KAKO SE ZBRINJEVA ŽIVOTINJSKI OTPAD I ŠTO PRIJETI PREKRŠITELJIMA
Na cesti Kanfanar - Žminj kod skretanja za St.Reti naš čitatelj je snimio užasnu snimku odbačnog životinjskog otpada koji se sastojao od mesa, kostiju, kožica i nogica. Prvo smo kontaktirali Općinu Žminj koja nam je odmah uputila odgovor:
"Općina Žminj ima ugovor sa ovlaštenom veterinarskom stanicom za zbrinjavanje odbačenih životinjskih nusproizvoda. Predmet je na postupanju te će isto danas ili najkasnije sutra biti propisno zbrinuto."
Od Državnog inspektorata Republike Hrvatske dobili smo sve odgovore koji se odnose na odbačeni životinjski otpad te na njegovo zbrinjavanje.
Nepropisno odlaganje životinjskog otpada i lešina životinja predstavlja ozbiljan sanitarni, zdravstveni i okolišni problem, zbog čega je takvo postupanje strogo regulirano zakonima i podzakonskim propisima u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Iako se u javnosti često govori o „životinjskom otpadu“, zakon koristi termin nusproizvodi životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi, a za njih vrijede posebna pravila zbrinjavanja. U praksi to uključuje lešine uginulih životinja, ostatke nakon klanja, dijelove životinja koji nisu za prehranu ljudi te sav drugi materijal životinjskog podrijetla koji može predstavljati rizik za zdravlje ljudi, životinja ili okoliš.
Kako se takav otpad mora zbrinjavati
Propisi nalažu da se životinjski otpad ne smije ostavljati u prirodi, zakapati bez odobrenja, odlagati uz kontejnere ili bacati na divlja odlagališta. Takav materijal mora se prikupljati, prevoziti i zbrinjavati putem ovlaštenih sustava i tvrtki, uz poštivanje veterinarsko-sanitarnih standarda.
Cilj tih pravila je spriječiti širenje zaraznih bolesti među životinjama, zaštititi zdravlje ljudi te izbjeći onečišćenje tla i podzemnih voda. Posebno su osjetljiva ruralna područja, gdje nepropisno odložene lešine mogu privući divlje životinje i dodatno širiti zaraze.
Što prijeti prekršiteljima
Kazne za nepravilno postupanje mogu biti ozbiljne, a nadzor provode veterinarska i komunalna inspekcija te druge nadležne službe. Za fizičke i pravne osobe koje nepropisno odlažu ili ne zbrinjavaju životinjski otpad predviđene su novčane kazne, a inspekcija može narediti i hitno uklanjanje otpada o trošku počinitelja.
Ako nepravilno odlaganje uzrokuje veću štetu ili predstavlja opasnost za zdravlje ljudi i okoliš, slučaj može prerasti i u kazneno djelo onečišćenja okoliša, za koje Kazneni zakon predviđa i zatvorske kazne. Drugim riječima, pokušaj „uštedjeti“ na pravilnom zbrinjavanju otpada može završiti znatno većim financijskim troškom, ali i kaznenom odgovornošću.
Prekršitelje se najlakše pronađe ako u ostacima imaju uha s markicom ili su ostavljeni pečati na koži, pa mogli su se u prošlosti u blizini naći i računi ili etikete koje bi na kraju otkrile krivce tj. prekršitelje zakona.
Problem koji se i dalje pojavljuje
Unatoč jasnim pravilima, slučajevi odbacivanja životinjskih ostataka u prirodi povremeno se i dalje pojavljuju, posebice na rubnim područjima gradova ili uz poljske puteve. Takvi prizori ne predstavljaju samo estetski problem, nego i realan zdravstveni rizik. Zato nadležne službe redovito apeliraju da se uginule životinje i ostali životinjski ostaci predaju ovlaštenim sakupljačima ili prijave komunalnim službama, umjesto da završe na ilegalnim odlagalištima.
Odgovornost prema okolišu
Pravilno zbrinjavanje životinjskog otpada nije samo zakonska obveza, nego i pitanje odgovornosti prema zajednici i okolišu. Nepropisno odlaganje može dugoročno ugroziti kvalitetu tla, vode i zdravlje ljudi, dok se pravilnim postupanjem takvi rizici mogu izbjeći.
(dv)
