MOŽE LI JUŽNA ISTRA PODNIJETI DALJNI RAST TURIZMA?
Povodom isteka roka za dostavu primjedbi na Prijedlog Plana upravljanja destinacijom i izračuna prihvatnog kapaciteta za Južnu Istru, iz pulskog Možemo! poručili su kako dokument ne ispunjava svoju temeljnu svrhu. Smatraju da, unatoč opsežnim analizama, Plan ne daje odgovor na pitanje koliko turističkog razvoja prostor još može podnijeti niti određuje granice održivosti.
Iz stranke ističu kako dokument obuhvaća više od 300 stranica podataka, ali ne nudi jasan zaključak o tome može li Južna Istra primiti još turista, jesu li postojeći kapaciteti već dosegnuli granice održivosti te pod kojim bi uvjetima trebalo odobravati nove turističke projekte.
Posebno upozoravaju na svakodnevne probleme koji su tijekom turističke sezone sve izraženiji, poput prometnih gužvi, opterećenosti sustava gospodarenja otpadom, izazova u vodoopskrbi te sve težeg priuštivog stanovanja za lokalno stanovništvo. Upravo zato smatraju da bi Plan morao jasno pokazati može li postojeća infrastruktura podnijeti daljnji rast.
Možemo! problematizira i činjenicu da je na javno savjetovanje upućen lokalni Plan upravljanja destinacijom Južne Istre, iako plan na razini Istarske županije još nije predstavljen. Podsjećaju kako Zakon o turizmu propisuje da lokalni dokument mora biti usklađen s regionalnim planom, zbog čega postavljaju pitanje kako se usklađenost može dokazati ako regionalni dokument još nije donesen.
U svojim primjedbama osvrnuli su se i na način izračuna turističkih kapaciteta. Navode kako Plan detaljno analizira postojeći smještaj, ali pritom ne uzima u obzir velik broj novih turističkih i stambenih kapaciteta koje omogućuju važeći prostorni planovi i Generalni urbanistički plan Pule.
Kao primjer navode da su u hotelskom smještaju već planirane tisuće novih kreveta na lokacijama poput Muzila, Hidrobaze, Saccorgiane i Valkana, dok prostorni planovi omogućuju i gradnju velikog broja novih stambenih jedinica, od kojih bi se dio mogao koristiti za turistički najam.
Iz Možemo! smatraju kako bi upravo takvi planirani kapaciteti morali biti uključeni u procjenu prihvatnog kapaciteta destinacije jer bez njih nije moguće dobiti stvarnu sliku budućeg opterećenja prostora.
Kao jedan od primjera navode Centar za gospodarenje otpadom Kaštijun, za koji tvrde da već sada pokazuje koliko je infrastruktura opterećena. Po njihovu mišljenju, Plan je trebao odgovoriti može li postojeći sustav, uz prometnu i komunalnu infrastrukturu te vodoopskrbu, podnijeti daljnji rast turističkih kapaciteta.
Zaključno poručuju kako Plan ne bi trebao biti samo zbir statističkih podataka, već alat koji će jasno definirati granice razvoja i dati smjernice za buduće odluke o turističkim investicijama. Zbog toga su u javno savjetovanje uputili niz primjedbi i prijedloga za njegovu doradu.
(REX)
