POSLODAVAC JE DUŽAN RADNIKU ISPLATITI PLAĆU NAJKASNIJE DO 15. U MJESECU
Novi Zakon o radu dio je programa Vlade, uvršten je i u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a implementira i dvije europske direktive - o balansu između privatnog i poslovnog života te o transparentnim i predvidim radnim okolnostima, prenosi Jutarnji list.
Najvažnije odrednice novog Zakona o radu su:
- Rad na određeno: najviše na tri godine i s tri uzastopna ugovora
- Ograničava se mogućnost sklapanja na tri godine i tri uzastopna ugovora jer oni trebaju biti iznimka, a ne pravilo pri zapošljavanju. Uzastopni su ugovori oni između kojih nije prošlo više od tri mjeseca, a sklapaju se s jednim poslodavcem ili više njih koji su povezani. Nakon tri godine i tri ugovora novi se može sklopiti nakon šest mjeseci.
Iznimke: zamjene privremeno nenazočnog radnika, dovršetak projekta koji uključuje financiranje iz fondova EU te sezonski poslovi, kao i agencijski radnici. Radnik nakon šest mjeseci ima pravo tražiti ugovor na neodređeno, a ako to nije moguće, poslodavac je dužan radniku dostaviti obrazloženi, pisani odgovor u roku od 30 dana.
- Poslodavac će plaćati režije za rad od kuće, ali ne i za rad na daljinu
- Rad na izdvojenom mjestu je rad od kuće ili na daljinu, kao stalan, privremen ili povremen. Od kuće se obavlja u domu radnika ili nekom drugom prostoru koji je određen dogovorom. Rad na daljinu uvijek se obavlja putem ICT-ja, a radnik određuje mjesto rada, koje je promjenjivo.
- Poslodavac treba nadoknaditi troškove režija, interneta i sličnog ako je rad od kuće stalan ili kada traje 10 radnih dana neprekidno. Za rad na daljinu to ne mora, pa čak ne mora niti osigurati sredstva za rad. U slučaju izvanredne situacije rad od kuće može biti dogovoren bez izmjene ugovora do 30 dana. Uređuje se sadržaj ugovora o radu za digitalnu platformu i agregatore (ne odnosi se na samozaposlene osobe).
- Dodatni rad za drugog poslodavca dopušten do najviše 16 sati tjedno
- Radnik može sklopiti ugovor o dodatnom radu za drugog poslodavca bez odobrenja matičnog poslodavca, samo ga mora o tome obavijestiti. Dopuštena satnica za takav rad je osam sati tjedno, iznimno do 16 sati.
- Matični poslodavac može zatražiti da radnik prestane s dodatnim radom ako za to postoje objektivni razlozi, ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili se obavlja unutar radnog vremena kod matičnog poslodavca. Na zahtjev radnika, poslodavac kod kojeg je radnik zaposlen u dodatnom radu dužan je omogućiti istodobno korištenje godišnjeg odmora kao kod matičnog poslodavca.
- Propisuje se da će poslodavac morati isplatiti plaću najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec i taj se rok neće moći produljiti niti kolektivnim ugovorom. Odredba po kojoj šef neće smjeti zvati radnika nakon završetka radnog vremena nije ušla u ove izmjene Zakona o radu.
Nakon usvajanja u Saboru, zakon će stupiti na snagu početkom iduće godine, osim dijela oko regulacije platformskog rada koji stupa na snagu 1. siječnja 2024.
(H.R./foto: Arhiva)
