KULTURKLIK: PREGLED DOGAĐANJA ZA OVAJ VIKEND
Istra će svibanj napustiti uz Rockabilly festival u Medulinu, otvorenjem izložbe ''SúnPoíēsis: od Ego- do Eko-centrizma kroz umjetnost'' te uz autora u gostima - Markom Bičanićem. U novi mjesec ulazimo s otvorenjem izložbe "Bez naziva" Jelija Knifera i Tome Saviž Gecana i manifestacijom 'Dani Antike' koja se održava u Puli.
TEAR IT UP!! FESTIVAL 2024.,
OD 30. SVIBNJA DO 3. LIPNJA, MEDULIN
TEAR IT UP!! FESTIVAL prvi je rockabilly festival na hrvatskoj obali. Četiri dana duge rock'n'roll' i vintage zabave očekuje vas u Medulinu, a ovo je program:
*Zbog vremenskih neprilika, svirka koja je planirana za petak bit će pomaknuta za subotu poslijepodne.
Otvorenje izložbe SúnPoíēsis: od Ego- do Eko-centrizma kroz umjetnost,
PETAK, 31. SVIBNJA U 20 SATI, PULA
Foto: Lana Stojićević, Black Hill, 2015.
U suradnji s njemačkom institucijom Kunsthalle Trier koja djeluje pri Europskoj akademiji likovnih umjetnosti Trier, u petak 31. svibnja 2024. u 20.00 sati u prostorima Muzeja suvremene umjetnosti Istre / Museo d'arte contemporanea dell'Istria održat će se otvorenje izložbe SúnPoíēsis: od Ego- do Eko-centrizma kroz umjetnost / from Ego- to Eco-Centrism through Art.
Kao dio kustoskog programa njemačke institucije*, koncepcija izložbe kustosice Sabine Oroshi, kako sama ističe, "teži potvrditi sveprožimajuću nesigurnost, propadanje i fragmentaciju naše stvarnosti. Umjetnici predstavljaju radove koji se hvataju ukoštac s učincima razdvajanja u zajednicama i ekosustavima, naglašavajući ideju sinpoezisa ili "postajanja-sa". Umjetnička djela odražavaju različite ontologije i stvarnosti, pritom naglašavajući međuzavisnost i međupovezanost umjetnosti, prirode i čovječanstva te kreirajući transformativni prostor koji osporava konvencionalne percepcije stvarnosti i doprinosi uključivijem razumijevanju".
* Kunsthalle Trier koja djeluje pod Europskom akademijom likovnih umjetnosti Trier osnovana je 1993. godine i najveći je izložbeni centar za suvremenu umjetnost u regiji Trier, a fokus svog izložbenog programa postavlja na suvremenoj europskoj umjetnosti od 1980-ih do danas. Kunsthalle Trier ne nudi samo platformu za prezentaciju suvremene umjetnosti, već je i mjesto razmjene, rasprave i učenja; promiče razumijevanje i uvažavanje suvremene umjetnosti stvarajući vezu između Akademije i šire javnosti.Izložba je od 7. 03. do 7. 04. 2024. javnosti predstavljena u Trieru, a izvorni postav kojeg će i naša publika imati prilike vidjeti, uključuje radove sljedećih umjetnica/ka: Nicole L'Huillier (Čile/Njemačka), Elene Victorie Pastor (Venezuela/Njemačka), Tijane Radenković (Slovačka), Robertine Šebjanič (Slovenija), Lane Stojićević (Hrvatska), Mirjane Vodopija (Hrvatska) i Silvia Vujičića (Hrvatska).
Upravo u kontekstu zadanog tematskog okvira te s ciljem daljnjeg obogaćivanja projekta, pulska etapa izložbe nadilazi njen prvotni gostujući aspekt te je na inicijativu Muzeja proširena radovima regionalnih umjetnica/ka mlađe generacije u čijem se fokusu predmetna tematika javlja kao konstanta, a uključuje radove Ide Blažičko, Alexa Brajkovića, Gaie Radić i Dore Ramljak. Ovoj međuinstitucionalnoj suradnji koja uz ona programska, uporišta pronalazi i u povijesnim sponama između dva partnerska grada; Pule i Triera, dodane su nove vrijednosti te ista ima za cilj potaknuti i promovirati nove, smislene narative kroz suvremenu umjetničku produkciju i prezentaciju.
Izložba traje do 14. 07. 2024. i može se pogledati svakim danom osim ponedjeljka i blagdana od 10.00 do 21.00 sat.
Autor u gostima: Marko Bičanić,
PETAK, 31. LIPNJA U 21 SAT, PULA
Foto: Facebook "Autor u gostima: Marko Bičanić"
Ovog petka, 31. svibnja s početkom u 21 sati sa zadovoljstvom predstavljamo redatelja i filmskog pedagoga Marko Bičanića te presjek njegovog rada kroz projekciju tri njegova nagrađivana filma i predstavljanje dva zapažena web serijala.
Prije projekcije s autorom će putem videolinka o njegovim filmskim počecima, poetikama, studiranju na Akademiji, vođenju filmskih radionica za srednjoškolce, kreativnim ulogama u svojim i drugim filmskim projektima, bogatom festivalskom iskustvu te bezbudžetnim webserijama razgovarat producent i filmski pedagog Marko Zdravković-Kunac.
Poslije projekcije autor će razgovarati s publikom o pogledanim filmovima.
Marko Bičanić rođen je 1999. u Zagrebu. Član je Blank_filmskog inkubatora u okviru kojeg je režirao, snimao i montirao niz filmova za djecu i mlade, među kojima su najviše uspjeha ostvarili 'Šta sad?' (2015.) i 'Hana, Hano, Hanice' (2016.). Od 2018. student je filmske i televizijske režije na ADU Zagreb. Sudjelovao je na 12. izdanju Beldocs i 17. ZagrebDox filmom 'Još malo do nove godine' (2021.), a iste godine film 'Imaš još nade za pobjedu' (2019.) osvaja Grand prix na 14. FRKA. U Blanku vodi filmske radionice za srednjoškolski uzrast. Jedan od autora bezbudžetne webserije Videobox.
Otvorenje izložbe "Bez naziva" Jelija Knifera i Tome Saviž Gecana,
SUBOTA, 1. LIPNJA U 20 SATI, VODNJAN
U subotu, 10. lipnja 2024. u 20 sati, u Apoteci – prostoru za suvremenu umjetnost održat će se otvorenje izložbe JULIJE KNIFER / TOMO SAVIĆ-GECAN: “BEZ NAZIVA”. Crteži Julija Knifera “Bez Naziva” iz 1988/90 po prvi se put premijerno pokazuju javnosti izložbom u Apoteci. Izložba ostaje otvorena do 13. srpnja 2024.
Postponiranje vremena i mjesta osnovna je tema izložbe “Bez naziva…” Julija Knifera i Tome Savića Gecana. Premda ih generacijski dijeli gotovo pola stoljeća, obojica ishodište umjetničkog djelovanja nalaze u apsurdu i praznini te slobodi koju definira bezgraničnost vremenskog i prostornog trajanja. Objektivni su, precizni te dosljedni u minimalnom likovnom izražavanju, ali svaki rad uključuje složene pripreme i trajanje izvršenja rada. Apoteka predstavlja njihovu treću zajedničku izložbu. Prvu izložbu kurirao je Miško Šuvaković, na inicijativu Ješe Denegrija, u zagrebačkom HDLU, početkom 2005. godine, neposredno nakon Kniferove smrti. Savić-Gecan, Knifer i Goran Petercol izlagali su u velikogoričkoj galeriji Galženica na temu praznine 2022. godine. Na prethodnim izložbama, Gecanov je objekt diskretno zaklanjao pogled prema Kniferovim slikama ili se distancirano nadovezivao na njegov rad. Svako Gecanovo djelo prati rečenica koja je integralni dio rada.
U Apoteci Tomo Savić Gecan direktno intervenira u Kniferov rad. Gecanov se rad temelji na podacima dobivenim za potrebe predstavljanja hrvatskog paviljona na venecijanskom Biennalu 2022. godine. Točno dvije godine kasnije, koristeći iste podatke, izrađen je novi algoritam koji će u Vodnjanu određivati tempo izmjena, raspored i broj radova Julija Knifera u galerijskom prostoru Apoteke. Tijekom mjesec dana trajanja izložbe, svakih nekoliko dana mijenjat će se raspored Kniferovih radova čiji broj će varirati. Ukupno će biti prikazano dvanaest crteža. Izmjene u postavu bit će najavljene na web stranici Apoteke. Rad u Vodnjanu ima istovjetno ishodište kao i rad u Veneciji prije dvije godine.*
Knifer pri izvršenju serije crteža u matematičkoj bilježnici A4 formata, koristi klasične materijale i sredstva, dok Gecan za realizaciju radova koristi tehnološke alate i umjetnu inteligenciju. Međutim, obojica se bave izračunavanjima i postponiranjem tako da vrijeme postaje subjektom njihovog izražavanja.
Knifer 1988. godine u Tübingenu, kemijskom olovkom na papiru precizno iscrtava vanjske linije predloška za buduće slike. Godinu dana kasnije, uz napomenu vremena i mjesta nastajanja, “skice” dograđuje sjenčanjem te samim tim one više nemaju samo ulogu predloška već postaju zaseban rad. U nekim čak prilikama, na istom papiru crta još nekoliko radova. Istim se radovima vraća još jednom, bilježeći točan datum i vrijeme prenošenja predloška na platna.
Postponiranje u slučaju ova dva umjetnika znači odlaganje kraja i prenošenje radnje kroz vrijeme, nikako odlaganje samog djelovanja. Knifer u dnevniku iz 1986. godine piše o radu na grafitima, a njegova misao koju je više puta ponavljao može se primijeniti i na druga područja njegovog rada: ”S radom sam započeo. Nije mi cilj dovršavanje crteža. Zvuči apsurdno, jer jednostavno te crteže nije moguće dovršiti.”
Premda su Knifer i Gecan suzdržani u izražavanju vizualnim sredstvima, riječ je o vrlo dinamičnom projektu koji se bavi naizgled rubnim, ali u biti vrlo značajnim segmentom njihovog djelovanja, specifičnom tretiranju vremena.
*“Tijekom izložbe “Bez naziva….” U Apoteci u Vodnjanu, 2024. godine, rezultati podataka procesa rada “Bez naziva” (Hrvatski paviljon, 2022. godine), utjecat će na postav radova Julija Knifera, uključujući vrijeme promjena, broj izloženih radova, odabir djela i njihov raspored." (Tomo Savić-Gecan, Bez naziva 2024.)
Ana Knifer
Julije Knifer rođen je u Osijeku, 1924. godine, a umro je u Parizu 2004. godine. U svom se radu usredotočio na istraživanje jednog oblika - meandra, s kojim je započeo u kasnim 1950' te ga kasnije razvio u središnju točku svoje umjetničke produkcije. Bio je član hrvatskog umjetničkog kolektiva Gorgona. Knifer je predstavljao Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu 1976. i 2001. godine, a 2014. Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu priredio je veliku retrospektivnu izložbu njegovih radova. Izlagao je u Centru Pompidou u Parizu; MAMCO (Musée d’art moderne et contemporain) u Ženevi i Muzeju suvremene umjetnosti u Sydneyu. Njegovi radovi nalaze se u brojnim privatnim i javnim zbirkama diljem svijeta, uključujući i Muzej moderne umjetnosti u New Yorku, Tate u Londonu, Centar Pompidou u Pariz i Nacionalnu galeriju u Berlinu.
Tomo Savić-Gecan rođen je 1967. u Zagrebu, a živi i radi u Amsterdamu. Studirao je na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna te Akademiji likovnih umjetnosti u Veneciji i Milanu, nakon čega je uslijedio poslijediplomski studij na Ateliers Arnhem u Nizozemskoj. Godine 2020. posvećena mu je retrospektivna izložba u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Samostalne izložbe: Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka (2017.); Zuidplein, Amsterdam, i Van Abbemuse- um, Eindhoven, Nizozemska (2016.); Jeu de Paume, Pariz, i Bergen Kunsthall, Norveška (2010.); Etablissement d’en face, Bruxelles (2005.); De Loge, Haarlem, Nizozemska (2000.); Galerija PM, Zagreb (1998.); Galerija Kapelica, Ljubljana (1994.); i Galerije SC, Zagreb (1994.), među ostalim. Odabrane skupne izložbe: Kunsthalle Basel, Švicarska (2017.); Witte de With Center for Contemporary Art, Rotterdam, Nizozemska (2011.); Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb (2011.); Apex Art, New York (2007.); De Appel, Amsterdam (2006.); MoMA PS1, New York (2004.); Fridericianum, Kassel, Njemačka (2003.); Arti & Amicitiae, Amsterdam (2002.); Nacionalna umjetnička galerija, Tirana, Albanija (2002.); i Kunsthalle Exnergasse, Beč (2001.). Sudjelovao je na velikim trajnim izložbama, među kojima su Bijenale vrta skulptura u Ženevi (2020.), Bijenale u Taipeiju (2012.), 51, Venecijanski bijenale umjetnosti (2005.) i Manifesta u Ljubljani (2000.), kao i na raznim umjetničkim rezidencijalnim boravcima, kao što su including Art Explora, Pariz (2021.); Accelerate Croatia with Arts, CERN, Ženeva (2017.); 1646 Experimental Art Space, Haag (2012.); i PS1, New York (2004.).
Kustosica: Ana Knifer
Gradska galerija Labin na Morovićev "Old school" način,
DO 22. LIPNJA
Autorica fotografija Marina Rajšić
Subota je bila u znaku otvorenja izložbe Olega Morovića u Gradskoj galeriji Labin, čiji je kustos Mladen Lučić. Stara škola privukla je stručnu istarsku publiku, koja je podržala mladog fažanskog umjetnika, no i generacijski presjek šire zajednice koja se uz izložbu zabavljala uz DJ-a Nina Frankovića na terasi Galerije.
Stara škola predstavljena je ljetos u vodnjanskoj Astri u organizaciji udruge La Udruga, te je u 2024. nastavila putovanje u Varaždinu, a trenutno i u Labinu. Izložena djela nastala u razdoblju od 2020. do 2023. godine čine cjelinu od četrdesetak radova iz Morovićeve prve sveobuhvatne slikarske serije. Po formaciji slikarskog usmjerenja na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Puli, Oleg se daljnjim radom istaknuo u području grafičkog dizajna i umjetničkog djelovanja povezanog s poezijom, urbanom umjetnošću očitovanom u grafikama i fanzinima, dok se slikarskim medijem posredno poigravao uklapajući ga kao dio procesa. Kustos izložbe Mladen Lučić, koji Olega prati u raznim projektima, ističe umjetnikovu odvažnost uporabom raznovrsnih neslikarskih podloga i velikih formata upravo prvijencem slikarskog ciklusa. Preplet poezije i umjetnosti u Morovićevom djelovanju očituje se i preslikava u likovnim ostvarajima nastalim kao utjelovljenje određene pjesme ili kao vizualno ishodište potom pretočeno u pisanu formu. Ciklus je temeljen na autorovoj imaginaciji i promišljanjima uz ispreplitanje s autobiografskim elementima. Tako će rad Dark boys simbolički utjeloviti upravo autora uz umjetnike Andija Pekicu i Olega Šurana, u njihovom zajedničkom djelovanju kroz umjetničko-književni rad. Ekspresivnost izražaja povezuje ga s njemačkim neoekspresionistima i newyorškim urbanim umjetnicima, uz odjeke i primjese enformelizma i visokog modernizma.
Izložbu su uz autorsko-kustoski dvojac Morovića i Lučića, predstavili i otvorili organizatori: ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Labin Renata Kiršić Veselica i kustosica Gradske galerije Labin Stephanie Peršić, te u ime Grada Labin pročelnik Odjela za društvene djelatnosti Borjan Batagelj. Realizacija obljetničkog programa Gradske galerije Labin omogućena je sredstvima osnivača Grada Labina te Ministarstva kulture i medija RH i Istarske županije Odjela za kulturu i zavičajnost.
Stara škola ostaje otvorena do 22. lipnja 2024. u radnom vremenu Galerije, a bit će organizirano i stručno predstavljanje kao popratni dio programa.
Oleg Morović rođen je na Dan Republike 29. studenog 1987. godine u Puli gdje je završio Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna 2006. godine. Voditelj je udruge Prostor urbane kulture u Fažani kroz čiji rad organizira edukativne i kreativne radionice te razne kulturno-umjetničke programe. Uz Olega Šurana i Andija Pekicu vodi umjetničku organizaciju Fazan te nakonjusmo.net – web portal za dizajn, interakcije i umjetnost, a posljednjih petnaestak godina zajednički izdaju časopis za poeziju Polet. Jedan je od osnivača Vladimir Film Festivala (provodi SK August Šenoa) i Vodnjan Film Festival u Fažani Film Festivala (u organizaciji Prostora urbane kulture, NVFV i La Udruge). Izlagao je na nekoliko samostalnih i skupnih izložaba. Rijetko nagrađivan. Bavi se grafičkim dizajnom. U slobodno vrijeme slika ili tiska grafike i plakate u tehnici sitotiska. Voli umjetnost. Član je Hrvatskog dizajnerskog društva. Živi u Fažani.
Radno vrijeme Galerije:
(I.I. i S.V./ foto: arhiva, REX)
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta kulturKLIK koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
