.
Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec ističe kako HOK potiče nastupe svojih članica na sajmovima, koji su svojevrsni prozor u svijet, a na kojima će pokazati ono najbolje što imaju, svoje usluge i proizvode sa željom da osvoje novi tržišni prostor i nišu te ostvare novu vrijednost.
„Dok kod nas sajmovi zamiru, a nekada su priredbe Zagrebačkog velesajma nosile i do 20 oznaka Međunarodnog udruženja sajmova UFI, broj sajmova u svijetu stalno se povećava i proširuje. Prema procjenama, godišnje se održava 31.000 sajmova i stručnih izložbi, koji raspolažu s 12,4 milijuna četvornih metara izložbenog prostora, od čega je 60,6 posto u Europi, gdje su najveći i najvažniji sajmovi, a na njima sudjeluje 4,4 milijuna izlagača te ih posjećuje 260 milijuna posjetitelja“, rekao je član Uredništva Suvremene trgovine Ante Gavranović.
Načelnica Sektora za trgovinu i tržište Ministarstva gospodarstva Marija Kulaš kazala je da Ministarstvo gospodarstva pridaje veliku važnost i podupire nastup domaćega gospodarstva na sajmovima. Istaknula je nastupe na sajmovima 12 hrvatskih klastera konkurentnosti osobito važnih za unapređenje konkurentnosti pojedinih sektora. Primjerice, hrvatski nastup obrambene industrije na Međunarodnom vojnom sajmu u Parizu.
Direktorica Sektora trgovine Ema Culi kazala je kako su sajmovi prilika da gospodarstvo potvrdi svoj status na tržištu, ali i pronađe nova. „Na sajmovima se povezuje industrija i trgovina uz prateće poveznice financijski sektor, osiguravajuća društva itd. U Europi je Njemačka središte sajmovanja, gdje se godišnje organizira 150 međunarodnih trgovačkih sajmova sa 170.000 izlagača te devet do deset milijuna posjetitelja. HGK niz godina pruža pomoć gospodarstvu u nastupima na sajmovima. Nastup na sajmu u organizaciji HGK provodi se kada najmanje tri tvrtke iskažu interes za nastup. Od 1995. godine Komora je organizirala 2300 nastupa na sajmovima, od čega 1300 u inozemstvu, a 1000 u Hrvatskoj“, rekla je Culi te najavila za travanj 2016. godine održavanje Zagreb Auto showa, prvog nakon 2008. godine, a nastup podržava i HGK. Također je pozvala na sudjelovanje u akciji HGK Kupujmo hrvatsko, 21. listopada na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu. Akcija će tada obilježiti 18 godina.
Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Božica Marković istaknula je da je organizacija nastupa na sajmovima jedna od najvažnijih komorskih usluga, a u to su uključene, uz komorske sektore, i županijske komore. Uz iskazani interes članica, važne su i aktivnosti komorskih udruženja, zajednica i grupacija. „Godišnje HGK organizira nastupe na 200 sajmova u zemlji i inozemstvu, s 3500 sudionika - izlagača na 22.000 četvornih metara izložbenog prostora“, rekla je Marković te istaknula kako Komora izlagačima pruža tehničku i logističku organizaciju na sajmovima, osnovne informacije o određenom tržištu, sufinancira nastup do 50 posto ukupnih troškova, upotrebljavaju se i sufinanciranja iz EU fondova te surađuju s institucijama i komorama. Komora uz pravovremeno informiranje članica, definira i višegodišnji plan promocije, a organizacijske aktivnosti počinju i do dvije godine prije početka sajma. (rex)
