GOSTOVANJE PREDSJEDNIKA VLADE U INTERVJUU TJEDNA MEDIA SERVISA
Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je u posljednjem ovogodišnjem Intervjuu tjedna Media Servisa u kojem se osvrnuo na brojne aktualne teme, od obljetnice petrinjskog potresa i procesa obnove Zagreba i Banovine, preko Zakona o osobnoj asistenciji i paketa zakona iz domene graditeljstva, ulaganja u obranu u promijenjenim globalnim okolnostima do odnosa na hrvatskoj političkoj sceni. U Hrvatskoj nema drame i nema izvanrednog stanja, kako želi prikazati lijevi dio oporbe, već ima stabilan i kontinuiran rast gospodarstva, rast zaposlenosti, smanjivanje nezaposlenosti, dizanje standarda i realizacija projekata, što je i cilj Vlade, koja se bavi važnim pitanjima za naše građane, poručio je premijer. 
 
Razgovor je započeo osvrtom na petu godišnjicu razornoga petrinjskog potresa kazavši da taj potres treba gledati kao cjelinu sa zagrebačkim potresom, koji je se dogodio nekoliko mjeseci ranije, s obzirom na štete koje su prouzročili.

Podsjetio je na svoje riječi iz 2020. kada je ustvrdio da će 10 sekundi potresa zahtijevati 10 godina obnove. Uz to, oba su nas potresa zadesila u vrijeme najveće pandemije u posljednjih 100 godina i uoči globalne energetske krize.

U obnovu Zagreba i Banovine do sada uloženo 4,3 milijarde eura  

Ukupni iznos sredstava koji je do sada uložen u obnovu i Zagreba i Banovine, kao i okolnih županija koje su također pretrpjele velike štete, je gotovo 4,3 milijarde eura. Samo za Banovinu, dodao je, potrošeno je milijardu i 770 milijuna eura, gdje je do sada u potpunosti izgrađeno 15 tisuća stambenih jedinica, a završeno je 45 višestambenih zgrada.

„U jednom realno relativno kratkom i razumnom roku mobilizirali smo ogromna sredstva“, poručio je istaknuvši da su u potpunosti iskorištena sredstva iz Europskog fonda solidarnosti od milijardu eura, uz 2 milijarde iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti te sredstva iz državnog proračuna i drugih međunarodnih izvora.

Obnova je zahtijevan proces, naglasio je, i organizacijski i financijski i pravno i operativno. Pri tom su postojala dva odabira, prvi je bio vratiti zgrade u prijašnje stanje, a drugi konstrukcijska obnova.

Vlada je odabrala drugi, koji je dugotrajniji, ali i sigurniji i otporniji na moguće buduće potrese, kazao je premijer Plenković i zahvalio svim građanima čije su kuće ili stanovi stradali na strpljenju u tom procesu.

Za osobe s invaliditetom u proračunu 2026. osigurali smo 1,2 milijarde eura

Sutra će se na sjednici Vlade donijeti uredba sa zakonskom snagom o osobnoj asistenciji, nakon što je Ustavni sud u svojoj odluci ukinuo nekoliko odredaba tog Zakona.

Istaknuvši je ova Vlada donijela Zakon o osobnoj asistenciji, koja prije nije bila regulirana zakonom, podsjetio je da je 2016. godine, kada je postao premijer, bilo samo 400-injak rješenja o osobnim asistentima, za što se izdvajalo oko 550 tisuća eura.

Danas je 8 tisuća takvih rješenja, a za to se izdvaja 60 milijuna eura.

„Situacija danas s onim što je bila prije je neusporediva“, poručio je.

Dodao je kako osobna asistencija nije jedino pravo koje imaju osobe s invaliditetom, a kada je riječ o osobama mlađim od 18 godina, postoje pomoćnici u nastavi, psihosocijalna pomoć, institut roditelja odgojitelja i tako dalje.

„Mi smo izrazito socijalna država. U proračunu za 2026. samo za osobe s invaliditetom osigurano je milijardu i 200 milijuna eura“, kazao je predsjednik Vlade.

Sutra na Vladi uredba sa zakonskom snagom o osobnoj asistenciji

Odlukom Ustavnog suda o Zakonu o osobnoj asistenciji, pojasnio je, prošireno je polje primjene što će zahtijevati niz novih rješenja i niz novih financijskih sredstava, a otvorit će se pitanje hoće li se pronaći dovoljno novih osobnih asistenata.

„To će sve zahtijevati određeno vrijeme i određene prilagodbe. Međutim, mi ćemo donijeti uredbu za zakonskom snagom jer smatramo da nije dobro da postoji pravna praznina ili nesigurnost za one na koje se to odnosi“, poručio je.

Izdvojio je dva važna elementa. Jedan su financijska sredstva, a drugo je pronaći na tržištu nove osobne asistente. Podsjetio je da je Zakon o osobnoj asistenciji donesen u suradnju s udrugama osoba s invaliditetom i dodao da je u Hrvatskoj više od 650 tisuća osoba s invaliditetom. Odluku Ustavnog suda, dodao je, Vlada je prihvatila i pokušat će to pitanje riješiti na najbolji mogući način.

Paket zakona iz graditeljstva omogućava lakšu realizaciju priuštivoga stanovanja

Osvrnuo se i na paket zakona iz domene graditeljstva, u kontekstu najave oporbe da će za njih tražiti ocjenu ustavnosti. Istaknuo je da sve više uglednih stručnjaka daje vrlo jasnu potporu sadržaju tog zakonskog paketa koji je usvojen. Premijer Plenković kazao je kako je tu vrlo važno razlučiti temeljni politički cilj, koji je tiče rješavanja jednog od najvažnijih problema mladih u hrvatskom društvu, a to je priuštivo stanovanje.

„Ovaj zakon omogućava lakšu realizaciju projekata priuštivoga stanovanja za mlade obitelji u urbanim sredinama, gdje su stanovi bilo za kupnju bilo za najam skupi. S mogućnostima koje ovaj zakon daje, poštujući u cijelosti ono što se radi na razini lokalne samouprave, želimo učiniti cijeli proces izgradnje i prohodnijim i bržim“, poručio je.

Pritom je podsjetio na komplikacije koje su se ranije događale kada, primjerice, neki grad donese GUP, a ne donese niži provedbeni akt - urbanistički plan uređenja, UPU, pa građani sa svojom zemljom čiji su vlasnik ne mogu učiniti ništa. Mehanizmi ovoga zakona, pojasnio je, ubrzavaju te procedure i rokove i to in favorem građana. Ne može, dodao je, kazati što će o zakonima reći Ustavni sud, jer ne ulazi nikada u ingerencije drugih institucija, ali smatra da su zakoni dobri i poziva sve one koji smatraju isto da to i kažu. Najavu oporbe ocijenio je klasičnim bundžijskim ponašanjem najčešće bez ikakvih argumenata koje ne vodi ničemu, osim stvaranju šušura.

Zabrana drugog Thompsonovog koncerta velika politička pogreška gradonačelnika Zagreba

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na poziv za opozivom zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića na koji je pozvao pjevač Marko Perković Thompson na svom koncertu u zagrebačkoj Areni prije dva dana. Stavljajući taj poziv u širi kontekst, premijer Plenković ocijenio je odluku o zabrani drugog koncerta, koji se trebao održati dan kasnije, velikom političkom pogreškom zagrebačkog gradonačelnika i gradskih vlasti i poručio kako je neobjašnjivo dopustiti koncert u subotu, a ne dopustiti isti koncert u nedjelju.

„Ta odluka je po meni politički sporna, nije principijelna, nekonzistentna je i diskriminirajuća realno“, poručio je dodajući da je taj pjevač imao niz koncerata već u Zagrebu u zadnjih 35 godina s repertoarom koji se ponavljao.

Pjesma Čavoglave izvodi se od 1991. i nema ništa problematično u tome, niti se igdje pokazala problematičnom, dodao je. I to se radi u trenutku kada gradovi poput Varaždina, u kojem je gradonačelnik iz SDP-a, dopuštaju te koncerte. A ista stvar će se dogoditi u Poreču i Rijeci. Isto tako su zagrebačke vlasti oportunistički prebacile Thompsonov koncert na Hipodromu na iza lokalnih izbora, podsjetio je.

„To je postalo politički problem kad su vidjeli koliko je ljudi došlo na koncert“, dodao je.

Što manje izvanrednih situacija

Vlada, istaknuo je, surađuje s glavnim gradom jednako kao što surađuje s bilo kojim drugim gradom u Hrvatskoj i naveo brojna ulaganja koja je osigurala za Zagreb, od javnog prijevoza preko bolnica, škola, fakulteta i vrtića do obnove nakon potresa i cestovne infrastrukture.

Na pitanje o referendumu o opozivu gradonačelnika, premijer je ustvrdio kako je njegovo mišljenje općenito, ne samo za Zagreb, da je potrebno što manje izvanrednih situacija. Hrvatska politička scena, dodao je, u biti nije navikla na izvanredne situacije, podsjetivši da su održani samo jedni izvanredni izbori za Hrvatski sabor. Iz njegovog iskustva, kazao je, svi izvanredni izbori na lokalnoj razini toj lokalnoj jedinici nisu donijeli ništa bitno.

„Izbori su bili prije nekoliko mjeseci, povjerenje je dobila opcija koja je dobila, tako je kako je. Imaju stabilnu većinu u Gradskoj skupštini, ne vidim da će se tu nešto promijeniti. Onaj tko želi ići na izbore neka se sprema za izbore 2029. godine“, poručio je premijer Plenković.

Lijevi politički spektar fabricira krize i izvanredna stanja, a u Hrvatskoj nema drame

Predmet njegovog interesa, naglasio je premijer, nije politička sudbina zagrebačkog gradonačelnika, već da u Hrvatskoj ne bude cenzure i da postoji sloboda. Lijevom političkom spektru koji fabricira krize i izvanredna stanja, ustašizaciju Hrvatske i povijesni revizionizam, poručio je da s tim prestanu ustvrdivši kako u Hrvatskoj tih procesa nema.

„Ima devijantnih ponašanja jednog manjeg dijela ljudi, ali to nikako nije opći trend“, ustvrdio je.

Nema drame, dodao je, nego naprotiv, ima stabilan i kontinuiran rast gospodarstva, rast zaposlenosti, smanjivanje nezaposlenosti, dizanje standarda i realizacija projekata, što je i cilj Vlade.

Ulaganje u obranu u promijenjenim globalnim okolnostima

Jedna od tema razgovora bilo je i ulaganje u obrambene sposobnosti Hrvatske kao i uvođenje temeljne vojne obuke, u promijenjenim globalnim okolnostima. Podsjetio je da je Hrvatski sabor 2008., kada je Hrvatska postala članica NATO-a., donio odluku o suspenziji vojnog roka. U ovakvim promijenjenim okolnostima, dodao je, procijenjeno je da su novim generacijama potrebne temeljne vještine jer se više sigurnost i stabilnost ne uzima zdravo za gotovo kao prije. U tom je kontekstu naveo i odluku sa summita NATO-a održanog ovoga ljeta u Haagu prema kojoj je cilj do 2035. doseći ulaganja od 3,5 posto BDP-a za obranu uz dodatnih 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti. Hrvatska prolazi transformaciju s istočne na zapadnu vojnu tehnologiju, a ulaganja u naoružanje i infrastrukturu su bez presedana, s vojnikom u središtu, naglasio je.

„Jačamo vojne kapacitete i sposobnosti Hrvatske kao članice NATO-a i članice Europske unije  radi nas samih“, poručio je odgovarajući na prozivke koje stižu iz Srbije.

To nema nikakve veze sa Srbijom, ustvrdio je, nego to radimo radi sebe i jačanja naših obrambenih sposobnosti zbog promijenjenih globalnih sigurnosnih okolnosti.

Bez dogovora koji je održiv i pravedan, vrlo teško će doći do mira u Ukrajini

Osvrnuo se i na rat u Ukrajini, izrazivši nadu da će 2026. biti godina u kojoj će konačno završiti ruska agresija. Bez dogovora koji je održiv, pravedan i trajan, to će biti vrlo teško, dodao je podsjetivši na jedne od najžešćih napada na najveće ukrajinske gradove, uključivši i Kijev, upravo sada u vrijeme blagdana i to kada se vode pregovori. Naglasio je da je Ukrajina pokazala herojski otpor puno jačem neprijatelju koji je očekivao da će to riješiti u dva dana. Što se tiče američkog predsjednika i njegove perspektive u nastojanjima za prekid rata, premijer Plenković kazao je kako Donald Trump nije identificiran s tom agresijom jer smatra kako je do nje došlo zahvaljujući njegovim slabijim prethodnicima. On nastupa iz pozicije da želi dovesti do mira i sebe vidi kao predsjednika mirotvorca koji sprječava daljnje žrtve i ubijanja, a je li taj mir idealan ili pravedan, to je sporedno pitanje. Upitan o smjeni glavnog državnog inspektora, premijer Plenković kazao je da je u radu Državnog inspektorata bilo više problema koji su se akumulirali te je zbog toga došlo vrijeme da se to pitanje riješi.

Kao neke od primjera tih problema, naveo je sporost rješavanja nezakonite gradnje u Istri, koja je u tom dijelu Hrvatske veliki problem, zatim problemi s odlagalištima otpada, dinamikom rješavanja afričke svinjske kuge i tako dalje. Što se tiče imenovanja novih šefova državnih tvrtki, premijer Plenković kazao je da će procedure imenovanja novih uprava ići u skladu s novim Zakonom o trgovačkim društvima.

Kontinuirani gospodarski rast i rekordna zaposlenost u 2025.

Na kraju razgovora premijer se ukratko osvrnuo na ono što je, po njegovom mišljenju, obilježilo 2025. godinu. Hrvatska je ostvarila rekordnu zaposlenost, istaknuo je, preko milijun i 750 tisuća ljudi, uz istodobno rekordno nisku nezaposlenost. Gospodarstvo raste 19. kvartala zaredom, a prema sve tri svjetske agencije ostvarujemo investicijski kreditni rejting razine A, dodao je.

Hrvatska je u plusu skoro 19 milijardi eura u apsorpciji europskih sredstava, u odnosu na sredstva koja uplaćuje u europski proračun. Realizirani su brojni infrastrukturni projekti, primjerice, dovršen je hrvatski dio Koridora Vc, a uskoro slijedi dovršetak u potpunosti Istarskog ipsilona, uz renesansu hrvatske obale.

Članstvom u OECD-u u 2026. zaokružit ćemo svoj međunarodni položaj

Što se tiče najava za 2026., premijer Plenković istaknuo je članstvo u OECD-u kojim će hrvatska zaokružiti svoj međunarodni položaj.

Najavio je brojne zakonske inicijative, osobito novi Zakon o porezu na dohodak kojim će se ukinuti porez na mirovine, zatim novi Zakon o obrtu, Zakon o regionalnom razvoju, Zakon o otocima, nova Industrijska strategija, nastavak politike priuštivog stanovanja te brojne mjere demografske politike.

U tom je kontekstu izrazio zadovoljstvo činjenicom da se sve više ljudi, koji su kada je Hrvatska postala članica Europske unije iskoristili slobodu kretanja i mogućnost zapošljavanja u nekoj drugoj članici, danas vraća u Hrvatsku jer je stvoreno takvo ozračje zbog razvojnog skoka.

Hrvatska raste puno brže od mnogih oko nas

To je, naglasio je, i jedan od ciljeva politike lovljenja koraka, podsjetivši da je Hrvatska sa 62 posto prosjeka razvijenosti u 2016. danas došla na 78 posto.

„Hrvatska u smislu gospodarskog i socijalnog standarda raste, rastemo puno brže od mnogih koji su oko nas. Dostigli smo zemlje koje su ušle 10 godina prije nas u Europsku uniju, a politiku lovljenja koraka koja je bila mantra sve tri moje vlade smo realizirali „poručio je predsjednik Vlade.

Upitan na kraju je li se zasitio dužnosti nakon 10 godina mandata, premijer je ustvrdio da nije te poručio da je pun energije i entuzijazma, britak, informiran i snažan za daljnje obavljanje dužnosti.

(dv/izvor i foto Vlada RH)