METRIS U PROJEKTU WATERCARE RAZVIO I POSTAVIO INTEGRIRANI SUSTAV ZA PRAĆENJE KAKVOĆE VODE
Kakvoća mora za kupanje je važan interes javnog zdravstva, posebice u turističkim obalnim područjima koja su pod snažnim utjecajem ljudskih aktivnosti kao što su urbanizacija, industrijski razvoj, poljoprivreda, ribarstvo, ispuštanje komunalnih otpadnih voda i razne rekreacijske aktivnosti. Najznačajniji indikatori onečišćenja mora fekalnim otpadnim vodama su mikrobiološki pokazatelji, a prisustvo fekalnih bakterija upućuje na potencijalni rizik od zaraznih bolesti. Mikrobiološko zagađenje na određenoj točki ispitivanja može jako varirati u vremenu, što ovisi o načinu ispuštanja otpadnih voda te o meteorološkim i hidrografskim uvjetima. 

Kriteriji za ocjenjivanje kakvoće mora na plažama, kao i metode ispitivanja propisani su Uredbom o kakvoći mora za kupanje (NN73/08), koja je usklađena sa Direktivom Europskog parlamenta i vijeća 2006/7/EZ iz veljače 2006. godine o upravljanju kakvoćom voda za kupanje, Smjernicama za kakvoću mora za kupanje u Sredozemlju Mediteranskog akcijskog plana Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP/MAP) i kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).  Uredba propisuje standarde kakvoće mora za kupanje na plaži, granične vrijednosti mikrobioloških pokazatelja i druge značajke mora. Ispitivanja kakvoće mora na plažama se provode u 14-dnevnim intervalima, prema Programu praćenja stanja kakvoće mora za kupanje u Republici Hrvatskoj kojeg provodi sedam priobalnih županija, pod koordinacijom Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Mnoga znanstvena istraživanja upućuju na to kako sunčevo zračenje i padaline imaju najznačajniji utjecaj na kakvoću mora za kupanje. Obale Jadranskog mora, talijanska, a jednako tako i hrvatska, vrlo su ranjive na klimatske promjene te vrlo jake padaline mogu znatno utjecati na kakvoću mora za kupanje. U svjetlu turističkih istraživanja koja upućuju na to da čisto more i lijepa obala predstavljaju glavninu razloga za brojne turističke posjete, jedan od prioriteta hrvatskog turizma je i ulaganje u poboljšanje učinkovitosti i preciznosti sustava kontrole kakvoće mora za kupanje. U skladu s preporukama Direktive o kakvoći voda za kupanje (2006/7/EC) države članice EU bi trebale stalno poboljšavati sustave monitoringa i upravljanja morem za kupanje radi bolje zaštite javnog zdravlja od fekalnog onečišćenja“ navodi Marija Šikoronja iz Hrvatskih voda koje su partner na projektu.

Ranjivost jadranskog područja prema klimatskim promjenama, osobito talijanskog teritorija i prirodnih resursa, čini se da je najviša u Europi, prema najnovijim scenarijima Ujedinjenih naroda (IPCC, 2014). U posljednjim desetljećima, provedeno je nekoliko klimatoloških studija kako bi se opisala moguća promjena klimatskih ekstrema koji imaju najjači utjecaj na okoliš te posljedično i način života. Na temelju analiza podataka u posljednjih 120 godina, utvrđeno je da intenzitet padalina predstavlja značajan pozitivan trend utjecaja, osobito na području sjevernog Jadrana. Kišne anomalije uzrokovale su značajne poplave rijeka, osobito s talijanske strane, s relevantnim posljedicama na okoliš. Jedna od glavnih posljedica je pogoršanje kvalitetne obalnih voda fenomenom eutrofikacije: degradacije voda za kupanje fekalnim kontaminacijama koje potječu od lokalnih kanalizacijskih sustava i lokalne poljoprivrede. Neizravne posljedice su zastupljene negativnim utjecajem na turizam i srodne aktivnosti obalnih gradova, koji temelje svoje gospodarstvo na ljetnom turizmu. Cilj projekta WATERCARE je realizacija pilot postrojenja koje obrađuje emisije otpadnih voda pri opterećenju oborinama kako bi se smanjila mikrobna kontaminacija okoliša. Navedeno uključuje razvoj integriranog sustava kvalitete vode (WQIS) kako bi se korelirali meteorološki događaji i reakcije sustava odvodnje u odnosu na mikrobiološki utjecaj na vode za kupanje. Integracijom pilot postrojenja i navedenog sustava (WQIS-a) nastalih tijekom provedbe ovog projekta uklonio bi se utjecaj otpadnih voda na obalno područje.

„Projekt ima za cilj smanjenje onečišćenja fekalnim bakterijama na kupalištima pilot područja (ušća rijeka), a koja mogu nastati kao posljedica ekstremnih padalina uslijed čega dolazi do prelijevanja voda iz sustava javne odvodnje u rijeke odnosno more zbog velikog dotoka oborinskih voda. Osim poboljšanja kakvoće lokalnih voda, projekt ima za cilj i podržati procese odlučivanja u upravljanju morem za kupanje. Kao ciljna područja projekta odabrana su ušća rijeka Raše, Cetine i Neretve te dva pilot područja u Italiji. Planira se razvijanje integriranog sustava praćenja kakvoće vode (WQIS) koji se sastoji od mreže hidrometeorološkog monitoringa u stvarnom vremenu i prognostičkog operativnog modela (FOM). Realizirat će se studije izvodljivosti u ciljanim područjima s ciljem poboljšanja planiranja i upravljanja ekološkim problemima morskog sustava, razvit će se sustav alarmiranja u stvarnom vremenu koji bi preventivno identificirao potencijalni ekološki rizik fekalnog onečišćenja voda za kupanje i podržat će se donošenje upravljačkih odluka u upravljanju morem za kupanje“ dodaje Šikoronja.

Voditelj projekta je Istituto per le Risorse Biologiche e le Biotecnologie Marine (IRBIM) Consiglio Nazionale delle Ricerche (Italija). S hrvatske strane Jadrana u projektu sudjeluju Hrvatske vode te Dubrovačko-Neretvanska županija na ušću Neretve, Splitsko-Dalmatinska županija na ušću Cetine i Centar za istraživanje METRIS Istarskog veleučilišta. U ime METRIS-a projekt vodi doc.dr.sc. Vedrana Špada. METRIS je na ušću Raše postavio senzorsku opremu vrijednosti 50.000,00 EUR s ciljem kontrole kvalitete vode u Raškom zaljevu te pravovremene dojave i intervenciju u slučaju pojave bakterioloških onečišćenja te izljeva onečišćenja na bazi nafte.

OPREMA KOJA JE INSTALIRANA IZ PROJEKTA NA UŠĆU RIJEKE RAŠE

U sklopu projekta WATERCARE koji je odobren za financiranje u okviru programa prekogranične suradnje INTERREG Italija – Hrvatska s Hrvatske strane Jadrana odabrane su tri ključne lokacije pod zaštitom NATURA 2000 (ušća rijeke Neretve, Cetine i Raše) na koje je postavljena vrijedna oprema i senzori koji omogućuju praćenje parametra onečišćenja mora te je uspostavljen alarmni sustav koji dojavljuje pojavu onečišćenja, alarmira javnost i omogućuje pravovremenu reakciju te naravno smanjuje mogućnost pojave ekološke katastrofe. 

Svaka od navedenih pilot lokacija u Hrvatskoj specifična je radi različitih rizika spram onečišćenja mora. Tako u Raši postoji ulijevanje potoka Krapanj s kojim dolaze otpadne vode Labina i na samom ušću je Luka Raša (Bršica-Trget) koja nosi sa sobom određene rizike spram izlijevanja nafte, događaja kakvom smo nažalost svjedočili prije dvije godine. Zato su nabavljene sonde i automatski uzorkivači za vodu rijeke Raše i potoka Krapnja (uz meteorološku stanicu) te je nabavljen posebno i dodatni senzor za naftu. Premda je u prijavi projekta lokacija uvale Blaz (općina Barban, druga strana zaljeva) bila predviđena za postavljanje dijela opreme, koji se odnosi na detekciju naftom uzrokovanih onečišćenja uz alarmni sustav, tijekom provedbe projekta i u dogovoru s Lučkom upravom Rijeka, senzor je postavljen u samu luku kako bi bio na izvoru eventualnog onečišćenja i spriječio njegovo širenje!

Može se slobodno tvrditi kako je naftni senzor i povezani alarm ovdje najvažnija intervencija, a kako će drugi dio vezan za mikrobiologiju biti potpora te da će javnost saznati i ako dođe do problema uzrokovanih fekalnim onečišćenjem nakon značajnih oborina kada nabuja rijeka Raša i kada se komunalne vode Labina ulijevaju u potok Krapanj. 

Svi rezultati su već prikupljeni, kako ovi kontinuirano dostupni, tako i laboratorijski koje je METRIS prikupio na terenu te daju bazu podataka, a i zajedno s batimetrijskom izmjerom visoke rezolucije koja je napravljena iz ovog projekta te zajedno s mnogim podacima dostupnima za unatrag 10 godina za Raški zaljev od kakvoće mora, obalne linije, kanalizacijskih sustava, izlijeva u rijeku Rašu, podataka o struji, valovima, plimi i oseci, meteoroloških podataka te podataka iz projekta WATERCARE izrađen je pouzdan matematički model koji na temelju relativno malo parametra (6 vode i 7 zraka) daje mehanizam za trajno predviđanje onečišćenja i sustav za precizno alarmiranje kada dođe do smanjenja kakvoće mora na ovoj lokaciji.

Alarm o potencijalnom onečišćenju TRENUTNO dolazi na nekoliko adresa, u METRIS, Lučkoj upravi i dobavljaču opreme. Spojene su i kamere pa se u svakom trenutku sa svakog mjesta može provjeriti što se zbiva i je li alarm opravdan. Svaki incident biti će momentalno dojavljen javnosti. Vjerojatno će se u sustav alarmiranja uključiti još zainteresiranih strana. 

(REX)