PULA PROTIV NAFTE NA JADRANU
Okolišne organizacije okupljene u kampanji SOS za Jadran danas su širom Hrvatske u isto vrijeme organizirale simbolične akcije protiv istraživanja i eksploatacije nafte na Jadranu.

Porukom na transparentu „Pula protiv nafte na Jadranu“ Zelena Istra se pridružila ovoj akciji s porukom – osude, po njima, neprihvatljivih rizika u koje je nadležni ministar Vrdoljak voljan gurnuti brojne lokalne zajednice i naše najvrjednije prirodno dobro: Jadransko more. Istraživanje i eksploatacija nafte dozvoljava se na 10 km od kopna, samo 6 km od otoka te 0 km od pučinskih otoka, rekla je danas na pulskoj Portarati Dušica Radojčić ispred Zelene Istre.

'U slučaju bilo kakve nesreće, istraživanje i potencijalna eksploatacija nafte ugrozili bi eko-sustav Jadrana, a time i sve ljude koji ovise o turizmu i ribarstvu. Ovaj štetan projekt produljit će ovisnost Hrvatske o fosilnim gorivima te doprinijeti produbljenju klimatske krize koja već ima katastrofalne posljedice za ljude (npr. ekstremne vremenske prilike koje uzrokuju poplave i suše). Bušenje nafte na Jadranu ugrožava turizam, jednu od najunosnijih grana hrvatskog gospodarstva koja, ne samo da zapošljava velik broj ljudi, već i redovito čini oko 15% ili više godišnjeg BDP-a Hrvatske. To ga čini jednom od rijetkih stabilnih grana hrvatskog gospodarstva. Bušenje ugrožava i ribarstvo koje zapošljava veliki broj ljudi tijekom cijele godine, posebno u područjima koja nemaju većih mogućnosti zapošljavanja, poput otoka i malih primorskih gradova', rekla je Radojčić i upozorila da bi Hrvatsku i jedna havarija vratila 50 godina unazad!

Udruge koje se protive eksploataciji nafte na Jadranu su sastavile komentare na Stratešku studiju utjecaja na okoliš istraživanja i eksploatacije nafte i plina na Jadranu (SPUO), koji ukazuju na brojne manjkavosti same studije i dosadašnje procedure te zahtijevaju od Vlade Republike Hrvatske odustajanje od potpisivanja štetnih ugovora sa odabranim koncesionarima.

Aktivisti su ponovili poziv građanima i institucijama da se pridruže slanju kritičnih komentara u sklopu javne rasprave o SPUO koja traje do 16. veljače 2015. godine. Svi zainteresirani mogu vrlo jednostavno poslati komentare upisom svoga imena te e-mail adrese putem internetske stranice  kampanje S.O.S. za Jadran (soszajadran.hr), pozvali su aktivisti.

Ovu kampanju građani mogu podržati i putem Facebook stranice (facebook.com/soszajadran). U prvih 15 sati kampanju je na Facebooku podržalo preko 2.300 osoba, dok ih je već više stotina uputilo komentare nadležnim institucijama.

Nadalje, Radojčić tvrdi da uz cvjetajući turizam kao jedne od najperspektivijih gospodarskih grana u Hrvatskoj, traženje opravdanja za naftne bušotine u Jadranu s pripadajućim postrojenjima, cjevovodima i povećanim tankerskim prometom izgleda kao težak zadatak. Smatra da su izrađivači Studije, u želji da opravdaju zahvat, naveli planirani prihod od naknada i eksploatacije nafte, premda, dodaje, ne raspolažu informacijama o broju bušotina koje će se realizirati kao ni o tome hoće li se ili neće pronaći nafta te u kojim će se količinama eksploatirati. Za razliku od toga, akcidenti s izlijevanjem nafte spominju se kao mogućnost, ali se ne procjenjuju ni kvantificiraju moguće štete.  Iskustva govore da mogućnost nezgode s izlijevanjem nafte postoji, a posljedice bi za morski okoliš Jadrana te za turizam i ribarstvo imale razmjere katastrofe s dugoročnim posljedicama.  To potvrđuje i europska Direktiva o sigurnosti off-shore instalacija za eksploataciju nafte i plina iz 2013., koju Hrvatska nije još prenijela u svoje zakonodavstvo, u kojoj stoji da ozbiljne havarije na tim postrojenjima mogu imati devastirajuće i nepopravljive posljedice po morski i obalni okoliš i značajne negativne posljedice na obalna gospodarstva, izjavila je Radojčić.

Istaknula je da Studija nema analizu posljedica eventualne havarije s izlijevanjem nafte u Jadranu, ali navodi posljedice sličnog događaja u Meksičkom zaljevu:  “Oporavak zajednice nakon akcidenta (primjer izlijevanja nafte u Meksičkom zaljevu): Visoka stopa depresije trajala je do godinu dana nakon izlijevanja nafte. Dvije godine nakon akcidenta, oko 20 % stanovništva i dalje je bilo pod utjecajem depresije. Ekonomski gubici bili su najveći izvor psiholoških zdravstvenih problema u području koje je bilo, kako direktno tako i indirektno, pod utjecajem akcidenta.» Bez obzira na to i bez obzira što nisu istražili posljedice takvog događaja u malom i zatvorenom Jadranu, negativni utjecaj istraživanja i eksploatacije nafte procjenjuju se – zanemarivim, kako stoji u priopćenju Zelenih.
U nastavku donosimo ostatak priopćenja:

'Osim katastrofalnih zagađenja naftom, postoje i ona «redovna», o kojima u Studiji također nema spomena. Prema istraživanju objavljenom 2009. godine koje je provela Oil and Gas UK (“Accident Statistics for Offshore Units on the UKCS 1990-2007”), u  periodu od 1990. do 2007. godine na fiksnim platformama u UK zabilježeno je 5871 nezgoda, s učestalošću od 3,4 nezgode po platformi godišnje. Požari su se događali 0,412 puta godišnje po postrojenju, eksplozije 0,024 puta, a ispuštanje ugljikovodika događalo se 1,76 puta godišnje po platformi. Ako se uzme taj engleski prosjek i vijek trajanja platforme od 25 godina, dolazimo do brojke od 44 izlijevanja ugljikovodika po platformi u more.  
10 istražnih polja za koje je Vlada početkom siječnja 2015. usvojila Odluke o izdavanju dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu granične s Nacionalnim parkovima Teleščica , Kornati, Mljet te se nalaze u blizini Dubrovnika i Herceg Novog.

S.O.S. ZA JADRAN: BEZ NAFTNOG ZAGAĐENJA!
Namjera nam je u kampanju uključiti što veći broj inicijativa i organizacija. Trenutno kampanju vode udruge iz nacionalne okolišne mreže Zeleni forum: Zelena akcija (Zagreb), Sunce (Split), Zelena Istra (Pula), Žmergo (Opatija) i BIOM (Zagreb) u suradnji s Greenpeace Hrvatska i WWF Adria'. (rex/foto Doris Floričić)