SLIJEDI LI NOVI VAL POSKUPLJENJA?
Dugotrajni poremećaji na tržištu energenata gotovo uvijek pokreću domino-efekt. Kada poskupi dizel, rastu troškovi prijevoza, logistike, poljoprivrede i zračnog prometa – a s njima i cijene brojnih proizvoda i usluga koje svakodnevno koristimo.

Situacija na Bliskom istoku dodatno se zaoštrila nakon američko-izraelskog napada na Iran, a posljedice bi se uskoro mogle preliti i na hrvatske benzinske postaje – te potom i na kućne budžete građana.

Nakon napada na tankere i zatvaranja Hormuškog tjesnaca, cijene nafte jutros su snažno skočile, zabilježivši dvoznamenkasti rast i dosegnuvši najvišu razinu u posljednjih nekoliko mjeseci. Barel sirove nafte Brent u jednom je trenutku poskupio više od deset posto, probivši granicu od 82 dolara. U petak, prije eskalacije, cijena se kretala oko 74 dolara.

Analitičari procjenjuju da bi se u kratkom roku trgovanje moglo stabilizirati u rasponu između 80 i 90 dolara po barelu, no upozoravaju da bi cijene mogle dodatno rasti ako se blokada nastavi.

Nakon napada SAD-a i Izraela na Iran, Teheran je zatvorio Hormuški tjesnac – ključnu pomorsku rutu kroz koju prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom. Zbog povećanog rizika, više brodarskih kompanija, naftnih tvrtki i trgovačkih kuća privremeno je obustavilo plovidbu tim pravcem. Prema dostupnim pomorskim podacima, više od 200 brodova, uključujući tankere za naftu i ukapljeni plin, trenutno je usidreno u blizini tjesnaca.

Ako se kriza nastavi produbljivati, udar na energetsko tržište mogao bi se vrlo brzo preliti i na realni sektor – od cijena goriva do hrane i drugih osnovnih potrepština.

(REX)