POZAMAŠNI PREGLED IMPRESIONIZMA
Piše:Nevena Trgov?i?
Da je provedba Bolonjskog procesa na hrvatskim sveu?ilištima razbila monotonost frontalne nastave koju je prakticiralo zaposleno nastavno osoblje, dokazuje ?itav niz posebnih programa na odjelima za humanizam i glazbu Pulskog sveu?ilišta tijekom ove studenske godine, poput raznih izložbi, predstava, filmskih projekcija, koncerata i predavanja, a koje su osmislili i ostvarili profesori, studenti pa ?ak i bivši studenti. Jedan takav zoran primjer »povratka« na fakultet dogodio se koncem prošlog tjedna kada je profesorica glazbene kulture koja je 2002. godine diplomirala na donedavnom pulskom Filozofskom fakultetu svoju je diplomsku radnju pod nazivom »Impresionizam kao stil i impresionisti?ki postupci u glazbi« izložila mahom budu?im kolegama. Sve?anu dvoranu Tone Peruško gotovo su ispunili studenti i ostali radoznali auditorij dvosatnog predavanja ostvarenog u sklopu tribine koju organizira Odjel za glazbu. Uvodnim je slovom mentorica Ele Poljarevi?, mr. sc. Mirna Mari? istaknula kako je ovo jedna od vrlo uspjelih diplomskih radnji te izrazila želju da se i druge budu?e možebitne dobre diplomske radnje na sli?an na?in predstave široj publici od stru?ne komisije pri obrani diplomske radnje. Multimedijalnim predavanjem, koje su prigodno upotpunile neposredne izvedbe impresionisti?kih skladbi u interpretaciji profesorice klavira Vinke Buri?, Ela Poljarevi? je izložila pozamašan pregled devetnaestog stolje?a u Parizu, gradu koje središtem umjetnosti biva još od vremena prosvjetiteljstva. Povezavši povijesne i znanstvene tokove i grane povijesti umjetnosti koje ?ine impresionizam, umjetni?ki pravac gra?anskog duha za?et u likovnosti. Bogat kolorit, sadržajnu fragmentarnost i složenu kompoziciju impresionisti?kih pejzaža Poljarevi? je budu?im profesorima glazbe približila usporedbom s jednostavnom melodijom. Sveprisutnost glazbe nezaobilazna je u književnim gibanjima druge polovice 19. stolje?a, kada rije? postaje sebi dostatnom ve? svojom bojom i melodijom. Impresionizam se u glazbi ostvario kao reakcija na vagnerijanstvo koncem pretprošlog stolje?a. Njegov idejni za?etnik, Claude Debussy, za potrebe potpisivanja glazbenih kritika Monsieur Croche, svojim je neslaganjem jedva izbjegao da ovaj pravac u glazbi bude prozvan »debisizam«. Debussy, ipak središnji lik diplomske radnje Ele Poljarevi?, uz specifi?na je izražajna sredstva odrazio je francuski duh sukladno Wagnerovu odražavanju germanskog duha. Ina?e, Poljarevi? se za ovu konkretnu temu diplomskog rada i radnje odlu?ila prvenstveno zbog dopadljivosti impresionizma, stila koji je trajao kratko, a ipak je ostavio jak utjecaj u cjelokupnoj povijesti umjetnosti.