„LIVING ON THE KARST EDGE“
Danas je u Visokoj tehničko - poslovnoj školi Politehnika Pula predstavljen EU projekt LIKE - „Living on the Karst Edge“.

Na konferenciji su govorili istarski župan Valter Flego, predstavnica Zavoda Republike Slovenije za zaštitu prirode Tjaša Djokić i voditelj projekta Bruno Kostelić.

Istarska županija vodeći je partner projekta LIKE, financiranog iz programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Slovenija - Hrvatska 2014.- 2020., a projekt provodi Odsjek za zaštitu prirode i okoliša, Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije.Uz Istarsku županiju, u projektu sudjeluje još 7 partnera: Zavod za zaštitu prirode Republike Slovenije, Univerza na Primorskem iz Kopra, Općina Kopar, Prirodoslovni muzej iz Rijeke, Udruga za promatranje ptica BIOM iz Zagreba, Udruga za promatranje ptica DOPPS iz Ljubljane i JU Natura Histrica. Suradničku ulogu u projektu imaju Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP), Javna ustanova Park prirode Učka i Podeželska kmetijsko - turistična zadruga Bržanija.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.528.377,29 € pri čemu Istarska županija za svoje aktivnosti ima osiguranih 285.888,20 €, a Javna ustanova Natura Histrica 163.419,09 €, čime se projektom osigurava ukupan iznos od 449.307,29 € za aktivnosti istarskih partnera na projektu. Projekt traje 30 mjeseci, a započeo je s provedbom 01. rujna 2017. godine, te traje do 28. veljače 2020. godine.

LIKE - Living on the Karst Edge
Slike projektnih staništa i vrsta kojima se projekt bavi, kao i različitih vidova rekreacije na tim područjima koje predstavljaju pritisak, odnosno mogući ugroz zaštićenim staništima i vrstama možete naći na sljedećoj internet poveznici:

https://drive.google.com/drive/folders/0B6EwdZNn-dP2QWpDR3pMSG9feE0

Pozadina projekta

Istarska županija nastavlja razvijati ideju unaprijeđenja krškog područja Ćićarije, valoriziracije prirodne vrijednosti tog područja, te stavljanje istih u funkciju općeg društvenog i gospodarskog razvoja.

Nakon uspješno realiziranih projekata Underground istria [url=http://www.underground-istria.eu ]http://www.underground-istria.eu [/url]; (2008), Karst Underground protection – KUP, [url=http://www.project-kup.org/]http://www.project-kup.org/[/url] (2010 do 2012) i projekta ŽIVO! [url=http://www.speleo-house.eu]http://www.speleo-house.eu[/url] (2014 do 2016), ovaj je Upravni odjel prijavio novi projektni prijedlog naziva LIKE – Living on the Karst Edge, na otvoreni poziv Programa prekogranične suradnje sa Slovenijom za razdblje 2014 do 2020. godine.

Projektne aktivnosti i dalje su usmjerene na razvoj Znanstveno edukacijskog centra Speleo kuća [url=http://www.speleo-house.eu]http://www.speleo-house.eu[/url] , kao svojevrsne krune dosadašnjeg višegodišnjeg rada Istarske županije na zaštiti i unaprijeđenju prirodnih potencijala istarskog krša. Kako bi osigurali veću prisutnost djece, mladih i svih ostalih skupina na područje Ćićarije, projektom će se izraditi veći broj edukacijskih Programa koje će provoditi stručno i osposobljeno osoblje projektnih partnera tijekom i nakon završetka projekta.

Istarska županija osigurati će izradu stručnih podloga potrebnih za uspostavu regionalnog parka Ćićarija kao najveće regionalne kategorije zaštite koju još nemamo na području Istre. Prema IUCN-ovoj međunarodno priznatoj kategorizaciji zaštićenih područja, regionalni park odgovara V kategoriji zaštite, a trenutno u Hrvatskoj postoji samo jedan regionalni park - Regionalni park Mura-Drava koji se proteže teritorijem pet hrvatskih županija: Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko - podravske i Osječko - baranjske županije, u ukupnoj površini od 87.680,52 ha.

Ideja o uspostavi regionalnog parka Ćićarija prisutna je unazad 10 godina, a donošenjem Izmjena i dopuna Prostornog plana granice parka unesene su u temeljni dokument prostornog planiranja u obuhvatu od 9.713 ha.

Stručne podloge za potrebe proglašenja zaštićenih područja na razini cijele RH izrađuje HAOP – Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, koji je ujedno i udruženi partner IŽ u provedbi ovog projekta. IŽ je radi vlastitog interesa osiguranja svih preduvjeta za uspostavu formalne nacionalne zaštite uvrstila prijedlog granica u prostorni plan. Ovim projektom odlučila je HAOP-u osigurati prijedlog stručne podloge po definiranom sadržaju takvog dokumenta. To znači izraditi detaljni opis obilježja, stanja i vrijednosti područja, provesti analizu posljedica uspostave formalne nacionalne zaštite područja Ćićarije, ocijeniti izvore potrebnih sredstava za provođenje akta o proglašenju zaštićenog područja te razmotriti socio-ekonomski aspekt planiranog regionalnog parka radi definiranja dobrobiti za lokalno stanovništvo i gospodarstvo uspostavom regionalnog parka (usluge ekosustava).

Projekt predviđa izradu brojnih Planova upravljanja za zaštićene biljne i životinjske vrste, najčešće endeme područja ili ugrožene Natura 2000 vrste, provođenje brojnih radionica za lokalno stanovištvo, testne košnje travnjaka i uklanjanje invazivnih vrsta, organizaciju javno društvenih događanja, eksurzija, kao i aktivnosti promocije prirodnih vrijednosti i ljepota područja provođenjem medijske kampanje.

U planiranom trajanju od 30 mjeseci projekt će doprinjeti gospodarsko društvenom razvoju područja.

Bitno je naglasiti i zajednički rad, odličnu komunikaciju i povezanost velikog broja stručnih, znanstvenih i upravnih institucija s obje strane granica koje unazad 10 godina zajedno s Istarskom županijom rade na unaprijeđenju i zaštiti krša prekograničnog područja. Upravo je ta kvalitetna suradnja rezultirala i partnerskom strukturom projekta LIKE koja je dodatna garancija za kvalitetno i uspješno provođenje svih planiranih aktivnosti.

O projektu

Projekt LIKE je usmjeren na područje krškog ruba kao niza strmih stijena i vapnenačkih padina gdje je dugotrajna interakcija čovjeka i prirode proizvela osebujne biološke, kulturne i estetske vrijednosti, a održavanje tog odnosa nužno je za njihovo očuvanje.

Bogat prirodni potencijal područja nalazi se pod sve većim pritiscima posjetitelja, ali i dugih ljudskih aktivnosti, s obzirom na neposrednu blizinu gusto naseljenih područja s koparsko-tršćanske i opatijske strane.

Istarski dio krškog ruba predstavlja formalno nezaštićen, ali prirodno iznimno vrijedan prostor između Parka prirode Učka s jedne strane, te rezervata prirode Val Rosandra u Italiji i Doline Glinščice kao slovenskog dijela krškog ruba za kojeg već postoje izrađeni preduvjeti za formalnu zaštitu.

Projektni izazov je uspostava preduvjeta primjerne formalne zaštite budućeg regionalnog parka Ćićarija, poboljšanje postojećih i razvoj zajedničkih planova upravljanja, izrada programa nadzora najznačajnijih staništa i vrsta prisutnih s obje strane granica.

Cjelokupan cilj projekta je uspostava mehanizma upravljanja i učinkovit nadzor N2000 područja radi smanjenja pritisaka na očuvanje bioraznolikosti.

Projektni pristup

Projekt se fokusirao na dva stanišna tipa i pet vrsta prisutnih na projektnom području, a sva staništa i vrste imaju zajedničku poveznicu u postojanju ugroza rekreativaca i ostalih oblika ljudskog djelovanja na stanje njihove očuvanosti, a u ponekim slučajevima i na opstojnost same vrste.

1.    STANIŠNI TIP: VERTIKALNE STIJENE - Doprinos povoljnom stanju očuvanosti N2000 biljnih i životinjskih vrsta stanišnog tipa karbonatnih stijena s hazmofitskom vegetacijom

Pukotine stijena poseban su životni prostor, a u stijenama krškog ruba još specifičniji. Tommasinijeva merinka (Moehringia tommasinii), endem i kvalifikacijska N2000 vrsta, uspijeva na pet lokacija duž krškog ruba. Generalno, ljudske aktivnosti ne ugrožavaju život u teško dostupnim pukotinama stijena, ali s razvojem sportskog penjanja u zadnjim desetljećima, na nekim područjima dolazi do očitog pada brojnosti merinke. Da bi osigurali trajan suživot merinke i penjača, želimo napraviti kvalitetan prekogranični plan upravljanja, prvi takve vrste, koji će se temeljiti na rezultatima detaljnih istraživanja brojnosti populacija i primjeraka, genetske strukturiranosti populacija, reprodukcijske biologije i učinkovitog i inovativnog monitoringa ove vrste.

Važni stanovnici vertikalnih stijena krškog ruba su i ptice. Vrste od posebnog interesa za zaštitu prirode su sova ušara (Bubo bubo), sivi sokol (Falco peregrinus) i suri orao (Aquila chrysaetos), ali tu je prisutno još mnogo drugih vrsta ugroženih i rijetkih ptica koje su vezane na ta specifična staništa. Projektno područje odlikuje se velikim brojem penjača čiji je utjecaj na ptice nepoznat. Kako bi se osiguralo održivo korištenje stijena od strane penjača napravit će se studija koja će usporediti faunu ptica na stijenama na kojima se penje, naspram stijena na kojima nema penjača. Sa sustavom skrbnika sove ušare uspostavit će se individualni nadzor praćenja stanja gniježđenja ušare. Takav je sustav već primijenjen za dio gnjezdilišta u Sloveniji, dok u Hrvatskoj još ne postoji. Aktivnosti će osigurati prijenos znanja i najboljih praksa iz Slovenije u Hrvatsku.

Penjači su jedini ugroz za vrste i staništa vertikalnih stijena krškog ruba ali ujedno i jedina prilika da se sa njihovom suradnjom i uz inovativne metode nadzora (dron, građanska znanost s penjačima, volonterizam) osigura spoznaja o stanju staništa i uspostavi adekvatan nadzor i zaštita, u koju su uključeni i sami penjači.

Doprinos povoljnom stanju očuvanosti N2000 biljnih i životinjskih vrsta stanišnog tipa karbonatnih stijena s hazmofitskom vegetacijom
(rex/Foto: Manuel Angelini)