PREGLED DOGAĐANJA ZA OSTATAK TJEDNA (17.10. - 20.10.)
U ostatku tjedna očekuje vas obilježavanje 95. obljetnice pogibije Vladimira Gortana, otvorenje izložbe Ivan Kajina, predavanje "Znamenita flora Liburnijskog krša" - Boštjan Surina, predstavljanje knjige Mladena Blaževića "Atlas za slijepe putnike" i još mnogo ostalih zanimljivih kulturnih događanja.
U povodu obilježavanja 95. obljetnice pogibije velikog antifašista i rodoljuba Vladimira Gortana, Grad Pula organizira tradicionalno polaganje vijenaca, u četvrtak, 17. listopada 2024. godine u 16,00 sati kod spomenika Vladimiru Gortanu na pulskoj šetnici Lungomare, na mjestu današnje Gortanove uvale.
Istoga dana u 18 sati u prostoru Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Pule (Emova 1), profesor Milan Radošević održat će predavanje “Vladimir Gortan (1904. – 1929.): simbol nepokorene Istre”.
O predavaču:
Dr. sc. Milan Radošević (Pula, 1983.), viši znanstveni suradnik Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, Područne jedinice u Puli. U okviru znanstvenoga i stručnog djelovanja proučava povijest Istre i Kvarnerskog primorja u XX. stoljeću, posebno političku povijest s naglaskom na antifašizam te socijalnu povijest s naglaskom na javnozdravstvene procese. Sudjelovao u više bilateralnih znanstvenoistraživačkih projekata te bio suvoditeljem projekta „Stoljeće europskog antifašizma. Istra između lokalnog i globalnog“. Objavio je tri autorske i tri uredničke knjige te stotinjak stručnih i znanstvenih radova, osvrta, priopćenja, prikaza, kataloga izložbi. Autor je koncepta i postava Memorijalne kuće Joakima Rakovca. Vanjski je suradnik na doktorskim studijima na Sveučilištu u Kopru (Univerza na Primorskem), Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Dubrovniku pri ko-mentoriranju te ocjenjivanju doktorskih radova kandidata. Suosnivač je Istarskog povijesnog društva.
Lions Cluba Poreč vas Poziva na otvaranje humanitarno-prodajne izložbe radova istaknutog porečkog umjetnika IVANA KRAJINE - APSTRAKCIJE I FIGURACIJE.
Izložba će se održati u galerijskom prostoru umjetnika na adresi , Kukci, Jasenova 6, Poreč. Otvaranje će se održati u četvrtak 17. listopada u 18 sati
Izložbu će otvoriti porečki Gradonačelnik Loris Peršurić, a o stvaralaštvu autora će govoriti prof. Gordana Restović.
Od 17.listopada do 30.listopada 2024. Izložba se može pogledati od 17 - 20 sati svaki dan osim nedjelja do zatvaranja. Na prodaji će biti izložena djela iz umjetnikovog opusa različitih likovnih tehnika, od akvarela, ulja i gvaša na platnu, keramike te mozaika koji su umjetnikova specijalnost i po kojima je Ivan Krajina prepoznat i cijenjen.
Ovom će prodajnom izložbom Lions Club Poreč dio prikupljenih sredstava namijeniti za donaciju u humanitarne svrhe. Sredstva će se dodijeliti pojedincima u potrebi i udrugama koje brinu o osobama s invaliditetom.
Očekujemo vaš dolazak na otvaranje izložbe i kupnju umjetnina. Obilazak izložbe nakon otvaranja može se dogovoriti na telefon +385 91 580 3097 ili +385 99 441 1779.
U četvrtak, 17. listopada, s početkom u 18 sati, u Centru za posjetitelje Poklon, održat će se drugo predavanje u ciklusu “Znanost na Poklon(u)”. Nakon uspješnog gostovanja Davora Rostuhara, u Park prirode Učka stiže botaničar dr. sc. Boštjan Surina, viši kustos u Prirodoslovnom muzeju Rijeka, koji će održati zanimljivo predavanje “Znamenita flora Liburnijskog krša”.
Složeni topografski, geološki te prošli i sadašnji klimatski uvjeti na području sjevernog Jadrana rezultiraju visokim stupnjem bioraznolikosti. Međutim, glavni razlog za veliku raznolikost biljnog svijeta na Liburnijskom kršu nije samo u bogatstvu vrsta tog područja, već i u velikom broju endemskih vrsta, od kojih su neke ograničene na samo jedno ili nekoliko poznatih lokaliteta s posebnim ekološkim ili geografskim obilježjima. Zato nije iznenađujuće da Liburnijski krš, budući da se nalazi na spoju Alpa i Mediterana, predstavlja jedno od žarišta endemizma u Europi. U tom kontekstu, ne manje od 10 (!) svojti vaskularnih biljaka zaštićenih prema Direktivi o staništima koju su usvojile vlade EU-a, nalaze se na Liburnijskom kršu, što je jedinstven fenomen u Europi.
Na predavanju “Znamenita flora Liburnijskog krša”, pobliže ćemo se upoznati s karakterističnim biljnim vrstama ovog područja, specifičnostima njihovih staništa te s izazovima njihove zaštite, kao i s drugim zanimljivim fenomenima koji ovo područje čine posebnim.
Dr. sc. Boštjan Surina je botaničar i sveučilišni profesor, poznat po svom radu u području sistematike, evolucije, filogeografije biljaka te biologije oprašivanja. Njegova istraživanja fokusiraju se na raznolikost biljaka u jugoistočnoj Europi, posebno na području Balkana. Boštjan Surina je viši kustos u Prirodoslovnom muzeju Rijeka. Njegov znanstveni rad uključuje taksonomska i ekololška istraživanja biljnih vrsta, genetske analize i procese specijacije (stvaranja novih vrsta). Poznat je i po doprinosima u proučavanju biljnih zajednica i bioraznolikosti specifičnih za područje Mediterana, a često je angažiran u konzervatorskim projektima koji se bave zaštitom ugroženih i rijetkih biljnih vrsta. Surina je autor mnogih znanstvenih publikacija o flori i vegetaciji Balkana te je autor Fotografskog vodiča kroz floru Učke “Florula Montis Majoris”.
U okviru Mjeseca hrvatske knjige, u četvrtak, 17. listopada s početkom u 19 sati, u Gradskoj knjižnici Poreč bit će predstavljena zbirka priča Mladena Blaževića „Atlas za slijepe putnike“. Riječ je o osmoj po redu Blaževićevoj knjizi, a izdana je u nakladi Biblioteke Bura Mozaik knjige.
Kroz ovu literarnu avanturu, vodimo vas na brojna poznata nam i nepoznata mjesta, na putovanje u jednom vremenu koje se toliko brzo mijenja, a malo tko ga može pratiti, a još teže shvatiti i u njemu pronaći svoje mjesto pod suncem. U svakom dijelu ovoga putovanja, između ozbiljnosti i duhovitosti, između smijeha i suza, naletjet ćete na brojna pitanja o vlastitom identitetu, proživljavajući pritom duboko emotivno iskustvo.
Uz autora, o knjizi će govoriti Đorđe Matić.
Gradska knjižnica Poreč s ponosom će predstaviti slikovnicu „Pčelar Luka“, čiji su autori vrijedni učenici i učenice 2. b razreda OŠ Poreč i njihova učiteljica Marija Matasović. Ova je slikovnica rezultat marljivoga rada u projektu „Pčelice u svijetu slova“, u okviru školskog projekta „Obitelj u školi - škola u obitelji“, realiziranog protekle školske godine.
U svijet pčela ove su mališane odvela upravo slova. Radoznale glavice sa svojom učiteljicom redovito su posjećivale Odjel za djecu i mlade Gradske knjižnice Poreč, a slušajući i čitajući razne tekstove primjerene početnomu opismenjavanju, upoznali su pčelu kao kukca koji oprašuje biljke i pravi med. Kada su sve istražili u knjigama, kroz razne aktivnosti i edukativne posjete pčelarima u okolici, upoznali su pčelinji dom i rad pčelara, ne zaboravljajući pritom činiti dobra djela na dobrobit pčela i ljudi; čistili su okoliš škole i sadili cvijeće.
I ono najvažnije: naučili su da trebaju biti složni, radišni i marljivi poput pčelica, a to će vam i sami poručiti ako ih podržite na predstavljanju slikovnice koje će se održati u petak, 18. listopada u 17 sati na prvom katu Odjela za djecu i mlade.
Jedan medonosni „Petkom u pet“ koji nas zasigurno neće ostaviti ravnodušnima!
Gradska knjižnica Pazin poziva sve korisnike i ljubitelje dobre knjige na 13. dodjelu književne nagrade "Edo Budiša" koja će se održati u petak, 18.10.2024. u 17 h u Kući za pisce - Hiža od besid, na adresi Ul. Julesa Vernea 8, 52000, Pazin.
Godišnja književna nagrada Istarske županije - Regione Istriana "Edo Budiša" dodjeljuje se u spomen na rovinjskog književnika Edu Budišu (1958. - 1984.). Nagrada se sastoji od jednomjesečnog boravka u Kući za pisce u Pazinu i jednokratne novčane nagrade od 1000 €. Nagradu "Edo Budiša" dodjeljuje Gradska knjižnica Pazin autoricama i autorima do 35 godina starosti kojima je u protekloj godini objavljena zbirka kratkih priča. Ove godine nagradu dobiva autorica Tamara Bilankov za zbirku priča "Iz kuće po kojoj pada kiša". Suorganizatori su Istarska županija - Regione Istriana i Odjel za kulturu i zavičajnost.
Tamara Bilankov se nakon završetka srednje škole profesionalno bavi novinarstvom, a od 2009. do 2010. radi kao glavna urednica programa Splitske televizije. Magistrirala je na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2015. radi kao edukatorica na raznim filmskim i umjetničkim radionicama u okviru udruge Blank. Od 2016. radi kao profesorica filma, videa, animacije i vizualne komunikacije u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok. Izlaže na mnogim skupnim izložbama te sudjeluje na stručnim radionicama i seminarima. Dobitnica je nagrade za najbolju kratku priču Muzeja anđela 2021. godine i nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2022. Članica je Hrvatskog društva interdisciplinarnih umjetnika.
Dodjelom nagrade "Edo Budiša" Gradska knjižnica Pazin otvara Mjesec hrvatske knjige koji se obilježava od 15. listopada do 15. studenog. Tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige je „Slova stvaraju riječ, a riječi priču!“ pod sloganom – „Pričaj mi…“
U petak vas također očekuje i svečano otvorenje samostalne izložbe "Klinci" akademske umjetnice Ivane Barišić Tomšić. Izložbu će u 18 sati u Muzeju grada Pakraca predstaviti viša kustosica Sonja Švec Španjol, a onda svečano otvoriti ravnateljica Muzeja grada Pakraca Jelena Hihlik.
Umjetnica Ivana Barišić Tomšić predstavit će se selekcijom recentnih radova iz ciklusa na kojem predano radi od 2018. godine, a unutar kojeg bilježi vlastiti svakodnevni život, dok ulogu glavnih protagonista preuzimaju njezina djeca. Umjetnica bilježi njihov proces odrastanja interpretirajući cijeli spektar emocija, stanja, raspoloženja i događaja. Poseban interes autorica iskazuje za onaj prijelomni trenutak kada dijete postaje odrastao čovjek. Naime, Ivana Barišić Tomšić planira likovno pratiti i bilježiti odrastanje vlastite djece toliko dugo koliko joj ona budu dopuštala. Tako ciklus "Klinci" postaje dokument u vremenu i prostoru odnosno bilješka emocija, stanja, događanja i iskustava objedinjenih u vizualni dnevnik. Posjetitelji će na izložbi moći razgledati 21 sliku nastalu u tradicionalnoj tehnici ulja na platnu te poveći izbor crteža intimnijeg karaktera izvedenih u kombiniranoj tehnici. Na izložbi će biti premijerno predstavljene i tri slike većeg formata "Na jezeru", "Mali razgovor" i "Zima" od kojih su posljednje dvije nastale u posljednjih nekoliko mjeseci.
O izložbi je viša kustosica Sonja Švec Španjol zapisala:
"Umjetnica neposredno bilježi svakodnevnicu najmilijih kroz svoj životni poziv – slikarstvo. Obiteljski i umjetnički život se pritom sve više isprepliću i u konačnici postaju jedno: život kao inspiracija za slikarstvo, a slikarstvo medij za bilježenje života. Prezentacijom ciklusa „Klinci“, Ivana Barišić Tomšić podijelila je s nama intimu vlastitog života na nevjerojatno topao, srdačan i neposredan način ukazujući pritom na ono najvažnije – neponovljive trenutke kojima svjedočimo i koje provodimo sa svojom obitelji i najdražim ljudima, a koje nikada ne bismo trebali uzimati zdravo za gotovo, jer upravo su ti trenuci ono što će nas sasvim spontano i nesvjesno formirati u ono što smo danas."
U prostorima Muzeja suvremene umjetnosti Istre, u petak, 18. listopada, u 19 sati, održat će se otvorenje izložbe Alexa Brajkovića, višestruko nagrađivanog glazbenog i multimedijskog istarskog umjetnika mlađe generacije čiji je rad prepoznat u nacionalnim i međunarodnim okvirima.
U znaku svog prvog samostalnog predstavljanja u MSUI/MACI, izložbom pod nazivom "Nexus / Geoglyphs" autor spaja dva komplementarna umjetnička koncepta koji istražuju interakciju između čovjeka, tehnologije i svemira. "Nexus" transformira elektromagnetske signale i kretanje posjetitelja u dinamičku audio-vizualnu instalaciju, dok "Geoglyphs" prevodi stvarne astronomske podatke u intrigantne vizualne kompozicije. Ova izložba stvara most između mikroskopskih interakcija u izložbenom prostoru i makrokozmičkih procesa svemira, postavljajući pitanja o našem odnosu s tehnologijom i mjestu u kozmosu.
Otvorenje izložbe „ Moranje je stil života“ Eni Blašković očekuje vas u petak, 18. listopada s početkom u 19 sati u galeriji Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika - HUiU u Puli bit će otvorena izložba „ Moranje je stil života“ Eni Blašković.
Izložba umjetnice Eni Blašković naziva Moranje je stil života proizašla je iz koncepta istoimenog rada zamišljenog za skupnu izložbu Percepcije unutar koje je dosad triput nacionalno predstavljen u Gradskoj galeriji Labin te Galerijama Kortil (HKD, Rijeka) i Forum (KIC, Zagreb), a po prvi puta izložit će se kao samostalna instalacijska cjelina u Galeriji HUIU u Puli.
Udruga Proces i Galerija Makina Vas s radošću pozivaju na otvorenje izložbe fotografija "Pleme" umjetnika Matthiasa Dürra, koje će se održati u petak, 18. listopada 2024. u 20 sati u Galeriji Makina.
Pleme, fotografsko djelo njemačko-hrvatskog umjetnika Matthiasa Dürra, istražuje složene teme identiteta, naslijeđa i pripadnosti. Izložba ističe krhku stvarnost queer vidljivosti: potrebu za izražavanjem i otvorenošću uz istovremenu potrebu ili čak pritisak skrivanja. Dürr prikazuje stalnu igru između otvorenosti i zaštite, vidljivosti i nevidljivosti, koje neprestano oblikuju živote queer osoba.
Izložba prikazuje portrete članova LGBTIQ+ zajednice, koji se i dalje suočavaju s predrasudama i diskriminacijom u hrvatskom društvu. Dürr koristi tradicionalne hrvatske nošnje, koje se obično nose prema strogim pravilima (spol, prigoda i društveni kontekst), te svjesno krši ta pravila dekonstruirajući nošnje i zamjenjujući muške i ženske odjevne predmete. Ovaj vizualni metaforički postupak naglašava šire društvene okvire koji ograničavaju identitet i izražavanje. Na taj način umjetnik se oslanja na dugu tradiciju u povijesti umjetnosti dekonstruiranja simbola duboko ukorijenjenih u kulturnu memoriju, izazivajući krute, normativne predodžbe o spolu, seksualnosti i nacionalnom identitetu.
Izložba nudi promišljanje o mogućnostima pripadnosti i prihvaćanja u društvu koje se još uvijek suočava sa svojim vlastitim predrasudama. Poziva publiku da razmotri napetost između tradicije i osobne slobode, te otvara dijalog o tome kako se tradicije mogu propitkivati s poštovanjem, a istovremeno služiti kao temelj za nove, osobne narative.
Matthias Dürr, rođen je u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj gdje je i odrastao kao gay dečko u njemačko - hrvatskoj obitelji, s ocem Nijemcem i majkom iz Zagreba. Nakon godina profesionalnog freelanceanja, 2016. godine stječe diplomu iz vizualne komunikacije s fokusom na fotografiju pri Hochschule Darmstadt. Fotografija (digitalna i analogna), video, performans i ilustracija bili su njegovi pokretači za vrijeme studija. Život u Njemačkoj obilježen je fotografijom i freelanceanjem, a 2023. godine seli u Zagreb s partnerom te umjetnički istražuje veze baštine, kulture i identiteta.
Izložba će biti otvorena do 15. studenog 2024.
U petak, 18.10.2024., novi, trogodišnji ciklus izložbi Galerije „Lamparna“ naslovljen PNEUMATICI, nastavlja se s izložbom fotografija Letricije Linardić pod nazivom „Prisutne“. Izložbu, s početkom u 20 sati, otvoriti će Damir Stojnić, umjetnički voditelj L.A.E. XXI i Galerije „Lamparna“.
„Ishodište koncepta umjetničkog rada „Prisutne“ je svojevrsni hommage viktorijanskoj fotografskoj praksi tzv. nevidljivih majki, u kojima su poradi fotografiranja djece, fotografi stvarali čudesnu kompoziciju prekrivajući tijelo majke tkaninama koja bi tako postala samo dio scenografije. U ono vrijeme uobičajena praksa u fotografskoj branši, a u današnjem vremenu bizarnost. Zanimljiva činjenica koja se nameće, promatrajući povijesne fotografije nevidljivih majki prekrivenih tkaninom, je što se simbolički podudara s današnjim društvenim odnosima prema majkama i ženama kao i njihovim potrebama nevidljivih društvu. Suvremeno društvo se koristi tjelesnom vidljivošću žena u medijima i na plakatima, ali one ostaju u funkciji puke scenografije – poput onih iz prošlog stoljeća prekrivenih i stopljenih sa pozadinom. Bizarnost u tretmanu ženskog tijela je svojevrsna i povijesnom i suvremenom kontekstu u fotografiji.“ (Letricija Linardić, izvadak iz teksta o radu „Prisutne“)
„Najnoviji projekt umjetnice Letricije Linardić sastoji se od deset fotografija, veličine metar sa metar, otisnutih na Hahnemuhle papiru, koje prikazuju fotografije djece na pozadini različitih draperija. Iako suvremene, fotografije nastoje asocirati na one nastale još u viktorijansko doba (s diskretnim rasvjetnim asocijacijama na flamansko barokno slikarstvo) kada su se za potrebe snimanja djece, često hiperaktivnog ponašanja, angažirale majke koje su ih, prekrivene draperijom, pridržavale ili ih samom prisutnošću održavale u stanju barem privremenog mira - onoliko koliko je bilo potrebno fotografu da ih, bez zamućenih partitura koje bi izazvao nagli pokret, pristojno zabilježi na fotografskom filmu. Naravno, riječ je o propitivanju pojma prisutnosti, vidljivosti i apartnosti, ne samo u socijalnom već i ontološkom smislu. Pojam prikaze, simulakruma, općenito virtualne stvarnosti i njene diferencijacije od realnog, kao i pojmovnih aporija na dijalektičkom klatnu realnog/nerealnog/nadrealnog, jedan je od glavnih tematskih pravaca suvremene umjetnosti. Još su se nadrealisti i dadaisti početkom 20.stoljeća bavili dijalektikom stvarnog/nestvarnog, vidljivog/nevidljivog, te su se kasnije oslanjali na teorijsku potku Lacanove „Teorije zrcala“ kao refleksivne projekcije individualne osobnosti, u ovom slučaju djeteta, u vanjski svijet.“
„Ono što je općeniti zakon postojanja upravo govori o tome da su stvari koje su najmanje vidljive često i najbitnije, jer bez nevidljivog zraka i mirisa ne možemo održavati vlastitu egzistenciju niti 10-tak minuta, kao što energija, intenzitet, ili ugođaj, do jednog nevidljivi i neuhvatljivi elementi svakog pravog djela umjetnosti, mogu biti od fundamentalnijeg značaja nego objekti i subjekti koji su njihovi vehikli. Ovom izložbom autorica nas postavlja pred pitanje, koje nadrasta sociološko-feministički kontekst, koji je svakako jedan od njegovih generatora, i ono se da jasno formulirati, premda ne bez tjeskobe koja izrasta iz početnog čuđenja: što kada nevidljivo nestane?“ (Izvadci iz teksta za katalog izložbe, Damir Stojnić, listopad 2024.)
Udruga Spod Učke u suradnji s Ekomuzejom Vlaški puti u sklopu projekta (Ne)skrivena Istra organizira večer pripovijedanja tradicionalnih priča. Pripovjedač je Aleksandar Bančić. Program počinje u subotu, 19.10.2024. s početkom u 18:30 sati u prostoru Mjesnog odbora u Šušnjevici. Ulaz je besplatan.
“Kantuon Ćakuluon - istarske priče za velike i male” je pripovijedni program koji oživljava zaboravljene istarske bajke na čakavskom narječju, jeziku kojim su ih nekada pripovijedale naše none i naši nonići. Program donosi priče prenošene generacijama. Ovaj događaj pruža jedinstvenu priliku da se čuju priče koje su oblikovale maštu i identitet naših predaka, vraćajući nas u vrijeme kada su bajke bile dio svakodnevice.
Povodom 150. obljetnice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić u kazalištu Poreč pogledajte Šumu Striborovu – jednu od najljepših hrvatskih bajki, omiljenu i djeci i odraslima!
Jednom davno postojala je prekrasna šuma koju su zvali šuma Striborova. Netko ju je začarao i otad se u njoj zbivaju svakojaka čuda. Legenda kaže da šuma mora ostati začarana dokle god u nju ne dođe onaj kojemu je draža njegova nevolja nego sva sreća ovoga svijeta. Kažu da su se u šumi zbivala čuda dobra, ali i čuda naopaka – svakome po zasluzi.
Dogodilo se jednom da je mladić zašao u šumu Striborovu da nasiječe drva, a nije znao da je šuma začarana. Na svome putu susreo je zmiju koja se pretvorila u prelijepu djevojku. Očaran njezinom ljepotom i ne znajući ništa o njenom pravom podrijetlu, mladić ju je odveo kući gdje ga je čekala majka. Sluteći da djevojka nije ono za što se predstavlja, mladićeva majka će i sama morati kročiti u začaranu šumu kako bi zaštitila sina od drevne čarolije.
Šuma Striborova jedna je od najljepših hrvatskih bajki, omiljena i djeci i odraslima. Potječe iz ciklusa pripovijetki pod nazivom Priče iz davnine kojim je Ivana Brlić Mažuranić, naša najpoznatija spisateljica dječjih bajki, stekla svjetsku slavu. Zbog svoje originalnosti i popularnosti među čitateljima često je nazivana hrvatskim Andersenom i Tolkienom.
(I.I., S.V./ foto: arhiva, REX)
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta kulturKLIK koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
