Novi zakon o ugostiteljstvu: između digitalizacije i starih izazova

Novi zakon o ugostiteljstvu: između digitalizacije i starih izazova-160051

JAVNA RASPRAVA TRAJE DO 18. SVIBNJA 2026.
Predstavljen je Nacrt novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je trenutačno u javnom savjetovanju i donosi niz najavljenih promjena – od suzbijanja neregistriranog kratkoročnog najma i uvođenja jedinstvenog registracijskog broja za smještajne jedinice, do digitalizacije upravnih postupaka i modernizacije sustava kategorizacije.

Riječ je o pokušaju odgovora na dugogodišnje izazove u sektoru, uključujući rast sive ekonomije, ali i potrebu usklađivanja s europskom regulativom.

Prema prijedlogu, oglašavanje smještaja bit će moguće isključivo uz registracijski broj, a nadzor nad neregistriranim pružanjem usluga dodatno se širi na Carinsku upravu i komunalne redare.

Svi postupci trebali bi se voditi digitalno kroz Središnji registar, dok se uvodi i obvezna periodična rekategorizacija za većinu smještajnih objekata, s ciljem usklađivanja kvalitete ponude s realnim stanjem na terenu. Uz to, predlažu se i dodatne mjere poput zabrane konzumacije energetskih pića u ugostiteljskim objektima te strožih uvjeta za pružanje usluga u domaćinstvu.

Ipak, dio iznajmljivača i predstavnika struke prema predloženim izmjenama pristupa s dozom rezerve. Upozorava se kako česte izmjene zakonskog okvira tijekom posljednjih petnaestak godina nisu donijele stabilnost poslovanja, već su često rezultirale dodatnim administrativnim opterećenjem, dok problem neregistriranog najma nije sustavno riješen.

Posebno se ističe pitanje učinkovitosti kontrole – dok će digitalni alati obuhvatiti platforme za oglašavanje, dio tržišta koji funkcionira izvan tih kanala i dalje ostaje teško dohvatljiv.

Registracijski broj, kao jedan od središnjih mehanizama novog zakona, legalnim iznajmljivačima ne bi trebao predstavljati značajan operativni izazov, no u praksi se otvara pitanje njegove stvarne provedbe bez popratnih pravilnika i učinkovitog nadzora na terenu. Slično vrijedi i za proširenje inspekcijskih ovlasti, čija će učinkovitost ovisiti o kapacitetima i koordinaciji nadležnih službi.

Dodatne nedoumice izaziva i najavljena rekategorizacija, koja bi za dio iznajmljivača mogla značiti novi ciklus administrativnih postupaka i ulaganja, osobito u kontekstu budućih pravilnika koji tek trebaju definirati konkretne uvjete. Istodobno, pojedine odredbe poput strožeg reguliranja iznajmljivanja u stambenim zgradama ili zabrane kampiranja izvan za to predviđenih prostora otvaraju širu raspravu o ravnoteži između regulacije i fleksibilnosti tržišta.

U konačnici, iako novi zakon donosi ambiciju uređenja sustava i veće transparentnosti, dio sektora ostaje suzdržan oko njegovih stvarnih učinaka. Ključno pitanje koje se provlači kroz raspravu jest hoće li predložene mjere doista doprinijeti suzbijanju nelojalne konkurencije ili će najveći teret prilagodbe ponovno pasti na one koji već posluju unutar sustava.

Javna rasprava traje do 18. svibnja 2026., a svi zainteresirani mogu se uključiti putem platforme e-Savjetovanja.