SA 140. VLADINE SJEDNICE
Na jučerašnjoj, 140. Vladinoj sjednici donesena je odluka o povećanju kapaciteta LNG terminala u Omišlju na više od 6 milijardi prostornih metara plina na godinu te odluka o povećanju sigurnosti opskrbe plinom gradnjom plinovoda Zlobin - Bosiljevo.
Uz uobičajene informacije o aktualnom stanju vezanom za potres, s kojima je na početku sjednice Vladu upoznao potpredsjednik Tomo Medved, u nastavku je donesen niz odluka, među kojima i Odluka o donošenju Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024. godine, Odluka o osnivanju Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača te Zaključak u vezi s potpisivanjem ugovora o provedbi Okvirnog ugovora za opskrbu lijekom Veklury (remdesivir) za liječenje COVID-19 pacijenata kojima je potreban dodatni kisik.
Usvojen Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti do 2024.
Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024., je, po ocjeni resornog ministra Davora Filipovića, iznimno važan u kontekstu odgovora na trenutnu energetsku krizu i europskih nastojanja da se smanji ovisnost o ruskom plinu.
"Taj nacionalni plan donosi se na temelju Zakona o energetskoj učinkovitosti, a sadrži prikaz i ocjenu stanja te potreba potrošnje energije u RH, kao i pregled dugoročnih ciljeva u području energetske učinkovitosti i ostale mjere za provedbu politike energetske učinkovitosti", pojasnio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović na sjednici Vlade.
"Okosnica tog plana je osiguravanje financijskih poticaja za energetsku obnovu zgrada, posebice stambenih, kako iz europskih izvora, tako i iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost", kazao je Filipović.
Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024., kako stoji u Vladinom dokumentu, sufinancirat će se i povodit iz sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova za novo financijsko razdoblje 2021.-2027. i iz Mehanizma za oporavak i otpornosti putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. te sredstvima iz različitih financijskih institucija.
Navodi se i da je u razdoblju od 2014. do 2020. u Hrvatskoj uočen pad potrošnje primarne energije, ali i stalni rast krajnje potrošnje energije, a takav trend je objašnjen penetracijom obnovljivih izvora energije i poboljšanjem učinkovitosti proizvodnih postrojenja u sektoru proizvodnje/transformacije energije, dok u neposrednoj potrošnji učinak provedbe mjera energetske učinkovitosti nije mogao neutralizirati učinak gospodarskih kretanja i porasta opće potrošnje.
Nacionalni okvirni cilj poboljšanja energetske učinkovitosti u razdoblju od 2014. do 2020. iskazan u apsolutnim vrijednostima potrošnje primarne energije (448,5 PJ) i neposredne (krajnje) potrošnje (291,3 PJ) u 2020. je ostvaren. Hrvatska je u 2020. ostvarila 18,7 posto manju potrošnju primarne energije (364,6PJ), odnosno 7,5 posto manju neposrednu potrošnju energije (269,5 PJ) u donosu na ciljanu.
No, u tome treba uzeti u obzir i pandemiju COVID-19, koja je znatno utjecala na potrošnju energije u 2020., pogotovo u segmentu neposredne potrošnje energije.
"Ciljana vrijednost kumulativnih ušteda za razdoblje 2014. do 2020. iznosila je 54,250 PJ, a taj cilj nije ostvaren jer utvrđene kumulativne uštede u razmatranom razdoblju iznose 38,94 PJ odnosno 73,62 posto postavljenog cilja", navodi se u dokumentu Vlade.
Osim mjerama usmjerenih na pojedine sektore i segmente potrošnje energije, Nacionalni akcijski plan predviđa i nastavak provedbe potpornih mjera, kao što su obveze planiranja energetske učinkovitosti na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, energetski pregledi, energetsko certificiranje zgrada te promocija energetskih usluga te drugo.
Za proširenje kapaciteta LNG-a i plinovodne mreže maksimalno korištenje europskog novca
S ciljem povećanja sigurnosti opskrbe plinom, Vlada je donijela odluku o izgradnji plinovoda Zlobin - Bosiljevo i povećanju kapaciteta LNG terminala na Krku na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje, pri čemu ukupna vrijednost ulaganja doseže 180 milijuna eura.
"Radi se o strateškoj odluci jer udvostručujemo kapacitete LNG terminala na otoku Krku, a ide se i u izgradnju novog plinovoda, sve kako bi se pojačala sigurnost opskrbe plinom u Republici Hrvatskoj, ali i kako bi se pozicionirali kao lider u novoj raspodjeli karata kada govorimo o energetici u ovom dijelu Europe", izjavio je na sjednici vlade ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
Ukupna vrijednost investicije iznosi 180 milijuna eura, od čega se 25 milijuna kani uložiti u samo proširenje kapaciteta LNG-a, a 155 milijuna eura u proširenje plinovodne mreže.
Za financiranje ulaganja maksimalno će se koristiti europski novac, uz naravno podršku sredstava iz državnog proračuna, naveo je Filipović.
Da je ovo strateška i važna odluka za energetsku sigurnost i opskrbu Hrvatske plinom, istaknuo je i predsjednik Vlade Andrej Plenković, apostrofirajući važnost uloge Plinacroa, kao i korištenje mjera iz plana REPowerEU.
Ocijenio je da Hrvatska na taj način postaje regionalno energetsko središte kada je riječ o kvalitetnom korištenju terminala za ukapljeni prirodni plin.
Kao zanimljiv podatak je izdvojio Njemačku koja još nema nijedan LNG terminal, a dva takva terminala, koji bi trebali biti izgrađeni do 2024. godine, zajedno će imati kapacitet od 13 milijardi kubičnih metara plina godišnje.
"Što znači da jedan naš terminal iznosi praktički polovinu kapaciteta jedne Njemačke", napomenuo je predsjednik vlade.
(dv/foto Vlada RH)
