INTERVJU S PULSKIM GRADONAČELNIKOM PEĐOM GRBINOM - 1. DIO
Prije četiri i pol mjeseca, 5. lipnja 2025. godine, održana je primopredaja izvršne vlasti na kojoj je dotadašnji gradonačelnik Filip Zoričić predao dužnost novoizabranom gradonačelniku Pule, Peđi Grbinu. Dovoljno je to vremena da Peđa Grbin pohvata sve konce i da se informira o svim problemima Grada Pule. U ugodnom razgovoru s njim uspjeli smo štošta saznati o planovima i rješavanjima nastalih problema.

Ajmo početi od početka – od stanja kakvo ste zatekli poslije Filipa Zoričića. Prošlo je sada ravno više od četiri mjeseca.

 – Evo, prošlo je već četiri i pol mjeseca. Neke stvari su onakve kakve sam očekivao, neke baš i nisu, ali generalno gledano – u prošle se četiri godine puno više pričalo nego što se ostvarilo. Samo jedan primjer: govorilo se o tome da će se neke stvari, poput školskih dvorana, sufinancirati sto posto europskim sredstvima, a onda kad se dokumenti pripreme do kraja vidiš da to baš i nije tako, pa za njih treba tražiti sredstva drugdje.

Najavljeno je dizanje poreza na plaće i komunalne naknade. Kako je to zamišljeno s vaše strane?

– To je upravo vezano uz ono što sam i prije rekao. Postoje neke stvari koje se u projekcijama proračuna nisu vidjele. Primjerice, da ćemo od 2027. morati godišnje plaćati više od milijun eura za izgradnju Alfreda Štiglića ili da će sufinanciranje Grada za neke od dvorana koje su trebale biti 100 % financirane od strane države biti preko 3 milijuna eura. To su stvari koje su gradu potrebne, gradu korisne i od toga sigurno nećemo odustati. A za to je potrebno osigurati sredstva.

No, idemo redom, što se tiče komunalne naknade, primjerice, za stan od 80 kvadrata komunalna naknada će porasti za 1 euro mjesečno. Naravno, za manje stanove i manje od toga i to sigurno nije iznos koji će ugroziti naše sugrađane. S druge strane, oni koji će najviše osjetiti porast komunalne naknade bit će trgovački lanci i njihovi objekti, koji komunalnu naknadu plaćaju s faktorom 10 u odnosu na građanstvo.

Porez na dohodak će se povećati za jedan postotni poen. U slučaju, recimo, jedne osobe koja ima uzdržavano dijete koja prima bruto plaću od oko 1300 eura, govorimo o povećanju od 2–3 eura. U slučaju mene, kao gradonačelnika, govorimo o iznosu od oko 500 eura godišnje. Dakle, radi se o porezu koji će najviše opteretiti one koji imaju najveća primanja. Zato mislim da je to izbalansirano s onim što će grad zauzvrat dobiti – a to je, neću reći nastavak, nego stvarni početak jedne ozbiljne priče ulaganja u pulsko obrazovanje i infrastrukturu, na što, svi ćemo se složiti, predugo čekamo.

Ajde da sada razjasnimo “trilogiju” izbornih obećanja: besplatni prijevoz za umirovljenike, besplatni vrtići i, pogotovo, onih 1000 sati besplatnog parkinga koji to – nije.

- Idemo redom. Besplatni prijevoz za umirovljenike – provedeno. I funkcionira dobro. Autobusi su puni. No, ima i jedna zanimljiva stavka, a tiče se povećanja poreza i javnog prijevoza. Moj prethodnik je uveo sufinanciranje za neke druge skupine poput studenata i tako dalje. Međutim, u proračunu taj novac nije bio osiguran za cijelu godinu pa ga sada u rebalansu moramo osigurati, jer Pula prometu taj novac fali. Kao što sam rekao, još jedan razlog zašto proračunu trebaju dodatna sredstva.

No, vratimo se na prijevoz za umirovljenike. Poticanje ljudi da koriste javni prijevoz nije samo socijalna mjera, već i ona koja će rasteretiti grad od osobnih vozila. Nemali broj pulskih umirovljenika rekao mi je da u zadnje vrijeme ne idu autima u grad, već koriste autobus i kao što ste rekli – vidi se to i po popunjenosti.

Uveli smo i novu liniju koja, mislim, ide u odličnom smjeru – od autobusnog kolodvora prolazi pored Veslačkog, preko Đardina, ide sve do trgovačkog centra na zaobilaznici, prolazeći pored bolnice i škola. Pomaže ljudima da dolaze do mjesta koja su im bitna. A s obzirom na to da je za umirovljenike besplatno, tako i njima omogućavamo lakši dolazak i smanjujemo gužve – rekao je gradonačelnik Pule i nastavio:

– Besplatni vrtići – 1. siječnja 2026. Za to je bilo potrebno predvidjeti sredstva u proračunu za 2026. I to ide. A 1000 sati – to je mjera po uzoru na Opatiju. Kao što smo govorili u kampanji, neće biti besplatno, nego uz malu naknadu. Mislim da se u Opatiji radi o iznosu od nekoliko eura koje ljudi plaćaju. To je cijena koju ćemo definirati i to je jedan vid povlaštene parkirne karte.

Dakle, povlaštena parkirna karta za one koji žive u određenoj zoni ostaje i dodaje se vid povlaštene parkirne karte za ljude iz Pule koji će na temelju toga moći “ispucati” ukupan fond od 1000 sati tijekom cijele godine. Detaljnije ćemo to prezentirati javnosti do sljedećeg ljeta.

Zašto kažem detaljnije? Zato što idemo i u malu preraspodjelu zona. Jedna od kritika koju sam čuo ovih mjeseci je da s brojem zona koje danas postoje ljudima nije lako snaći se – plate prvu zonu, ispadne da su u nultoj; plate treću, ispadne da su u drugoj, i tako dalje. Napravit ćemo reorganizaciju zona, izložiti ih logičnije i onda će, sukladno tome, biti prilagođena i mjera “1000 sati”.

Evo sad sve lijepe teme. Holders Only?

– Holders Only. Reorganizacija je najavljena. Prije nekoliko tjedana, u savjetovanje s javnošću, pušten je prijedlog da se taj Holders Only promijeni na način da će ostati samo u ulici Castropola. Znači, ova dva parkirališta pored Foruma više ne bi bila u zoni Holders Only. Ono što bi se izašlo u susret stanarima, a bio je i prijedlog iz MO Stari grad, jest da bi, iznimno za ovu parkirnu zonu starog grada, povlaštena karta vrijedila i za susjednu zonu – tako da, u slučaju da ne mogu naći parking ovdje, mogu parkirati u susjednoj zoni. Svjestan sam da će biti određen broj ljudi koji su nezadovoljni, ali Stari grad je tu za sve Puležane i, ako želimo da on živi cijelu godinu, a ne da nam je zimi pust, onda nešto moramo poduzeti.
 

Rolo garaža – najavljena prodaja ili bilo što?

– Rolo garaža je promašaj koja je bila skupa za održavanje. Ne da nije vraćala investiciju, nego je svaki mjesec stvarala dodatni trošak u tisućama eura. Spremamo je za prodaju, vidjet ćemo ima li interesa. Nakon što oglasimo prodaju, pričekat ćemo neko vrijeme, a o daljnjim koracima ovisit će o tome hoće li interesa biti.

Kaštijun?

- Kaštijun je problem… Kaštijun je problem dugi niz godina. U trenutku dok razgovaramo, dan je prije sjednice Gradskog vijeća. Na sjednici ćemo razgovarati o produženju kredita koji je bio uzet kako bi se osiguralo da se za frakciju metalnog otpada organizira postupak njegove obrade. Metalni otpad sigurno nije glavni uzrok smrada, ali mu donekle doprinosi i ne bi se trebao zbrinjavati na način kao sada.

Tamo imamo stroj koji već godinama stoji zapakiran zato što nema objekta u kojem bi se taj stroj mogao koristiti. Vrijeme je da se to izgradi. Napravili smo vremenski plan i očekujemo da bi se to moglo izgraditi u roku od godine i osam mjeseci do dvije godine – dakle, ciljamo da bude gotovo u 2027. godini, s obzirom na to da u ovom trenutku još nemamo dozvole za taj objekt.

Druga stvar, osigurat ćemo trajnu foliju koja će pokriti polje A1, ono koje je gotovo. Međutim, tu nećemo stati – osigurat ćemo novac i da Kaštijun na polju koje se obrađuje, postavi foliju kao zaštitu od neugodnih mirisa. Vjerujemoda bi to moglo dovesti do određenog smanjenja smrada. Ne mogu to obećati, ali ljudi iz struke koji se time bave kažu da je to jedan od načina koji se drugdje koristi i koji dovodi do smanjenja, jer je folija nepropusna. Nakon toga ostaju i sve druge stvari, ali ovo su one koje idemo rješavati sada.
 

Problem koji je nastao i s onom odlukom inspektorata i ministarstva odnosi se, s jedne strane, na pitanje dnevnih ograničenja, a s druge strane na pitanje – tko će to platiti. Samo slike radi: za vrijeme primjene ove odredbe o 390 tona dnevnog ograničenja, Kaštijun je na zbrinjavanje viškova trećim osobama platio preko 2 milijuna i 800 tisuća eura. Danas nemamo odgovor tko će to platiti. Nije fer da to padne na teret Kaštijuna, što znači da ćemo morati s državom razgovarati o tome tko će taj iznos u konačnici podmiriti.

Ono što ćemo napraviti – i već smo pokrenuli razgovore s drugim komunalcima – jest osigurati reorganizaciju i raspored dovoza otpada koji bi osigurao da, bez obzira na to što formalne obveze u ovom trenutku nema, idemo prema ograničavanju dnevnog dovoza smeća. Pulska Herculanea to već provodi, a iz razgovora s kolegama mogu reći da su iz Poreča spremni ići u tom smjeru, Medulin također. Razgovarat ćemo i s ostalima kako bismo količinu smeća raspodijelili kroz dane, da se ono ne gomila. Napominjem, 390 tona bilo je ograničenje po odluci inspektorata, koju je ministarstvo poništilo i vratilo predmet na ponovni postupak.

(Dorijan Vrkljan)