PULA DOBILA DVA UNESCO SCENARIJA, ALI PRVO MORA RIJEŠITI UPRAVLJANJE STAROM GRADSKOM JEZGROM
Nakon što je na 10. sjednici Gradskog vijeća Grada Pule vijećnica Danijela Križman otvorila pitanje nedavno održane UNESCO UNITWIN konferencije i moguće nove kandidature Pule za UNESCO status, tema je izazvala dodatnu pozornost javnosti. Dan nakon sjednice pročelnica Upravnog odjela za kulturu i civilno društvo Paola Orlić opširno je na društvenim mrežama pojasnila što je konferencija značila, što nije značila i koji su mogući idući koraci.
U razgovoru za Regional Express Orlić nam je dodatno pojasnila kako se u javnosti često stvara pogrešna slika da je Pula već u postupku kandidature za UNESCO-ovu Listu svjetske baštine. To, naglašava, nije slučaj.
UNESCO UNITWIN radionica i konferencija, održana u Puli od 11. do 15. svibnja, nije predstavljala formalni postupak kandidature, nego stručnu međunarodnu evaluaciju potencijala koje Pula ima za eventualnu buduću nominaciju.
Drugim riječima, Pula još nije kandidat, već tek grad koji je dobio stručni uvid u moguće smjerove u kojima bi se, jednoga dana, možda mogla razvijati ozbiljna kandidatura.
Stručnjaci prepoznali dva moguća scenarija
Međunarodni stručnjaci, na čelu s prof. dr. sc. Mariom Gravari Barbas, predsjednicom UNESCO UNITWIN mreže, predstavili su Gradu Puli dva moguća scenarija razvoja buduće kandidature.
Prvi se odnosi na Pulu kao strateški pomorski grad i utvrđeni pomorski krajolik Jadrana, s naglaskom na austro-ugarski fortifikacijski sustav i nekadašnju glavnu ratnu luku Monarhije.
Drugi scenarij promatra Pulu kao strateška vrata imperija na Jadranu, odnosno kao iznimno slojevit urbani prostor u kojem se kroz više od dvije tisuće godina prepoznaju tragovi rimskog, bizantskog, venecijanskog, habsburškog, talijanskog, jugoslavenskog i hrvatskog razdoblja.
No, kako ističe Orlić, stručnjaci nisu donijeli odluku umjesto Grada. Njihova je uloga bila identificirati potencijale i ponuditi moguće smjerove. Na Gradu Puli sada je da odluči želi li uopće nastaviti tim putem, a ako želi, kojim strateškim pravcem.
Prije UNESCO-a - pravila, strategija i upravljanje prostorom
Orlić pritom posebno naglašava da je preduvjet za bilo kakav ozbiljan razgovor o UNESCO kandidaturi kvalitetan sustav upravljanja povijesnom jezgrom i kulturnim krajolikom grada.
Upravo je to, prema njezinim riječima, možda i najvažniji rezultat održane konferencije. Ne toliko činjenica da su Puli predstavljena dva moguća UNESCO scenarija, nego to što je otvoreno ozbiljno pitanje: kako Pula upravlja vlastitim povijesnim prostorom?
U telefonskom razgovoru Orlić nam je pojasnila da Pula najprije mora imati strategiju, smjer i jasna pravila. "UNESCO prije svega vrednuje sposobnost lokalne zajednice da dugoročno upravlja i štiti vlastitu baštinu", ističe Paola Orlić.
Drugim riječima, prije velikih ambicija potrebno je riješiti osnovno pitanje: zna li Pula što želi sa svojom povijesnom jezgrom i kako je dugoročno planira štititi?
Čeka se stručno mišljenje o Strategiji upravljanja starom gradskom jezgrom
Jedan od konkretnih koraka koji se sada očekuje odnosi se na Strategiju upravljanja starom gradskom jezgrom. Riječ je o dokumentu koji je Gradu predan još u lipnju 2025. godine.
Kako je navela Orlić, nakon UNITWIN radionice uspostavljen je kontinuirani dijalog s Konzervatorskim odjelom u Puli. Načelnica Konzervatorskog odjela, gospođa Limoncin Toth, detaljno je razmotrila dokument te je on trenutno u fazi izrade stručnog mišljenja, koje će potom biti upućeno Ministarstvu kulture i medija radi daljnjeg postupanja.
To je, u ovom trenutku, jedan od ključnih procesa. Bez usvajanja takvog temeljnog dokumenta, teško je govoriti o ozbiljnoj UNESCO kandidaturi.
UNESCO nije samo priznanje, nego i obveza
U javnosti se UNESCO status često doživljava kao veliko priznanje, turistički adut i međunarodna potvrda vrijednosti nekog prostora. Međutim, Orlić upozorava da se pritom često zaboravlja važniji dio priče - UNESCO status nije prvenstveno nagrada, nego obveza.
Takav status donosi jasne standarde zaštite, pravila upravljanja prostorom i odgovornost prema baštini koja nadilazi lokalne okvire.
Upravo zato, u kontekstu brojnih recentnih intervencija u povijesnoj jezgri koje su izazivale reakcije javnosti, pitanje upravljanja prostorom postaje još važnije. Ne samo zbog moguće kandidature, nego zbog samog odnosa grada prema vlastitoj baštini.
Pula mora odlučiti kojim putem želi ići
Sljedeći korak za Grad Pulu, kako se može zaključiti iz pojašnjenja Paole Orlić, nije formalna kandidatura, nego definiranje temelja bez kojih kandidatura nema smisla.
To znači dovršetak i usvajanje ključnih upravljačkih dokumenata, definiranje strateškog smjera, nastavak suradnje s konzervatorskom službom, Ministarstvom kulture i međunarodnim stručnjacima te procjenu postoji li uopće realna osnova za pokretanje formalnog nominacijskog postupka u godinama koje dolaze.
Za sada, dakle, Pula nije u UNESCO postupku. Ali je dobila priliku otvoriti ozbiljnu raspravu o tome što želi biti, kako želi čuvati vlastiti prostor i je li spremna preuzeti odgovornost koju takva ambicija nosi.
(Ivana I.)
