NETIPIČNA KRETANJA U BILANCI PLAĆANJA
Dosad netipična kretanja u bilanci plaćanja u drugom kvartalu ove godine bila su određena rušenjem cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, početnim efektom pristupanja Hrvatske EU, restrukturiranom brodogradnjom i rekordnom turističkom predsezonom.
Naime, tijekom drugoga kvartala, kada međunarodni turizam još nema presudnu težinu, uobičajeno se realizirao deficit na tekućem računu bilance plaćanja. Stoga se ova godina može nazvati posve netipičnom, odnosno, otkako postoji konzistentni usporedivi niz (od 2000. godine), ove je godine prvi put tijekom drugoga kvartala realiziran suficit na tekućem računu, iako je njegova vrijednost bila skromna, na razini od tek 3 milijuna eura. Budući da je riječ o preliminarnom podatku koji će se revidirati pa se može vrlo lako dogoditi da se tako nizak suficit ipak konačno pretvori u deficit, možda ovaj suficit prije treba nazvati uravnoteženjem.
Ovakvom uravnoteženju tekućeg računa pripomogla su povoljna kretanja na svim podbilancama: smanjenje deficita na deficitarnim i rast suficita na suficitarnim. Pritom najveće značenje imaju robna i uslužna podbilanca s najvišim vrijednostima deficita odnosno suficita. Tako je na robnoj podbilanci realiziran deficit u visini od 1,76 milijardi eura odnosno 120 milijuna manje nego u tom kvartalu prošle godine. Istodobno je na podbilanci usluga realiziran suficit od 1,87 milijardi eura (6,2 % ili 110 milijuna eura više nego prošle godine) koji je u potpunosti prekrio vrijednost robnog deficita, što nije zabilježeno u novijoj hrvatskoj povijesti.
Razlog takvog, za Hrvatsku netipičnog, razvoja platnobilančnih stavki naslanja se na bazne razine koje su se formirale tijekom krize koja je reducirala neravnoteže na robnoj podbilanci, primarno redukcijom uvoznoga kanala. U okolnostima zaustavljanja pada gospodarske aktivnosti i osobne potrošnje ove godine te efekta pristupanja Hrvatske EU (rast trgovine odnosno uvoza robe stranog porijekla radi izvoza), uvoz je porastao za 5,2 % ili za 221 milijun eura, no blaže nego izvoz (koji je bio veći za 14,2 % ili za 341 milijun eura). Naime, kretanje uvoza ove godine značajno ograničavaju gotovo upola niže cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, dok se ubrzanje rasta izvoza naslanja na efekte pristupanja Hrvatske EU, restrukturiranje brodogradnje te nešto povoljnija kretanja na izvoznim europskim tržištima odnosno kod glavnih trgovinskih partnera Hrvatske.
S druge strane, na uvijek suficitarnoj podbilanci usluga formiran je višak na rekordnoj razini (1,87 milijardi eura), primarno oslonjen na prihode od međunarodnog turizma koji su u drugom kvartalu ove godine u iznosu od 1,9 milijardi eura (6,4 % više nego u istom razdoblju prošle godine) bili isto tako rekordni.
Niski suficit odnosno uravnoteženje tekućeg računa u drugom kvartalu utjecalo je na smanjenje neravnoteže tekućeg računa za razdoblje prvog polugodišta: deficit u iznosu od 1,3 milijarde eura bio je niži za 31,3 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No, na razini posljednja četiri kvartala realiziran je suficit (u iznosu od 922 milijuna eura ili 2,1 % BDP-a), čije ostvarenje očekujemo i na razini 2015. godine, ali u nešto nižem postotku BDP-a (zbog nominalnog rasta BDP-a).
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „U drugom kvartalu ove godine neuobičajeno je ostvaren suficit na tekućem računu bilance plaćanja, što je posljedica rasta suficita u podbilanci usluga te smanjenja deficita u robnoj podbilanci. Na smanjenje neravnoteža u na robnoj podbilanci utjecali su rast robnog izvoza kao posljedica efekta ulaska u EU te sporiji rast uvoza. Na razini 2015. godine očekujemo nastavak pozitivnih tendencija kretanja te ocjenjujemo da će suficit na tekućem računu platne bilance iznositi oko 1% BDP-a.“
