EUROPA 'REŽE' AMBALAŽNI OTPAD
Europska unija od danas primjenjuje nova pravila o ambalaži i ambalažnom otpadu. Iako vrećice šećera, paketići kečapa i male hotelske bočice još ne nestaju preko noći, za proizvođače, trgovce, ugostitelje i potrošače počinje višegodišnja prilagodba koja će znatno promijeniti način na koji se proizvodi pakiraju i prodaju.

Od danas, 12. kolovoza 2026. godine, u državama članicama Europske unije počinje se primjenjivati nova Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu, poznata pod kraticom PPWR. Riječ je o jednom od najopsežnijih europskih propisa na području smanjenja otpada, kojim Europska unija želi ograničiti nepotrebnu ambalažu, povećati njezinu mogućnost recikliranja te potaknuti ponovnu uporabu i ponovno punjenje spremnika.

Nova pravila obuhvaćaju gotovo sve sektore: od prehrambene industrije i trgovine do internetske prodaje, ugostiteljstva i hotelijerstva.

Vrećice šećera još ne nestaju danas

U javnosti se proteklih mjeseci često moglo pročitati da će upravo 12. kolovoza iz europskih kafića i restorana nestati mala pakiranja šećera, soli, papra, vrhnja za kavu, kečapa, majoneze i drugih umaka.

Međutim, ta zabrana ne počinje danas. Prema konačnom tekstu europske uredbe, određena jednokratna plastična pakiranja u hotelima, restoranima i ugostiteljskim objektima bit će zabranjena od 1. siječnja 2030. godine.

To se odnosi na pojedinačna pakiranja začina, umaka, konzerviranih dodataka, vrhnja za kavu i šećera koja se poslužuju gostima čija se hrana i piće konzumiraju unutar ugostiteljskog objekta. Ugostitelji će se zato u sljedećim godinama morati postupno okretati alternativama kao što su višekratni dozatori, posudice koje se mogu prati i ponovno puniti te veća zajednička pakiranja.

Iznimke će biti moguće kada je pojedinačno pakiranje potrebno zbog higijenskih ili zdravstvenih razloga te u određenim situacijama povezanima s hranom za van i dostavom.

Nestaju i male hotelske bočice

Od početka 2030. godine zabrana bi trebala obuhvatiti i jednokratnu plastičnu ambalažu za kozmetičke, higijenske i toaletne proizvode u hotelima i drugim smještajnim objektima. To uključuje dobro poznate minijaturne bočice šampona, regeneratora, gelova za tuširanje i losiona koje gosti pronalaze u hotelskim kupaonicama. Njih bi trebali zamijeniti veći, ponovno punjivi spremnici i zidni dozatori, kakvi su već uvedeni u dijelu europskih hotela.

Cilj nije samo zamijeniti jednu vrstu plastike drugom, nego smanjiti ukupan broj komada ambalaže koji nakon jedne uporabe završavaju u otpadu.

Što se onda mijenja već danas?

Jedna od važnijih odredbi koja se primjenjuje od 12. kolovoza 2026. odnosi se na takozvane PFAS spojeve u ambalaži koja dolazi u dodir s hranom. PFAS je skupina vrlo postojanih kemikalija koje se teško razgrađuju u prirodi, zbog čega ih se često naziva „vječnim kemikalijama”.

Od danas se ambalaža koja dolazi u dodir s hranom ne smije stavljati na tržište ako koncentracija tih tvari prelazi granične vrijednosti određene uredbom, osim kada je njihova uporaba već strože regulirana drugim europskim propisima.

To znači da proizvođači i uvoznici moraju bolje kontrolirati sastav ambalaže, posebno premaza i materijala koji se upotrebljavaju kako bi pakiranja bila otporna na masnoću, vlagu ili toplinu. Za prosječnog potrošača promjena možda neće biti odmah vidljiva, ali će utjecati na materijale od kojih se izrađuju kutije, omoti, čaše i druga pakiranja za hranu.

Cilj je zaustaviti rast količine otpada

Ambalaža je jedan od najvećih izvora potrošnje materijala i komunalnog otpada u Europskoj uniji. Prema podacima europskih institucija, za ambalažu se upotrebljava oko 40 posto plastike i približno polovica papira koji se troše u Uniji. Nova uredba zato ne donosi samo pojedinačne zabrane. Njome se uspostavlja širi sustav pravila koji bi trebao utjecati na čitav životni ciklus ambalaže – od njezina dizajna i proizvodnje do prikupljanja, ponovne uporabe i recikliranja.

Europski je cilj smanjiti količinu ambalažnog otpada po stanovniku u odnosu na razinu iz 2018. godine. Planirano je smanjenje od najmanje pet posto do 2030., deset posto do 2035. i petnaest posto do 2040. godine. Ambalaža će se također morati projektirati tako da se može reciklirati, a proizvođači će morati smanjivati uporabu primarnih sirovina i povećavati udio recikliranih materijala.

Manje praznog prostora u paketima

Nova pravila trebala bi utjecati i na proizvode naručene putem interneta. Europska unija želi ograničiti praksu slanja malih proizvoda u nerazmjerno velikim kutijama ispunjenima papirom, plastikom ili drugim materijalima. Uredba zato uvodi ograničenja praznog prostora u transportnoj ambalaži, ambalaži za skupine proizvoda i paketima internetske trgovine.

Drugim riječima, proizvođači i distributeri više neće moći bez opravdanja koristiti višestruko veće kutije od proizvoda koji se u njima nalazi. Očekuje se da će to smanjiti potrošnju materijala, ali i broj kamiona i dostavnih vozila potrebnih za prijevoz iste količine robe.

Promjene će stizati u etapama

Iako se uredba počinje primjenjivati danas, većina građana neće se 12. kolovoza probuditi u svijetu bez jednokratne ambalaže. Promjene će se uvoditi postupno, prema rokovima propisanima za pojedine vrste ambalaže i gospodarske sektore. Za neke obveze potrebni su i dodatni provedbeni akti, zajedničke oznake i tehnički kriteriji koje će europske institucije donositi u sljedećim godinama. Tvrtke će u međuvremenu morati analizirati pakiranja koja upotrebljavaju, pronaći prihvatljive zamjene, prilagoditi proizvodne linije i sklopiti nove ugovore s dobavljačima.

Posebno zahtjevna prilagodba očekuje ugostitelje, hotele, proizvođače hrane, trgovce i internetske platforme koje svakodnevno koriste velike količine jednokratne ambalaže.

Početak kraja kulture „upotrijebi i baci”

Današnji datum zato ne predstavlja trenutačni nestanak svih poznatih pakiranja, nego početak velike promjene europskog tržišta.

Vrećice šećera uz kavu, pojedinačni paketići umaka i male bočice šampona neće nestati sa stolova i iz hotelskih kupaonica već danas. No njihov je rok trajanja u sadašnjem obliku ograničen. Do 2030. godine potrošači će sve češće nailaziti na dozatore, povratne spremnike, ponovno punjivu ambalažu i pakiranja izrađena tako da ih je lakše reciklirati.

Europa time pokušava napustiti model „proizvedi, upotrijebi i baci” te prijeći na sustav u kojem ambalaža traje dulje, koristi se više puta i stvara manje otpada. Promjena će biti postupna, ali će njezine posljedice biti vidljive na policama trgovina, u dostavljenim paketima, hotelskim kupaonicama i na stolovima gotovo svakog restorana i kafića u Europskoj uniji.

(REX)