PETAK, 28. LIPNJA U 21 SAT, PULSKI KAŠTEL
Drama "Žena himna" Davora Špišića, o životu austrijske i hrvatske spisateljice Paule Preradović, autorice austrijske himne i unuke književnika Petra Preradovića, svoju će praizvedbu imati na pulskom Kaštelu 28. lipnja u režiji Roberta Raponje. Ovo kazališno djelo, koje je osvojilo prvu nagradu "Marin Držić" Ministarstva kulture i medija, donosi fascinantnu priču o ženi koja je svojom umjetnošću i hrabrošću obilježila turbulentne epohe 19. i 20. stoljeća.
SADRŽAJ:
U Paulinoj biografiji, kao kroz dušu čudesnog demijurga, fascinantno se prelamaju epohe 19. i 20. stoljeća. Raspad austro-ugarskog imperija, dva velika svjetska rata i postratovsko beznađe pedesetih u Austriji, onaj su povijesni background na kojem se odvija burna Paulina intimna historija. Kao žene i kao umjetnice. Društva u kojima je Paula rođena i stasala, od djevojaštva do zrelosti, dominantno su muška zatvorena društva s hijerarhijom moći u kojoj za žene realno nije bilo mjesta. U takvoj konstelaciji, njezina ljudska i stvarateljska snaga prokrčila je put.
Kao istinska vjernica, imala je u sebi duboko usađeno osjećanje pravde i ljudskosti, zato se u odsudnom trenutku i našla na pravoj strani povijesti, pružajući otpor nacističkoj vladavini zla. Drama „Žena himna” poseban akcent daje pitanjima identiteta. Kako je Paula u sebi nosila multietničke identitete (slavenske i germanske; mediteranske, balkanske i srednjoeuropske), ta se bogata činjenica reflektirala do srži njezinog bitka. Priču o Pauli drama disperzira na sudbine kvarteta žena: Paule, njezine majke Helene, nacistkinje Gerde i Ukrajinke Irine. Ogoljena i komorna u formi, drama istodobno šalje epske signale, baratajući iskustvima Brechtova teatra i Fassbinderovog osjećanja intime.
Naposljetku, iako se bavi junakinjama i zbivanjima iz prošlosti, drama “Žena himna“ itekako govori o Europi danas. Krugovi gotovo identičnih sumnji, destrukcija i nada, ispisuju i našu sadašnjicu, ali i otvaraju nadu i vjeru u snagu umjetnosti.
Autorski tim:
Izvođači:
(REX)
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta kulturKLIK koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
