250. GODIŠNJICA ROĐENJA
U Ujedinjenom Kraljevstvu, ali i diljem svijeta, ove se godine obilježava 250. obljetnica rođenja Jane Austen, jedne od najvažnijih engleskih spisateljica. Autorica je svojim slavnim (poslije i uspješno ekraniziranim) romanima koji su lako prepoznatljivi po ljubavnim igrama udvaranja nastavila tradiciju engleskog građanskog romana 18. stoljeća, otkrivajući svoje umijeće pripovijedanja, ali i ukazujući na ulogu što ju je žena imala u engleskom društvu georgijanskog doba.
U ime Filozofskog fakulteta u Puli, Odsjek za anglistiku 7. studenog tim je povodom ugostio dr. sc. Tatjanu Jukić Gregurić, redovitu profesoricu u trajnom zvanju, koja je oduševljenim studentima i nastavnicima održala predavanje Jane Austen at 250: Formation. Gostujuća je znanstvenica ujedno predstojnica Katedre za englesku književnost na srodnom Odsjeku u Zagrebu, ugledna anglistica čija su istraživanja usmjerena na književnost 19. i 20. stoljeća, film i književnu teoriju. Autorica je brojnih znanstvenih radova i dviju znanstvenih monografija, dok je u nekim od vodećih sveučilišnih i istraživačkih centara u Europi, Aziji i Sjedinjenim Državama održala pozvana i plenarna izlaganja o povijesti i teoriji književnosti, no u njima je dodatno problematizirala razne teme iz semiotike, povijesti europske kulture i društvene filozofije. Od prošle je godine članica Europske akademije (Academia Europaea), utemeljene 1988. godine radi promicanja izvrsnosti u znanosti na globalnoj razini, s više od pet i pol tisuća članova, od kojih je osamdesetak dobilo Nobelovu nagradu.
Nakon što je početno istaknula kako je Jane Austen svih svojih šest romana objavila u zadnjih šest godina života, ugledna je gošća njezin život i stvaralaštvo temeljito protumačila iz šire društveno-kulturološke perspektive, navodeći brojne reference najčešće iz književnosti, filozofije, psihologije, psihoanalize i ekonomije te se pozivajući na Aristotela, Shakespearea, Freuda, Pikettyja i druge utjecajne umove iz prošlosti i sadašnjosti. U svojem je nadahnutom predavanju zainteresirala nazočne, koji su se poslije upustili u zanimljivu raspravu, otkrivajući ozbiljnost svojih razmišljanja o djelima Jane Austen i narušavajući prevladavajuću predodžbu o tome da se njezini romani (i) danas mogu čitati isključivo kao romantično štivo. Autoričin osjećaj za realizam svakodnevice odavno privlači teoretičare, koji su do sredine 20. stoljeća najčešće analizirali njezin stil, književne utjecaje i uporabu ironije, a poslije ih podvrgavaju raznim preispitivanjima, osobito potaknuti glavnim feminističkim postavkama. Pulski Filozofski fakultet, nadasve Odsjek za anglistiku, imao je tako čast i zadovoljstvo ugostiti uglednu znanstvenicu, koju je na samom početku pozdravila doc. dr. sc. Katja Dobrić Basanaže, predstojnica Odsjeka, dok je njezin znanstveno-istraživački i nastavni rad brojnoj publici ukratko predstavila prof. dr. sc. Renata Šamo, članica istog Odsjeka.
(REX)
