KLJUČNA ULOGA LNG TERMINALA
Republika Hrvatska i Europska unija pokazale su iznimnu otpornost u osiguravanju stabilnosti opskrbe plinom unatoč prekidu tranzitnog pravca ruskog plina preko Ukrajine s jučerašnjim danom.

U Republici Hrvatskoj opskrba plinom ostaje stabilna i bez poremećaja. Zahvaljujući strateškoj ulozi LNG terminala na Krku, Hrvatska nije ovisna o ruskom plinu od samog početka rada terminala. Plin se osigurava iz tri glavna izvora: LNG terminala, domaće proizvodnje i podzemnog skladišta PSP Okoli, čije su zalihe trenutno na razini 60 % kapaciteta čime su zadovoljeni svi nacionalni energetski zahtjevi, a osigurana je i značajna podrška zemljama u regiji.

Hrvatski LNG terminal odigrao je ključnu ulogu u osiguravanju sigurnosti opskrbe plinom za cijelu Jugoistočnu Europu. Osigurana je opskrba zamjenskim pravcima u dovoljnim količinama za zemlje članice koje su najviše ovisile o plinu iz tranzitnog pravca preko Ukrajine. Osigurani su i skladišni kapaciteti, što dodatno učvršćuje stabilnost energetskog sustava kako za Hrvatsku, tako i za širi europski prostor.

Ukupna godišnja potrošnja plina u Republici Hrvatskoj postupno se smanjivala posljednjih godina pa je tako 2020. godine iznosila je 3,040 milijarde m³, 2021. godine 2,9 milijardi m³, 2022. godine 2,53 milijarde m³, a 2023. godine 2,59 milijardi m³. Na raspolaganju je 2,9 milijardi m³ plina godišnje samo s LNG terminala, što premašuje ukupnu godišnju potrošnju svih kupaca u Hrvatskoj i dodatno jamči sigurnost opskrbe.

Od početka rada LNG terminala, u hrvatski plinski sustav dostavljene su količine plina sa 108 LNG brodova, pretežito iz SAD-a, ali i drugih zemalja poput Trinidada i Tobaga, Alžira i Egipta. Ukupno je uvezeno 15,062 milijarde m³ plina, od čega je dio izvezen u zemlje regije.

(MINGO/Vlada)