SJEDNICA VLADE O IZMJENI ZAKONA O STRANCIMA
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavili su zajedno s vladinim socijalnim partnerima, izmjene Zakona o strancima, koje nakon prezentacije idu u javno savjetovanje.

Ministar Božinović je uvodno istaknuo kako se Zakon o strancima mijenja zbog značajnog porasta zakonitih migracija od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pri čemu strani državljani dolaze prvenstveno zbog rada, a tek potom zbog spajanje obitelji, te školovanja i studiranja.
 
Dodaje kako najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, a riječ je o ljudima koji imaju nižu razinu kvalifikacija, i oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj.
 
''S obzirom na postojeće demografske trendove, smanjivanje broja stanovnika, te depopulaciju dijelova Hrvatske, useljavanje je potrebno u svrhu ispunjavanja zahtjeva tržišta rada, kako bi se broj radno aktivnog stanovništva održao na razini koja omogućava optimalno funkcioniranje gospodarstva i države'', naglasio je Božinović.
 
Najviše dozvola izdano u graditeljstvu, najviše stranih radnika iz Bosne i Hercegovine
 
Ministar je iznio podatke kako je tijekom 2022. u Hrvatsku doselilo ukupno 57.972 osobe, od čega je 29.200 osoba s državljanstvom ostalih europskih zemalja, dok je 13.261 osoba s državljanstvom neeuropskih zemalja. Slijedi 10.340 osoba s hrvatskim državljanstvom i 5167 osoba s državljanstvom zemalja članica Europske unije.

 
Govoreći o djelatnostima, Božinović je specificirao kako je najviše dozvola izdano u graditeljstvu, njih 40 posto, a potom slijede ugostiteljstvo i turizam s 26 posto, kao i industrija, na koju otpada 14 posto dozvola. Najviše državljana kojima je tijekom prošle godine izdana dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj je iz Bosne i Hercegovine, 22 posto, a potom iz Srbije i Nepala, 14 posto, te ostali s 11 posto.
 
Objašnjavajući svrhu donošenja izmjena i dopuna Zakona o strancima, Božinović je istaknuo usklađivanje s novom direktivom o tzv. plavoj karti Europske unije, čime će se pridonijeti privlačenju visoko kvalificirane radne snage, a u ICT sektoru i onih koji nemaju obrazovnu kvalifikaciju, već svoje vještine mogu dokazati radnim iskustvom.
 
Razlozi za izmjene i dopune Zakona su, također, učinkovitiji i fleksibilniji sustav zapošljavanja stranih radnika, bolja regulacija uvjeta za zapošljavanje stranih radnika, kao i druge izmjene usmjerene na zadržavanje visokokvalificirane radne snage, koja je završila školovanje u Hrvatskoj, te dugotrajno zaposlene radne snage, članova obitelji hrvatskih državljana, hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.
 
Novim zakonom, ističe Božinović, žele se smanjiti administrativni procesi i olakšati promjene zanimanja i poslodavca, a uvodi se i obveza dokaza kompetencija za deficitarna zanimanja. Predviđeno je i određivanje omjera, najmanje 16 posto hrvatskih radnika za nedeficitarna, a osam posto za deficitarna zanimanja za domaće tvrtke.
 
Uvode se ovjerene zadužnice za povratak stranih radnika
 
Uz navedeno, uvodi se i institut zadužnica za osiguravanje povratka stranih radnika, za poslodavce koji dovode strane radnike iz zemalja s viznim sustavom, ako odustanu od zapošljavanja. ''Nerijetko se dogodi da strani radnici dođu u zračnu luku i onda poslodavac, koji ih je tražio, odustane od njih i onda je daljnje postupanje u rukama policije, što ne bi trebao biti slučaj. Teret njihovog vraćanja je prepušten državnim institucijama'', pojasnio je Božinović.

 
Naglašava kako novi zakon predviđa zaštitu stranih radnika na način da će oni, nakon isteka ugovora, imati dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana, a ako smještaj osigurava poslodavac, uvodi se i dokazivanje o primjerenom smještaju stranih radnika. Uvjeti primjerenog smještaja biti će određeni podzakonskim propisom.
 
Prvi puti imamo pozitivan migracijski saldo
 
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić je poručio kako je uvoz strane radne snage bio odgovor Vlade na negativne trendove u gospodarstvu, te da po prvi put imamo pozitivan migracijski saldo.
 
Govoreći o Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada, Piletić je istaknuo uvođenje crne liste poslodavaca koji ne prijavljuju rad. Uvjeti za uvrštavanje na crnu listu bit će vrlo brzo objavljeni, a Državni inspektorat će, sukladno tom Zakonu, utvrditi i kazniti poslodavca s neprijavljenim radnikom, kazao je Piletić, ističući da su za ponavljače istog prekršaja propisane drastično veće kazne.
 
Hrvatska udruga poslodavaca pozdravlja izmjene Zakona
 
Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber pozdravila je izmjene zakona koje olakšavaju zapošljavanje stranih radnika i sve izmjene koje idu u smjeru zaštite radnika.
 
''Pratit ćemo utjecaj ovih izmjena na terenu, jer želimo vidjeti kako će se one reflektirati na samom tržištu rada'', kazala je Weber.
 
Vlada je prihvatila najveći dio sindikalnih prijedloga
 
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever je rekao kako je Vlada prihvatila najveći dio sindikalnih prijedloga za novi zakon.
 
Među njima je i teret troška za povratak stranih radnika na trošak poslodavca u vidu zadužnica, koju kod javnog bilježnika mora potpisati poslodavac, kao i prijedlog da poslodavac pri zapošljavanju stranog radnika mora dokazati da je riječ o deficitarnom zanimanju.
 
(Vlada RH)