KULTURKLIK: PREGLED DOGAĐANJA ZA OVAJ TJEDAN
Ovaj tjedan donosi nam prvu psihološku radionicu u ovoj godini koja će se održati u Vodnjanu, a u kinu Labin vas očekuje hrvatski film ''Samo kad se smijem!'', Splicka scena i najnoviji stand-up ''Dvorske lude'' i filmovi ''Patke selice'' i ''Uboga stvorenja''. Teatar Naranča otvara svoja vrata u 2024. godini predstavom “Pocahontas”, a u subotu će se održati radionica na temu Međunarodnog dana zagrljaja i ručne izrade papira. Također vas ovog tjedna očekuje izložba "Histri u Istri" uz popratna događanja koja će se odvijati u Trstu stoga zainteresirani mogu otići na kratki izlet i pogledati što su organizatori pripremili.
Psihološka radionica "Postaviti (i održati) granicu između poslovnog i privatnog života"
SRIJEDA, 17. SIJEČNJA U VODNJANU
S početkom godine, Pučko otvoreno učilište “Vodnjan-Dignano” u suradnji s Društvom psihologa Istre započinje novi ciklus psiholoških radionica. Radionice provode psiholozi koji osim temeljnog obrazovanja iz psihologije imaju završene i različite psihoterapijske škole, a termin je i dalje svake treće srijede u mjesecu od 18.00 do 19.30 na adresi Portarol 31, Vodnjan (ulaz kroz voltu).
Tema prve ovogodišnje radionice, na rasporedu u srijedu, 17. siječnja, je “Postaviti (i održati) granicu između poslovnog i privatnog života”, a održat će ju mag. psih. Sanja Subotić.
Kroz radionicu sudionici će saznati osnovne informacije o mislima i emocijama te razlozima zašto se pojavljuju. Upoznat će i isprobati na sebi jednostavne alate prepoznavanja misli i emocija te kako stvoriti funkcionalan odnos s njima što posljedično donosi balans u različitim područjima života. Radionica je namijenjena odrasloj populaciji. Kako je broj sudionika ograničen, za sve radionice se potrebno prethodno prijaviti putem telefona 091 617 5014, 052/512-540 ili e-maila: uciliste.vodnjan.dignano@gmail.com.
Kino program u Kinu Labin
Hrvatski film "Samo kad se smijem!",
ČETVRTAK, 18. SIJEČNJA U 19 SATI, LABIN
Program nadolazećeg tjedna otvaraju s hrvatskim filmom Samo kad se smijem! U četvrtak 18.1. u 19:00, dođite u Kino Labin podržati domaću kinematografiju i pogledati dramu inspiriranu istinitim događajima te kako društvo i mediji mogu zakazati pri pružanju pomoći onima koja je ona potreba.
Tihana Lazović u ulozi Tine (za koju je nagrađena sa Zlatnom arenom na prošlogodišnjem Pulskom filmskom festivalu) postaje žrtva obiteljskog nasilja nakon što suprugu (kojeg glumi Slavko Sobin) iskaže namjeru da se ponovno želi vratiti na fakultet nakon što je rodila dijete. Samo kad se smijem tako postaje drama koja od gledatelja traži da ne ostaje indiferentan pred događajima koji se odvijaju u našem susjedstvu.
Splicka scena i najnoviji stand-up "Dvorske lude",
PETAK, 19. SIJEČNJA U 20 SATI
Da olakša oraspoloženije nakon teških tema koje je otvorio film Samo kad se smijem, u petak nam stiže ekipa iz Splicke scene! U petak 19.1. u 20:00 se na pozornicu Kina Labin vraćaju Škiljo, Travizi, Primorac i Lazaneo koji će vas ponovno nasmijati do suza.
Kao Dvorske lude, kako je naslovljen njihov najnoviji stand-up, Splicka scena će iznova dokazati zašto su oni jedni od najtraženijih (ali i najzabavnijih) hrvatskih komičara. Ulaznice se prodaju putem online servisa ili na kino blagajni.
"Patke selice" i "Uboga stvorenja",
SUBOTA, 20. SIJEČNJA I NEDJELJA, 21. SIJEČNJA
Za vikend, Kino Labin je pripremilo dva naslova, Patke selice i Uboga stvorenja!
Animiranu pustolovine patka koje umjesto na topli jug, slučajno migriraju na hladni sjever možete pogledati u subotu 20.1. u 18:00 te u nedjelju 21.1. u 17:00. Ovaj animirani film će zasigurno nasmijati djecu i njihove roditelje.
Nakon Patka selica slijede Uboga stvorenja, fantastična drama koju režira genijalni grčki redatelj Yorgos Lanthimos. S Emmom Stone u glavnoj ulozi, film prati Bellu Baxter koju ludi znanstvenik vraća u život, te se Bella mora ponovno priviknuti na sve čari i ludosti života. Uboga stvorenja su svojom glumom, pričom i bajkovitom scenografijom osvojili kritiku i publiku, te su nagrađeni Zlatnim lavom i Zlatnim globusom i postali jedan od glavnih favorita za ovogodišnjeg Oscara za najbolji film. Uboga stvorenja prikazati će se u subotu 20.1. u 20:00 te u nedjelju 21.1. s početkom u 19:00.
Predstava "Pocahontas" u Teatru Naranča,
SUBOTA, 20. SIJEČNJA U 18 SATI, PULA
Teatar Naranča, otvara svoja vrata u 2024. godini s čarobnom predstavom 'Pocahontas'. Ova intrigantna priča o ljubavi, sukobu dvaju svjetova te hrabrosti koja nadmašuje razlike, premijerno će se izvesti ove subote, 20. siječnja, s početkom u 18:00 sati.
U srcu priče nalazi se dom Indijanaca, koji žive u skladu s prirodom, brižno čuvajući bogatstva i ljepote Majke Zemlje. No, miran život narušava dolazak skupine engleskih doseljenika, vođenih žudnjom za novcem i moći, te uništavanjem prirodnih dobara u pohodu prema bogatstvu.
Radnja se odvija u vrijeme kada se različite vrijednosti sukobljavaju, potičući rat između doseljenika i domorodaca. Dok Indijanci hrabro brane svoj dom, Pocahontas staje između dviju strana, zaljubljujući se u jednog od doseljenika, Johna Smitha. Hoće li prava ljubav prevladati razlike i ukloniti sve zapreke na putu, publika će saznati u ovoj predivnoj i inspirirajućoj priči o Pocahontas.
Predstavu potpisuje Majkl Mikolić kao autor teksta i redatelj, uz glazbu Sandra Lučića, kostime Valentine Ferlin-Živić, scenografiju Valentine Ferlin-Živić i Majkla Mikolića, te koreografije Katje Rabar.
U izvedbi sudjeluju iznimni glumci i umjetnici, među kojima se ističu Katja Rabar/Mathilde Vukosavljević, Irin Šime Rabar, Majkl Mikolić, Vlatka Rubil, Ivona Blagajčević, Debora Sanković, Alessia Vodopia, Gea Gallo, Eva Šain, Petra Nađ, Bruno Pendić, Masimo Dobrić, Erik Vido i David Matijević.
Radionice Subotom u knjižnici Pula - radionice na temu Međunarodnog dana zagrljaja i ručne izrade papira,
SUBOTA, 20. SIJEČNJA U PULI
I u novoj kalendarskoj godini Gradska knjižnica i čitaonica Pula nastavlja s redovitim programima subotom ujutro namijenjenima djeci i mladima. U subotu, 20. siječnja na Odjelu za djecu i mlade Središnje knjižnice (Kandlerova 39) i u Dječjoj knjižnici (Smareglina 2) uz priče i kreativne radionice obilježava se Međunarodni dan zagrljaja.
Radionice Subotom u knjižnici na Odjelu za djecu i mlade održavaju se svake subote u 11 sati, dok se Čajanke s knjigom u Dječjoj knjižnici održavaju 1., 3. i 5. subote u mjesecu od 10 sati. Radionice su namijenjene djeci od 5 do 10 godina i dio su redovitih programa za djecu s ciljem poticanja čitanja i korištenja knjižničnih usluga.
„Na prvoj ovogodišnjoj Čajanci s knjigom u Dječjoj knjižnici koja počinje u 10 sati čvrsto ćemo se zagrliti uz priču Zagli me sad!, upoznati nimalo strašna čudovišta kojima su zagrljaji najdraži dio života i razvijati maštu kroz kreativnu radionicu nakon priče. A od 11 sati na Odjelu za djecu i mlade čitamo toplu i duhovitu priču o ježu kojeg je obuzela silna želja da ga netko zagrli, ali tko bi zagrlio ježa koji bode? To je jako težak zadatak. Na radionici ćemo čitati, razgovarati, razmišljati, učiti, stvarati i izrađivati“, poručuju iz Knjižnice.
Jedan od najjednostavnijih i najboljih načina razvijanja djetetove inteligencije je – grljenje. Prema istraživanju, zagrljaji, kao način fizičkog pokazivanja naklonosti i ljubavi, vrlo su važni za zdrav razvoj djeteta. Zagrljaji potiču dječji mozak na rast i razvoj i pomažu djeci da postanu pametnija.
Broj mjesta na radionicama je ograničen pa su prijave obvezne. Za radionice na Odjelu za djecu i mlade djecu možete prijaviti osobno na Odjelu, na djecji.odjel@gkc-pula.hr ili pozivom na 052 300 405, a za programe u Dječjoj knjižnici osobno u knjižnici, na djecja@gkc-pula.hr ili pozivom na 052 213 882. U prijavi je potrebno navesti ime i prezime djeteta, dob te broj članske iskaznice.
U Knjižnici Vodnjan ove subote radionicu ručne izrade papira Moj papir održat će Ana Cvitić. Radionica je namijenjena djeci starijoj od 10 godina, zbog vještina koje su potrebne za izradu papira. Broj mjesta je i na ovoj radionici ograničen pa je potrebno dolazak prijaviti osobno u Knjižnici Vodnjan, na vodnjan@gkc-pula.hr ili pozivom na 052 512 572.
Sudjelovanje na radionicama se ne naplaćuje, a jedini je uvjet članstvo u Knjižnici. Iz Knjižnice podsjećaju da je za svu djecu od rođenja do 15 godina članstvo besplatno.
Izložba "Histri u Istri" i popratna događanja
UTORAK, 16. SIJEČNJA U TRSTU,
Prvo predavanje posvećeno „Nezakciju. Od izvora do prvih iskopavanja“, u utorak, 16. siječnja 2024. u Palači Gopcevich s Ginom Bandellijem i Marzijom Vidulli Torlo
„Nezakcij. Od izvora do prvih iskopavanja“ tema je prvog od šest popratnih događanja uz izložbu „Histri u Istri“ koju su realizirali Hrvatska Zajednica u Trstu/Comunità Croata di Trieste i Arheološki muzej Istre/Museo archeologico dell'Istria u Puli u suradnji s Općinom Trst/Comune di Trieste, postavljenu u Muzeju antikviteta „J. J. Wincklemann“/Museo di Antichità “J.J. Winckelmann” u Trstu i otvorenu publici sve do 01. travnja 2024., od utorka do nedjelje između 10.00 i 17.00 sati. Fokusirana na povijest, običaje i nošnju Histra, izložba predstavlja svojevrsno putovanje kroz više od 200 arheoloških nalaza kako bi se upoznao narod po kojem je nazvan Istarski poluotok i koji je nastanjivao njegovo područje sve do pada utvrđenog središta u Nezakciju 177. g. pr. Kr. Ova dragocjena izložba ostvarena je uz potporu Regije Furlanije – Julijske krajine/Regione Friuli Venezia Giulia, zaklade Fondazione CRTrieste i više hrvatskih ustanova.
U utorak, 16. siječnja u 17.30 sati u dvorani Bobi Bazlen Palače Gopcevich, Ulica Rossini 4, predavači Gino Bandelli i Marzia Vidulli Torlo govorit će o naselju Nezakcij, iznimno važnom za kontrolu teritorijalnih i trgovačkih okosnica unutrašnjosti Istre. Bogati nalazi svjedoče kako je naročito Nezakcij pripadao jadranskom krugu trgovine i razmjene, zauzimajući središnju poziciju u mreži kontakata koja je omogućavala stjecanje prestižnih dobara korištenih za potvrđivanje statusa pojedinaca ili aristokratskih obitelji, u međuodnosu sa svijetom središnje i južne Italije te područjem Caput Adriae.
Gino Bandelli bio je redovni profesor rimske povijesti (Storia romana) prvo na Sveučilištu u Veroni, potom na Sveučilištu u Trstu. Vodio je Odjel za povijesne znanosti/Dipartimento di Scienze dell’Antichità Sveučilišta u Trstu i bio je član Senata Sveučilišta u Trstu, kao predstavnik Područja 9. Trenutno obnaša dužnost dopredsjednika udruženja Deputazione Storia Patria za Julijsku krajinu. Jedan je od urednika serije izdanja Studi e Ricerche sulla Gallia Cisalpina, osnovane 1988., koja je 2019. došla do 28. sveska. Suvoditelj je sekcije Studije o rimskoj povijesti/Studi di Storia romana Polymnie, serije izdanja Odjela za povijesne znanosti Sveučilišta u Trstu, osnovane 2011., kojoj je 2017. izašao šesti svezak. Održao je izlaganja na domaćim i međunarodnim skupovima te doktorske studije, seminare i predavanja na talijanskim, španjolskim, francuskim, švicarskim, njemačkim i kanadskim sveučilištima.
Marzia Vidulli Torlo je djelatnica izvršne uprave i konzervatorica u Gradskom muzeju antikviteta „J. J. Winckelmann“. Školovala se na Državnom institutu za umjetnost/Istituto statale d'Arte „E. e U. Nordio“ pri odjelu Decorazione navale (Pomorske dekoracije), stekavši srednju stručnu spremu iz primijenjene umjetnosti. Pohađala je studij povijesti umjetnosti pri Sveučilištu u Trstu, diplomiravši kršćansku arheologiju s radom o Eufrazijevoj bazilici u Poreču, pod mentorstvom profesora Maria Mirabelle Robertija. Odmah po stjecanju diplome započela je suradnju s Gradskim
muzejima povijesti i umjetnosti/Civici Musei di Storia ed Arte: njezine aktivnosti obuhvaćale su analizu, katalogizaciju, znanstvenu obradu zbirki, izložbi i muzejskih postava, uz pisanje znanstvenih radova i koordinaciju izdavanja kataloga i monografija.
Ističe se rad na novom postavu Gradskog muzeja Sartorio/Civico Museo Sartorio i njegovih različitih odjela, projektu stalnog postava Gradskog muzeja orijentalne umjetnosti/Civico Museo d'Arte Orientale, no naročito se posvetila znanstvenoj obradi i koordinaciji radova na uređenju Lapidarija u Dvorcu Svetog Justa/Castello di San Giusto, na Vrtu Lapidarija/Orto Lapidario i Kapetanovom vrtu/Giardino del Capitano, te postavu rimskih, egipatskih, ciparskih, grčkih, velikogrčkih, tarantskih, majanskih i prapovijesnih dvorana u Gradskom muzeju povijesti i umjetnosti/Civico Museo di Storia ed Arte, današnjem Muzeju antikviteta Winckelmann.
Surađivala je nadalje sa službom za zaštitu baštine (Soprintendenza), Općinom Trst te drugim regionalnim ustanovama i lokalnim izdavačima; autorica je dvadesetak izdanja i znatnog broja članaka u specijaliziranim časopisima. Održala je brojna predavanja i stotine vođenih obilazaka za didaktičke odjele Gradskih muzeja i javnost, naročito u okviru manifestacije „Muzejske večeri/Musei di sera“ i organizirajući „Arheološke večeri/Archeologia di Sera“.
Njezina strastvena aktivnost usredotočena je na širenje znanja o kulturnim dobrima pohranjenima u muzejima i gradovima, promovirajući njihovo poznavanje sve široj publici putem verbalnog kao i grafičkog jezika i muzejskih postava.
„Nezakcij. Od izvora do prvih iskopavanja“
Najstariji povijesni izvori s početka 5. st. pr. Kr. (Periegeza Hekateja iz Mileta, datirana između 560. i 480. pr. Kr.) donose da je istarski poluotok područje koje su nastanjivali Histri i da, idući sa zapada, nakon Veneta dolazi narod Histra nakon kojega slijede Liburni. Rimski povjesničar Strabon (autor s prijelaza stare na novu eru) spominje da nakon toka Timava sve do Pule slijedi istarska obala, koja pripada administrativnom području carske Italije.
Iz izvora se dakle saznaje da su Histri predstavljali jedinstvenu kulturnu skupinu, naseljenu između rijeke Rižane na sjeverozapadu i masiva Ćićarije na sjeveru i sjeveroistoku, s granicama na istočnim padinama Učke i rijeci Raši.
Na temelju novijih studija, čini se da su Histri bili podijeljeni u različite loze, tvoreći zajednicu autonomnih plemena koja su se ujedinila u istom središtu tek 177. g. pr. Kr., u uzaludnom pokušaju obrane: Tit Livije opisuje, naime, da su se histarski prinčevi i sam kralj Epulon sklonili u utvrđeni Nezakcij, opkoljen i osvojen od strane Rima. Taj podatak svjedoči između ostalog da je lokalitet već tijekom 2. st. pr.Kr. predstavljao dominantni simbol sigurnosti i prestiža.
Svi su se tragovi Nezakcija, međutim, izgubili i počevši od 16. stoljeća učenjaci su se pitali koja je bila njegova lokacija. Tek ga od sredine 19. st. Pietro Kandler označava na rubu agera centurijacije Pule, kod Valture, niti šest milja (oko 9 kilometara) od same Pule, na položaju zvanom Vizače/Visazze, u pejzažu blagih brežuljaka koji strmo padaju prema moru, na ušću doline Budave u Kvarner; prirodno zaštićenoj udolini koja, tipično za krška područja, završava u moru izvorom koji je osiguravao dostupnost slatke vode.
Po nalogu Istarskog društva za arheologiju i povijest, s financiranjem Istarske općine, u 20. st. započela su prva arheološka iskopavanja pod vodstvom Alberta Puschija i Piera Sticottija, uzastopnih ravnatelja Muzeja antikviteta u Trstu. Arheološka iskopavanja koja su se odvijala tijekom prva dva desetljeća toga stoljeća razotkrila su ostatke rimskih kuća, termi, hramova i bedema, kao i bogate protopovijesne nekropole. Nalaz natpisa koji je caru Gordijanu III. posvetila Res Publica Nesactiensium potvrdio je da se povijesni oppidum Nezakcij kojega spominje Tit Livije nalazio upravo na brežuljku Vizače nadomak Valture.
Arheologija Istre otkrila je brojne ostatke naselja i nekropola koji daju široku sliku područja naseljenog Histrima tijekom kasnog brončanog i starijeg željeznog doba, karakteriziranog naseljima velikog značaja, kako onima smještenima na strateškim pozicijama koje dominiraju obalnim područjem, tako i onima poput Nezakcija koja kontroliraju teritorijalne i trgovačke dinamike unutrašnjosti Istre. Bogati nalazi dokazali su da je naročito Nezakcij pripadao jadranskom krugu trgovine i razmjene, zauzimajući središnji položaj u mreži kontakata koja je omogućavala stjecanje prestižnih predmeta korištenih u svrhu potvrde statusa pojedinaca ili određenih obitelji, koje zasigurno možemo smatrati aristokratskima, u međuodnosu sa središnjim i južnim italskim područjem te prostorom Caput Adriae.
Podsjećamo, ovo su samo neka od zanimljivih kulturnih događanja koja će se održati u Istri ovoga tjedna.
(I.I. i S.V./ foto: arhiva, REX)
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta kulturKLIK koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
