TREBA LI ASFALT BITI U SRCU POVIJESNOG GRADA?
Nakon dugogodišnjeg saniranja pojedinih dijelova kolnika, Grad Pula tijekom veljače kreće s cjelovitom obnovom Ulice Sergijevaca, jedne od najfrekventnijih pješačkih zona u staroj gradskoj jezgri. No, uz radove pojavile su se i reakcije građana koji propituju primjerenost asfaltiranja u povijesnom središtu grada.

Redakciji se obratila jedna građanka Pule, upozoravajući kako asfalt u povijesnoj jezgri predstavlja urbanistički, estetski i okolišni problem. Njezina razmišljanja prenosimo u cijelosti:

"Smatramo da je odluka o postavljanju asfalta u pješačkoj zoni stare gradske jezgre Pule neprimjerena gradu starom više od 3000 godina, s rimskom urbanistikom i mediteranskim identitetom. U suprotnosti je s osnovnim načelima zaštite kulturne baštine, održivog urbanizma, očuvanja identiteta grada i zaštite okoliša.

Asfalt povećava toplinske otoke (ljeti dodatno grije kameniti grad) te utječe na mikroklimu. Ne propušta vodu pa pogoršava oborinsku odvodnju.

Vizualno je agresivan, briše povijesni karakter prostora i estetski narušava ambijent stare gradske jezgre te se teško uklapa uz kamene fasade, rimsko nasljeđe i mediteransku urbanistiku.

U većini europskih povijesnih gradova pješačke zone uređuju se prirodnim i trajnim materijalima poput kamena ili rekonstruirane kaldrme, čime se čuva autentičnost prostora i dugoročno postiže veća kvaliteta javnog prostora.

U europskim starim gradskim jezgrama (Rim, Barcelona, Dubrovnik, Zadar…) standard su:

• kamene ploče,
• rekonstruirana kaldrma,
• permeabilni, prirodni materijali koji „dišu“ i stare dostojanstveno.
•  

Asfalt pripada prometnicama, a ne pješačkim zonama antičkog grada. Ako se već radi obnova, to bi trebala biti prilika za:

• očuvanje identiteta,
• održiva rješenja
• i poštovanje kulturne baštine, a ne njezino niveliranje.
•  

Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99 i dr.), kulturno-povijesne cjeline i njihovo neposredno okruženje moraju se štititi na način koji čuva njihova povijesna, estetska i ambijentalna svojstva. Svaka intervencija u zaštićenoj ili potencijalno zaštićenoj povijesnoj cjelini mora biti u skladu s tim ciljem.

Također, Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13 i dr.) propisuje da se prostorno uređenje mora temeljiti na načelima održivog razvoja, očuvanja kulturnog identiteta prostora te zaštite okoliša.

Sukladno navedenim zakonima i načelima, molimo vas da preispitate ovu odluku i razmotrite rješenja koja su u skladu s povijesnom, kulturnom i estetskom vrijednošću Pule, kao i s načelima održivog razvoja.

Vjerujemo da građani Pule zaslužuju javni prostor koji poštuje bogatu povijest grada i njegov jedinstveni identitet."

Sljedeće pročitaj: 

Grad Pula objašnjava asfaltiranje Ulice Sergijevaca: Ovo je samo privremeno rješenje

(I.I.)