RAVNATELJ ŽLU PULA DALIBOR BRNOS O OKRETANJU PULE PREMA MORU
Nakon što smo u prethodnim razgovorima s ravnateljem Županijske lučke uprave Pula dr. sc. Daliborom Brnosom otvorili teme izgradnje četiri zgrade na pulskoj Rivi te rekonstrukcije i dovršetku pulskog lukobrana, završni dio razgovora posvetili smo pitanju koje se u Puli često ponavlja: što zapravo znači ''okrenuti grad prema moru''?

Ta se rečenica, kaže Brnos, u Puli često koristi, ali se rijetko zastane i zapita što ona uistinu znači. Za njega, odgovor ne počinje samo od novih zgrada, terminala, šetnica ili lučke infrastrukture, nego od ponovnog uspostavljanja odnosa između grada i mora.

"Pula je grad koji je nastao zahvaljujući svojoj prirodnoj luci. Stoljećima je more bilo razlog njezina gospodarskog razvoja, a u vrijeme Austro-Ugarske upravo je luka oblikovala identitet grada. Međutim, tijekom velikog dijela 20. stoljeća obala je zbog vojnih i industrijskih funkcija postala prostor kojem građani nisu imali pun pristup. Grad je na određeni način živio uz more, ali ne i s morem", kaže Brnos. Danas, smatra, Pula ima priliku taj odnos promijeniti.

VRATITI OBALU GRAĐANIMA

Za Brnosa, okretanje Pule prema moru prije svega znači vraćanje obale građanima. To uključuje uređenje rive kao kvalitetnog javnog prostora, razvoj putničke luke, stvaranje sadržaja koji će živjeti tijekom cijele godine, veću dostupnost mora i stvaranje mjesta na kojima će se susretati građani, gospodarstvo, kultura i turizam.

"Okrenuti se prema moru znači ponovno osvijestiti da je more jedan od naših najvećih razvojnih resursa. Ne samo u gospodarskom smislu, nego i kao dio identiteta grada. Pomorska baština, brodogradnja, ribarstvo, nautički turizam, međunarodni putnički promet i kultura mora zajedno čine ono po čemu je Pula prepoznatljiva u europskim razmjerima", ističe.

Zato, dodaje, razvoj luke ne smije biti odvojen od razvoja grada. "Moderna europska luka više nije ograđeni infrastrukturni sustav, nego otvoreni dio grada koji pridonosi njegovoj kvaliteti života. Upravo to nastojimo postići svim projektima koje provodimo", poručuje Brnos.

OBALA KAO JAVNI PROSTOR, A NE SAMO INFRASTRUKTURA

Pula je povijesno lučki i mediteranski grad, ali se često stječe dojam da je velik dio obale nedovoljno iskorišten. Brnos smatra da se to pitanje ne odnosi samo na lučku infrastrukturu, nego na budućnost Pule kao mediteranskog grada.

Prirodna luka stoljećima je Puli davala gospodarski i strateški značaj. No, tijekom različitih povijesnih razdoblja velik dio obale bio je namijenjen vojnim, industrijskim ili lučkim funkcijama koje građanima nisu omogućavale neposredan kontakt s morem.

"Posljedica toga je da danas imamo iznimno vrijedan obalni prostor koji još uvijek nije u potpunosti iskorišten na način kakav zaslužuju i građani i grad. Upravo to želimo promijeniti", kaže Brnos.

Promjenu bi trebali donijeti projekti koji su već pokrenuti ili se planiraju. Rekonstrukcija i dogradnja pulskog lukobrana povećat će sigurnost cijelog akvatorija i stvoriti preduvjete za razvoj novih lučkih funkcija. Četiri zgrade na Rivi donijet će nove javne, poslovne, kulturne, sportske i ugostiteljske sadržaje. Budući putnički terminal otvorio bi nove mogućnosti razvoja međunarodnog pomorskog prometa i kruzing turizma.

Posebno važnim Brnos ističe i proširenje rive od servisnog platoa prema Mandraču, gdje se stvaraju uvjeti za široku šetnicu, nove zelene površine, mjesta za odmor, javna okupljanja, kulturne manifestacije i kvalitetnije povezivanje svih sadržaja koji će se razvijati uz obalu.

"Ono što smatram još važnijim jest promjena načina razmišljanja. Obalu više ne promatramo isključivo kao prometnu infrastrukturu, nego kao prostor koji mora biti dostupan ljudima. Moderna europska luka nije zatvoren sustav iza ograda, već otvoreni dio grada u kojem se isprepliću pomorstvo, gospodarstvo, kultura, turizam i svakodnevni život građana", naglašava.

RIVA KAO MJESTO SUSRETA, ŠETNJE I ŽIVOTA

Najveća promjena, smatra Brnos, neće biti samo u novim građevinama ili uređenim obalama, nego u tome da ljudi ponovno počnu živjeti uz more. "Riva će postati mjesto susreta, šetnje, boravka i društvenog života, a luka će, uz svoju prometnu funkciju, ponovno postati sastavni dio urbanog identiteta Pule", kaže.

Na pitanje što bi građani Pule za pet ili deset godina trebali vidjeti na potezu od Rive do Mandrača, Brnos odgovara da bi najveći uspjeh bio kada građani više ne bi razmišljali o tome gdje završava grad, a gdje počinje luka.

"Na potezu od Rive do Mandrača vidim živ, uređen i otvoren obalni prostor u kojem će se prirodno ispreplitati pomorstvo, javni sadržaji, kultura, turizam i svakodnevni život građana. Vidim rivu na kojoj ljudi dolaze ne zato što moraju, nego zato što žele provoditi svoje slobodno vrijeme", ističe.

U toj viziji obalni prostor nije zamišljen kao zatvorena lučka zona, nego kao mjesto svakodnevnog života. "Volio bih da to bude mjesto na kojem će se istodobno susresti putnik koji je upravo stigao brodom, dijete koje uči veslati, turist koji razgledava grad i građanin koji je došao popiti kavu ili prošetati uz more", kaže Brnos.

LUKA OSTAJE LUKA, ALI POSTAJE I DNEVNI BORAVAK GRADA

Brnos naglašava da će luka i dalje zadržati svoju osnovnu funkciju. Putnički promet, pomorske linije i ostale lučke djelatnosti ostat će njezina temeljna zadaća. No cilj je da ona istodobno postane i reprezentativni javni prostor grada.

"Želim da luka istodobno postane i reprezentativni javni prostor grada - prostor koji će pokazivati da se gospodarski razvoj i kvaliteta života mogu uspješno nadopunjavati", poručuje.

Za njega je najvažnije da se građani ponovno osjećaju povezano s morem. Da djeca odrastaju uz uređenu rivu, da građani koriste obalu tijekom cijele godine, a da turisti Pulu dožive kao autentičan mediteranski grad, a ne samo kao destinaciju u kojoj će provesti nekoliko sati.

"Želio bih da potez od Rive do Mandrača postane simbol nove Pule - grada koji je sačuvao svoju pomorsku tradiciju, ali je istovremeno imao hrabrosti ulagati u budućnost", zaključuje Brnos.

Okretanje Pule prema moru, prema njegovim riječima, zato ne znači samo izgradnju nove infrastrukture. Ono znači vraćanje mora u svakodnevni život grada, otvaranje obale građanima i stvaranje prostora u kojem će Pula ponovno živjeti s morem, a ne samo pokraj njega.

(Ivana I./ Foto: Ivana I., ŽLU Pula)

Programski sadržaj financiran je sredstvima Istarske županije - Regionale Istriana, iz Ureda župana u okviru provedbe javnog poziva za financiranje programskih sadržaja  od interesa za Istarsku županiju u 2026. godini.