O EUROPSKIM MODELIMA DOBRE PRAKSE U VALORIZACIJI FORTIFIKACIJSKE BAŠTINE
Predstavljanje europskih primjera dobre prakse u održivoj valorizaciji fortifikacijske baštine bit će glavna tema konferencije Sustainable Valorisation of Fortified Heritage – European Best Practice koju pulsko sveučilište suorganizira s uglednim međunarodnim partnerima u okviru certifikacije nove kulturne rute Vijeća Europe Forte Cultura.

Konferencija posvećena transnacionalnim modelima zaštite i upravljanja zajedničkom europskom fortifikacijskom baštinom održat će se tokom Europskog tjedna, 6. svibnja, u virtualnom obliku zbog aktualne pandemije. Na njoj će, uz aktualne projekte revitalizacije pulskog fortifikacijskog sustava, partnerske institucije iz Verone i Krakowa, Šibenika i Kotora te međunarodne istraživačke mreže i nove kulturne rute Forte Cultura predstaviti najbolja europska iskustva u valorizaciji fortifikacijske baštine.
Dvadesetak sudionika konferencije – znanstvenika i istraživača, arhitekata, konzervatora i kustosa, stručnjaka za kulturne rute Vijeća Europe i eksperata međunarodnih organizacija (UNESCO, ICOMOS) uvodno će pozdraviti predstavnici Ministarstva kulture (Davor Trupković, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine), Grada Pule (dogradonačelnica Elena Puh Belci i Sveučilišta (Sanja Radolović, voditeljica Ureda za istraživanja i projekte), kao i predsjednik Europske federacije gradova s fortifikacijama Frank Petter (ujedno i gradonačelnik grada Bergen op Zoom, Nizozemska) te Frank Riesbeck i Dirk Röder, ispred istraživačke mreže i europske kulturne rute Forte Kultura).

U uvodnom panelu posvećenom pulskom fortifikacijskom sustavu, Kristina Afrić Rakitovac i  Nataša Urošević s pulskog Sveučilišta govorit će o modelima održive valorizacije fortifikacijske baštine na primjeru dosadašnjih projekata i istraživanja predstavljenih u istoimenoj monografiji. Sunčica Mustač i Katarina Marić Povijesnog i pomorskog muzeja Istre predstavit će pulski fortifikacijski sustav i aktualne planove njegove prezentacije koji se provode u okviru projekta „Pulski fortifikacijski sustav kao kulturno-turistički proizvod“. Predsjednica Društva arhitekata Istre, Breda Bizjak, izlagat će o projektu „Process Pula Underground“ /2001-2021/. Voditeljica pulskog Akvarija, Milena Mičić predstavit će, kao primjer dobre prakse, iskustva u rekonstrukciji i rebitalizaciji Forta Verudela za nove znanstveno-istraživačke, kulture i turističke svrhe. Snežana Smolić iz NP Brijuni ukazat će na velik potencijal valorizacije brijunskih fortifikacija, s naglaskom na Mali Brijun, na kojem se već 20 godina održavaju predstave Teatra Ulysses, i koji ima 15-godišnju uspješnu tradiciju organizacije radionica fortifikacijske arhitekture, a trenutno se na otoku, u sklopu projekta Novo ruho Brijuna, bivši vojni objekti prenamjenjuju u znanstveno-istraživački centar za ljetne škole. 

U posebnom panelu, posvećenom europskim primjerima dobre prakse u dokumentaciji i istraživanjima, arhitekt Fiorenzo Meneghelli iz Istituto Italiano dei Castelli i Giuseppe Ferrandi iz Povijesnog muzeja Trentina predstavit će iskustva pokrajine Trento u valorizaciji fortifikacija, prije svega Katalog austrougarskih fortifikacija, u sklopu kojeg su elaborirani svi fortifikacijski sustavi Srednje Europe, uključujući Veronu, Pulu, Krakow, Linz, Beč i ostale bivše austrougarske gradove s fortifikacijama te na terenu snimljeno stanje njihove očuvanosti. Posebno će biti predstavljen lokalni sustav Fort Cadine, koji je dobio Oznaku europske baštine/European Heritage Label, i nominiran za upis na UNESCO-vu listu.

O Šibeniku kao hrvatskom i europskom primjeru dobre prakse u obnovi i zaštiti, prenamjeni i održivom korištenju fortifikacija, ali i uspješnom korištenju europskih fondova za te namjene, govorit će Josip Pavić iz Tvrđave kulture u Šibeniku. 

Arhitekti Krzysztof Wielgus i Anna Staniewska s Tehničkog sveučilišta u Krakowu predstavit će poljske primjere dobre prakse u revitalizaciji fortifikacija, s naglaskom na utvrđene gradove Krakow i Przemyśl. Krakow je poznat po svojoj školi fortifikacija i razvijenom sustavu istraživanja i dokumentacije, ali i obnove i prenamjene fortifikacija za razne kulturne, edukativne, znanstvene, istraživačke, muzejske, ugostiteljske i turističke svrhe, kroz participativni model upravljanja, koji uključuje sve dionike i lokalnu zajednicu (u Krakowu je u zadnjem desetljeću revitalizirano više od 20 fortifikacija, koje su dobile novu namjenu, uglavnom za potrebe i podizanje kvalitete života lokalne zajednice).

Dirk Röder,  potpredsjednik istraživačke mreže, predstavit će europsku kulturnu rutu Forte Cultura kao inovativni model razvoja kulturnog turizma i promicanja vrijednosti zajedničke europske kulturne povijesti, identiteta i baštine.

U završnom panelu, Milica Nikolić, tajnica crnogorskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture i arhitekt Ilija Lalošević predstavit će sustave venecijanskih i austrougarskih fortifikacija Kotora i Crne Gore i prikazati proces nominacije fortifikacijskog sustava Kotora na UNESCO-vu listu u sklopu transnacionalne nominacije venecijanskih fortifikacija.

Konferencija o modelima valorizacije zajedničke europske fortifikacijske baštine, koja se održava povodom Europskog tjedna, prva je u seriji sedam konferencija i radionica koje će se održavati u narednih godinu dana u sklopu certifikacije nove kulturne rute Vijeća Europe Forte Cultura i koje će predstaviti europske primjere dobre prakse u područjima istraživanja i dokumentacije, konzervacije, restauracije i zaštite, valorizacije i revitalizacije fortifikacijske baštine te njenog uključivanja u kulturno-turističke proizvode i održivi urbani razvoj. Radni jezik konferencije je engleski, sudjelovanje je besplatno, a zainteresirane se mogu registrirati do 5. svibnja preko registracijskog linka na stranicama istraživačke mreže: https://www.forte-cultura.eu/en/netzwerk-en/confrences.

(REX)