PREGLED DOGAĐANJA U ISTRI ZA OVAJ TJEDAN (13.10. - 19.10.)
Istra ovog tjedna ponovno pokazuje svoju bogatu kulturnu, znanstvenu i obrazovnu scenu. Od kvizova koji mladima otvaraju vrata zavičajne povijesti, preko značajnih obljetnica kulturne baštine, do znanstvenih skupova i umjetničkih izložbi – svaki kutak poluotoka nudi priliku za učenje, istraživanje i uživanje. Od Svetvinčenta i Pule, preko Vodnjana i Labina, pa sve do Brijuna i Bujana, građane i posjetitelje očekuju događaji koji spajaju edukaciju, umjetnost i povijest, te ističu bogatstvo istarske tradicije i suvremenih inicijativa.
Obavještavamo vas da će danas, u ponedjeljak, 13.10., u Svetvinčentu, u trajanju od 10 do 14 sati, održati 15. istarski zavičajni kviz Krasna zemljo - 15 quiz regionalne istriano Meraviglioso Paese, pod pokroviteljstvom Istarske županije - Regione Istriana, Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost - Assessorato alla cultura e territorialita'.
U istraživanju kaštela Morosini Grimani, kao i poznavanju sveopće istarske kulturne, povijesne i prirodne baštine, natjecat će se parovi učenika iz 17 OŠ i 16 SŠ. Organizator je Katoličko društvo prosvjetnih djelatnika Istre mons. Antuna Heka. Po završetku natjecanja poslat ćemo Vam rezultate natjecanja i prigodne fotografije.
Sudjeluju:
Osnovne škole:
Srednje škole:
Sveučilišna knjižnica u Puli u srijedu, 15. listopada u 11 sati u Domu hrvatskih branitelja obilježit će 50. obljetnicu povratka građe Mornaričke knjižnice u Pulu. Radi se o jednoj od najvrjednijih zbirki pomorske i znanstvene baštine na Mediteranu.
Mornarička knjižnica osnovana je 1802. godine u Veneciji, a u Pulu je preseljena šezdesetih godina 19. stoljeća, u vrijeme kad Pula postaje glavna ratna luka austrijske Ratne mornarice. Njezina bogata zbirka obuhvaća više od 20 tisuća svezaka iz područja pomorstva, prirodnih i tehničkih znanosti te rijetka izdanja od 16. do 19. stoljeća.
Nakon što je tijekom 20. stoljeća više puta seljena, veći dio knjižnog fonda je 1. kolovoza 1975. godine vraćen Puli kao dar Republike Austrije, a preuzimanje i povrat građe organizirao je tadašnji ravnatelj Naučne biblioteke u Puli Miho Debeljuh. Ovim činom Pula je povratila važan dio svojega kulturnog i znanstvenog identiteta. Dio fonda koji je ostao u Austriji (oko 11 000 svezaka) zajedno s inventarnim knjigama čuva se u knjižnici Austrijskog državnog arhiva u Beču.
Mornarička knjižnica je od 1992. godine spomenik kulture Republike Hrvatske, a za njezinu vrijednu građu, smještenu u Domu hrvatskih branitelja, brine Sveučilišna knjižnica u Puli.
Program obilježavanja uključuje predavanja povjesničara Igora Šaponje (Pula u doba Austro-Ugarske) i voditelja Sveučilišne knjižnice u Puli Ivana Kraljevića (Mornarička knjižnica: 50 godina od povratka građe u Pulu), te posjet Mornaričkoj knjižnici.
Nastavljaju se psihološke radionice u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta – Università popolare aperta “Vodnjan-Dignano” i Istarskog psihološkog društva.
Radionice provode psiholozi koji osim temeljnog obrazovanja iz psihologije imaju završene i različite psihoterapijske škole, a termin je i dalje svake treće srijede u mjesecu od 18.00 do 19.30 na adresi Portarol 31, Vodnjan (ulaz kroz voltu).
Osma ovogodišnja radionica je na rasporedu u srijedu, 15. listopada. O temi “Ljutnja – što s njom?” govorit će psihologinja Marina Banko. Na radionici će se sudionici najprije upoznati s time zašto je ljutnja korisna emocija, što nam govori, čemu služi te koje su moguće posljedice neizražavanja i potiskivanja ljutnje. Zatim će se krenuti u istraživanje zabrane oko ljutnje, uvjerenja i strahova, te što nas ljuti i gdje ljutnju osjećamo u svom tijelu. Na kraju će se istražiti što s ljutnjom možemo napraviti.
Radionica je namijenjena svima. Kako je broj sudionika ograničen, za radionicu se potrebno prethodno prijaviti putem telefona 091 617 5014, 052/512-540 ili e-
maila: kultura.pou.vodnjan@gmail.com.
Gradska knjižnica Labin poziva vas na predstavljanje knjige Sniježane Matejčić „Kad sam pročitala plavu bilježnicu“ u srijedu, 15. listopada s početkom u 18:30 u dvorani Knjižnice.
Knjiga "Kad sam pročitala plavu bilježnicu" potresna je i snažna osobna priča u kojoj se isprepliću dvije stvarnosti: s jedne strane nalazi se autentičan, dokumentaristički zapis njezina oca Vladimira Grgića o sužanjstvu na Golom otoku, a s druge emotivno i intimno sjećanje autorice na odrastanje uz oca koji o tom iskustvu nikada nije progovorio.
Godinama nakon njegove smrti Sniježana po prvi put otvara plavu bilježnicu i kroz njegove zapise rekonstruira vlastitu sliku prošlosti. Ova knjiga nije samo svjedočanstvo jednog vremena, već i dirljiv pokušaj povezivanja s ocem kroz tišinu i tragove koje je ostavio. Nudi rijetku dozu autentičnosti, topline i razumijevanja, pokazujući da se međugeneracijska trauma može pretvoriti u prostor ljudskosti i dijaloga.
Sniježana Matejčić rođena je u Požegi, a niz godina djelovala je kao novinarka, dugogodišnja dopisnica Glasa Istre, te aktivistica i osnivačica Centra za građanske inicijative Poreč. Njezin književni prvijenac prepoznat je kao jedno od najpotresnijih i najvažnijih domaćih izdanja koje tematizira Goli otok kroz osobnu, ali univerzalnu priču o šutnji, nasljeđu i oslobađanju.
Program će moderirati Morin Kudić. Ovim susretom otvaraju Mjesec hrvatske knjige – pridružite im se.
Povodom stote obljetnice prvog znanstvenog opisa fosilnih tragova dinosaura u Hrvatskoj, u Nacionalnom parku Brijuni od 14. do 16. listopada 2025. održat će se I. znanstveno-stručni skup „Tragovi dinosaura – između znanosti i očuvanja“. Događanje okuplja vodeće stručnjake iz područja geologije, paleontologije i zaštite prirode, s ciljem promicanja istraživanja i očuvanja iznimno vrijedne hrvatske geobaštine.
Geološka baština Hrvatske – svjedočanstvo života starog više od 100 milijuna godina Nalazišta fosilnih tragova i ostataka dinosaura u Republici Hrvatskoj imaju izniman znanstveni i edukativni značaj. Na području zemlje do danas je otkriveno 24 nalazišta, od čega 21 u Istri, te po jedno na Dugom otoku, Hvaru i Biokovu. Među njima se posebno ističe podmorsko nalazište kostiju dinosaura kod Barbarige, jedino takve vrste u Hrvatskoj.
Jedan od najvažnijih lokaliteta jest Nacionalni park Brijuni, s više od 300 fosilnih otisaka iz razdoblja rane krede. Upravo su ovdje, prije točno stotinu godina, zabilježeni prvi fosilni tragovi dinosaura u Hrvatskoj, koje je 1925. opisao austrijski paleontolog-amater Adolf Bachofen von Echt. Time je započelo sustavno proučavanje dinosaura na ovim prostorima.
Tragovi s Brijuna pripadaju različitim skupinama, uključujući velike mesoždere (Carnosauria) te biljojede poput sauropoda i ornitopoda.
Između znanosti i očuvanja Fosilni tragovi dinosaura nisu samo svjedočanstvo pradavnog života, nego i važan dio hrvatske georaznolikosti. Njihovo očuvanje zahtijeva trajno praćenje, stručnu brigu i edukaciju javnosti, osobito u kontekstu prirodne erozije i utjecaja čovjeka.
Predstojeći skup na Brijunima bavit će se upravo tim temama – istraživanjima, zaštitom i očuvanjem fosilnih lokaliteta, te primjerima dobre prakse u interpretaciji i prezentaciji geobaštine.
O skupu
I. znanstveno-stručni skup „Tragovi dinosaura – između znanosti i očuvanja“ održava se od 14. do 16. listopada 2025. godine u Nacionalnom parku Brijuni.
Organizatori su JU Kamenjak, JU Natura Histrica i JU Nacionalni park Brijuni, u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, Geološkim odsjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatskim geološkim društvom.
Tijekom trodnevnog programa stručnjaci će raspravljati o najnovijim paleontološkim i geoheritološkim istraživanjima, metodama očuvanja i interpretacije fosila te modelima upravljanja nalazištima. Sudionici će, uz predavanja i rasprave, imati priliku sudjelovati u terenskom obilasku brijunskih nalazišta fosilnih tragova uz stručno vodstvo i prezentacije na terenu.
Skup predstavlja važan doprinos povezivanju znanstvene zajednice, institucija i javnosti u cilju očuvanja i promicanja hrvatske geobaštine.
U organizaciji Hrvatskog muzejskog društva, 15. Susreti Sekcije konzervatora-restauratora održat će se 16. i 17. listopada 2025. u Pazinu. Domaćini ovogodišnjeg skupa su Državni arhiv u Pazinu te Etnografski muzej Istre – Museo etnografico dell’Istria i Muzej grada Pazina.
Tijekom dvodnevnog programa, stručnjaci iz hrvatskih i inozemnih muzeja i institucija predstavit će aktualne radove, projekte i istraživanja iz područja konzervacije-restauracije, uz poseban naglasak na očuvanje muzejskih zbirki, digitalizaciju i suvremene pristupe zaštiti kulturne baštine.
U sklopu Susreta već se tradicionalno organizira i izložba postera radova kolega iz struke, s izborom Naj-postera 15. Susreta. Izložba će ove godine prikazati 31 poster različitih tema.
Izložba postera je uvijek iznova prilika da i posjetitelji koji nisu nužno vezani za konzervatorsko-restauratorsku struku mogu saznati ponešto novo i zanimljivo vezano za konzervaciju-restauraciju, a barem malo tim putem zaviriti i u posjetiteljima najčešće nedostupne dijelove muzeja gdje se predmeti obrađuju, istražuju i pripremaju za izlaganje.
Pozivamo vas na otvorenje izložbe OPVS CERAMICVS autorice Lee Bernetič Zelenko i autora Roka Zelenka.
Ovaj umjetnički dvojac spaja tradiciju i suvremenost kroz jedinstveni dijalog glaziranih površina, tekstura i oblika. Njihova keramika nadilazi funkcionalno – pretvara se u poetski prostor materije, svjetla i pokreta.
Izložba istražuje odnos zemlje i vatre, stvaranja i trajanja – ono što keramiku čini ne samo predmetom, već izrazom vremena i ruku koje je oblikuju.
Dobrodošli na otvorenje i susret s umjetnošću u prostoru Kule Sv. Martina u Bujama.
(I.I., S.V./ foto: arhiva, REX)
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta kulturKLIK koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
